Koji su poslovi i vještine budućnosti, na koji se način Europska unija treba prilagoditi aktualnim izazovima, kakve odgovore može u tom kontekstu ponuditi proces Konferencije o budućnosti Europe? To su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i budućnost rada koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Splitu. Riječ je seriji rasprava u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, procesu tijekom kojeg građanke i građani u svim državama članicama EU-a imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak istaknula je da je cilj Konferencije „reafirmirati i reformirati Europu kako bi ona bolje odražavala želje naših građana.“ Osvrnula se i na njihove dosadašnje prijedloge i doprinose procesu Konferencije, istaknuvši kao velik interes postoji za pitanja europske demokracije, klimatskih promjena te snažnijeg gospodarstva. Govorila je i o radu europskih građanskih panela ustvrdivši kako su sudionici dobro prihvatili proces. Iskustvo sudjelovanja na panelu iznijela je Martina Zvonar koja je naglasila kako u se u raspravama identificiraju zajednički problemi te nastoji doći do ideja i preporuka koje će biti u korist građana u svim državama članicama. Roko Bogdan, učenik 4. gimnazije u Splitu koja sudjeluje u programu Škola ambasador Europskog parlamenta pohvalio je rad hrvatskih europarlamentaraca istaknuvši njihovu otvorenost i spremnost za suradnju s mladima.
O važnosti sudjelovanja mladih u procesu Konferencije o budućnosti Europe u uvodnoj videoporuci govorila je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica. Istaknula je kako su najmlađi sudionici europskih građanskih panela koji su prve sjednice održali u Strasbourgu tijekom rujna i listopada imali tek 16 godina, ali da su ravnopravno raspravljali sa svim starijim generacijama. „Svi su sudionici bili otvoreni idejama i razmišljanja drugih, bez obzira na dob i porijeklo“, kazala je Šuica.
O izazovima koji se nameću mladima na tržištu rada te o konkurentnosti Europske unije govorili su europarlamentarci Tomislav Sokol i Ladislav Ilčić, poduzetnica Helena Budiša, čelnik Udruge digitalnih nomada Hrvatske Jan de Jong te studentica splitskog sveučilišta Sara Lucija Dragičević. Zastupnik Sokol podsjetio je da su tri prioriteta Europske unije kad je riječ o daljnjem razvoju te oporavku od pandemije: zelena tranzicija, digitalizacija te jačanje kapaciteta u zdravstvu. Hrvatska iz novog EU proračuna i plana oporavka ima na raspolaganju gotovo 25 milijardi eura te se u korištenju toga novca treba voditi navedenim prioritetima, kazao je Sokol. Zastupnik Ilčić upozorio je na potrebu bolje usklađenosti obrazovne politike odnosno upisnih kvota na fakultetima s potrebama na tržištu rada. Kazao je kako mladi moraju razmišljati o osobnim preferencijama, ali i o društvenim potrebama te o tome na koji način mogu doprinijeti društvu. Govoreći pak o novim tehnologijama i uporabi umjetne inteligencije, istaknuo je kako će se neminovno automatizirati dio proizvodnje i poslova, te da u tome nema ništa loše, ali da u etičkom smislu odgovornost upravljanja tim tehnologijama uvijek mora biti na ljudima.
Uvodne govore na panelu održali su splitski gradonačelnik Ivica Puljak, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić, te rektor splitskog sveučilišta Dragan Ljutić.
Snimku možete pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Panel o mladima i budućnosti rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, Grada Splita, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Europe Direct centra u Splitu. Prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga što će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe.
Kontekst
U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova. Prije Splita i panela o budućnosti rada, u Osijeku je održana rasprava o IT industriji, u Dubrovniku o održivom turizmu, u Rijeci o budućnosti kulture, a u Puli o obrazovanju. Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuju građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće prioritete EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
