U Hrvatskoj je u rujnu potrošnja u maloprodaji porasla osmi mjesec zaredom, i to za više od 14 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na daljnji oporavak potrošnje i cjelokupnog gospodarstva od koronakrize.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u rujnu ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine povećana za 14,5 posto.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja skočila 18,3 posto, no to je već osmi mjesec zaredom kako potrošnja raste na godišnjoj razini, nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom.
„Tijekom rujna trgovina na malo nastavila je bilježiti dvoznamenkaste godišnje stope rasta”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U kolovozu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 12,7 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, skočio 10,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci DZS-a.
Nastavak oporavka od koronakrize
U prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo porastao je 13,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U cijeloj 2020. godini pao je za 5,8 posto.
Nastavak snažnog rasta potrošnje ukazuje na daljnji oporavak gospodarstva od koronakrize.
U drugom je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) skočio rekordnih 16 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov prvi rast nakon četiri kvartala pada.
Na nastavak snažnog rasta gospodarstva i u trećem tromjesečju ukazuje skok potrošnje u maloprodaji za 15,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Uz oporavak na tržištu rada i rastuća očekivanja potrošača, potrošnja kućanstava dat će značajan doprinos oporavku gospodarstva i u drugoj polovici 2021. Podaci Porezne uprave za listopad iz sustava fiskalizacije upućuju na nastavak dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta u maloprodaji, premašujući razine prije Covid-a. Pri tome dio doprinosa svakako dolazi i od intenziviranja inflatornih pritisaka tijekom posljednjih mjeseci”, zaključuju analitičari RBA.
