Veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda u zadnjih godinu dana stvorio je ozbiljne probleme na tržištu. Građevinari po dosadašnjoj regulativi nisu mogli tražiti aneksiranje ugovora zbog promjene cijena, a to je neke od njih dovodilo u apsurdnu situaciju gomilanja milijunskih gubitaka, iako su radove izvodili u dogovorenom roku. Kako bi se adresirao taj problem koji je mnoge tvrtke mogao dovesti do bankrota, Vlada je na inicijativu Hrvatske gospodarske komore donijela „Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda“. Sada je ključno osigurati poduzetnicima što jednostavniju provedbu Zaključka pa je HGK upravo s tim ciljem na Građevinskom fakultetu u Zagrebu organizirala radionicu na kojoj se raspravljalo o donošenju smjernica za postupanje.
„Zbog rasta cijena nam je prijetila potpuna blokada građevinskih projekata, stoga je potrebno hitno rješenje situacije. Imamo postojeću zakonsku regulativu, zaključak Vlade, a sljedeći, a nadamo se i posljednji korak, su smjernice koje HGK izrađuje u suradnji sa Odvjetničkim uredom Ljubenko i partneri. Cilj nam je da nakon ove radionice tvrtke znaju kako postupati u svakom pojedinom slučaju, odnosno ugovoru. Danas ćemo konkretnim primjerima pokazati poduzetnicima kako mogu podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora, na koji način dokazuju rast cijena u odnosu na ugovorene i koje su im mogućnosti daljnjih izmjena ugovora“, istaknula je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj, dodavši kako je vrlo bitno da se preporuke, kao i mišljenja nadležnih tijela, razumno primjenjuju jer to nisu formalna tumačenja zakona koja obvezuju sudove.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat, kazao je da po dosadanjoj regulativi promjene cijena do 10 posto nije moglo adresirati kroz dogovore ili aneksiranje ugovora, što će Zaključak promijeniti. „To se prvenstveno odnosi na ugovore koji su već na snazi. No, mi smo jučer završili usuglašavanje Posebnih uzanci o građenju u koje će biti implementirane ovakve neželjene situacije. U taj dokument je ugrađena mogućnost da sve promjene koje budu evidentirane od trenutka davanja obvezujuće ponude budu akceptirane kao moguće promjene unutar samog ugovora, bez obzira je li on već sklopljen ili će se sklapati u nekim drugim uvjetima od onih koje su date u vrijeme obvezujuće ponude“, izjavio je Horvat, najavivši kako će se u javnu nabavu implementirati europski pragovi te će e-oglasnik javne nabave biti vidljiv u svim zemljama Unije.
Mićo Ljubenko iz odvjetničkog ureda Ljubenko i partneri naglasio je da je standardiziranje postupanja javnih naručitelja, izvođača, i kontrolnih tijela, nužno kako bi se izbjegli zastoji radova, sporovi između izvođača i naručitelja, ali i raskidi ugovora u javnoj nabavi. „Za izmjene ugovora bit će potrebna stručna znanja i građevinske i pravne struke. HGK je jedna od rijetkih institucija koje imaju kapacitet i potrebnu ekspertizu da poduzetnicima pomaže u tumačenju i provođenju Zaključaka u praksi. Problematika je vrlo kompleksna, ali edukacijama poput ove ćemo pomoći gospodarstvu da se što lakše prilagodi“, poručio je Ljubenko.
Koliko su konkretno rasle cijene na tržištu u posljednjih godinu i pol dana detaljno je pojasnio potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš. „Prema istraživanjima koje smo proveli s našim proizvođačima, cijene polimera u 2009. godine su se kretale u rasponu od 610 do 800 eura. Nikada u povijesti cijena polimera nije išla preko 1000 eura, niti u vrijeme najveće naftne krize. Današnja cijena za 11. mjesec je 1750 eura, a za 10. mjesec je iznosila 1610 eura. Što se željeza tiče, od svibnja prošle do lipnja ove godine cijena mu je narasla za 166 posto. Od tada do danas je pala za oko 56 posto i nalazi se otprilike na razini cijene iz svibnja prošle godine, odnosno viša je za oko 19 posto u odnosu na početak studenoga 2019. Cijena drveta je imala sličan trend, porasla je za čak 6,3 puta, a onda je malo pala pa je danas 45 posto viša u odnosu na početak studenog 2019.“, kazao je Radoš.
A kako su konkretno tako velike fluktuacije sirovina utjecale na njihovo poslovanje, najbolje su objasnili sami građevinari. Darko Jambreković, tajnik Uprave tvrtke Radnik iz Križevaca i predstavnik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva, naglasio je kako je rast cijena prvenstveno utjecao na izvođenje radova na aglomeracijama koje su svojevrsni hrvatski New Deal jer se kroz njih plasira većina sredstava iz EU fondova. „Situacija za nas je vrlo teška jer ako vam netko kaže da snosite promjene troškova do 10 posto na projektu koji vrijedi 200 milijuna kuna, riskirate 20 milijuna kuna koje uopće niste ukalkulirali na početku. To je neodrživo i izvođače radove nitko ne može natjerati u situaciju u kojoj što više rade, sve više gomilaju gubitke. Stoga smo odlučili adresirati taj problem, došli do Zaključka Vlade, a sad je važno utanačiti detalje jer se mnogi projekti provode kroz javne nabave koje su pod lupom brojnih kontrolnih tijela pa sve mora biti regulirano. Ulagači su u strahu da ne budu penalizirani i zato su ovakve radionice dragocjene, da izbjegnemo štetne posljedice“, elaborirao je Jambreković.
Predsjednik Uprave tvrtke Tehnika, Zlatko Sirovec koji je i predsjednik Udruženja graditeljstva HGK, naglasio je kako trenutno rade na više projekata stanogradnje i visokogradnje te da na svakom projektu koji traje više godina imaju ozbiljne probleme. „Ugovori su potpisani prije nekoliko godina s klauzulom o nepromjenjivoj cijeni, a sada su nam sirovine poskupjele i do 300 posto i to je jednostavno neodrživo. Zato pozdravljamo ovu inicijativu jer bi bez nje došlo do propasti mnogih građevinskih firmi i gubitka radnih mjesta“, rekao je Sirovec.
Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, prezentirao je probleme koje je rast cijena donio akademskoj zajednici. Naime, Sveučilište je ugovorilo radove za cjelovitu obnovu zgrada raznih fakulteta od potresa u vrijednosti od 2,1 milijardu kuna, što je ekvivalentno investiciji u Pelješki most, a gotovo milijardu kuna od tog iznosa dolazi iz europskih fondova. „Zbog situacije na tržištu ugovoreni rokovi su probijeni i pred nama je ogroman zadatak da se proces obnove nastavi. To ne možemo riješiti bez pomoći države i drugih institucija. Zato želim zahvaliti HGK na pokretanju ovih radionica“, zaključio je Lakušić.
O važnosti i aktualnosti ove teme za građevinsku struku svjedoči i veliki interes sudionika kojih je oko stotinjak bilo fizički prisutno u dvorani, a još ih je 500-njak radionicu pratilo online.
Inače, Zaključkom Vlade RH o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda usvojeni su prijedlozi HGK da se ide u korekciju cijena postojećih ugovora te da se za postupke javne nabave koji su u tijeku i koji će tek biti pokrenuti, za svaki konkretan slučaj nabave, utvrde mogućnosti određivanja promjenjive cijene ponude te način i uvjeti njene izmjene tijekom izvršenja ugovora.
HGK će uskoro objaviti opće smjernice, a zainteresirani poduzetnici svoja su pitanja mogli postavljati prije današnje radionice, a mogu ih postavljati i sedam dana nakon radionice na ovu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
