Litra ulja poznatog domaćeg proizvođača lani se u ovo vrijeme prodavala na akciji po devet kuna, a puna joj je cijena bila 11 kuna. Sada je na polici istog trgovačkog lanca istaknuta je cijena od 13 kuna, i to na akciji, a redovna cijena je 17 kuna. Cijene, ne samo ulja, značajno su skočile i danas za isti novac donosimo laganiju vrećicu iz dućana, piše RTL.hr.
Novinari RTL.hr-a u pet trgovačkih lanaca u Zagrebu nisu našli litru suncokretova ulja koje bi bilo jeftinije od 11 kuna, a da nije na akciji. Lani se, primjerice, na akcijama litra tog ulja prodavala i po sedam kuna. Vldljive su razlike i u cijenama maslaca, čija je redovna cijena oko 25 kuna, a za one jeftinije, trgovačkih robnih marki, 16 ili 17 kuna. Tek u jednom trgovačkom lancu maslac je u akcijskoj prodaji koštao 13 kuna. Lani u ovo vrijeme redovna cijena maslacu bila je 22 ili 23 kune, a na akcijama i za 10 kuna.
Poskupjelo je i brašno. Ono glatko, poznatog domaćeg proizvođača, lani se prodavalo po 5,99 kuna, a sada je kunu skuplje. I meso je poskupjelo. Kilogram svinjskog buta lani se mogao naći po cijenama od 40 kuna, a na akcijama bi se zano naći i po malo više od 20 kuna. Sada kilogram buta košta i do 70 kuna, a na akcijama ga ima i po malo manje od 40 kuna.
Iz Grupacije Pivac, koja obuhvaća Mesnu industriju Braće Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda, kažu da se cijene mesa nanovo formiraju svaki tjedan, dok su unazad godinu dana bile stabilne.
"U zadnjih desetak dana vidljiv je blagi rast cijena za većinu pozicija svinjskog mesa, a očekujemo da će uskoro doći i do većih skokova. Naime, cijene inputa u stočarskoj proizvodnji, u prvom redu stočne hrane, od početka ove godine drastično su porasle, za 50 do čak 80 posto. Istovremeno su cijene mesa na burzama bile stabilne zbog tržišnih viškova, pa nije dolazilo niti do poskupljenja cijene mesa u veleprodaji, što dugoročno nije održiva situacija ni za stočare, ni za mesoprerađivačku industriju", odgovorili su iz Grupacije Pivac.
Dodaju kako su pojedine kategorija mesne sirovine, energenata i troškova radne snage, kao i troškovi zaštitne opreme i sredstava za sanitaciju i higijenu, utjecali su na porast troškova proizvodnje oko 10 posto. U Pivcu predviđaju val poskupljenja svježeg mesa u narednim mjesecima, i to na razini čitave mesne industrije.
Da je godina teška kazao je i direktor marketinga i maloprodaje Mlinara Mario Scherr.
"Veliki porast cijena osnovne sirovine - brašna, te ambalaže i energenata ima veliki utjecaj na samu cijenu proizvoda, dok porast cijena benzina za nas, kao velikog distributera s voznim parkom koji uključuje više od 220 transportnih/dostavnih vozila i 40 tak ostalih vozila, predstavlja značajnu troškovnu stavku u finalnoj kalkulaciji proizvoda", kaže Scherr dodajući da su proizvodi Mlinara u maloprodaji poskupjeli četiri do pet posto u odnosu na lani.
I Scherr predviđa nastavak rasta cijena i početkom iduće godine. A isto tvrde i u Podravci.
"Kontinuirano i značajno rastu cijene gotovo svih sirovina, ambalaže, ali i transporta te energije. Rast se nastavlja i prelijeva i u sljedeću godinu i to u visokim postotcima. Primjerice, metalna ambalaža je skuplja za 75 posto, kartonska za 20 posto, a staklena za 15 posto. Jednako tako su i sirovine poskupjele - šećer i sladila rastu za 20 posto, ulja i masti gotovo 30 posto, a žitarice iznad 15 posto", kažu u koprivničkoj kompaniji.
I njima su rasli troškovi energije i transport, ali su do sada taj rast amortizirali kroz unutrašnje rezerve. Iduće godine, kažu, bit će snažno fokusirani na optimizaciju troškova i smanjivanje svih onih koji nisu esencijalni.
'U ovakvim okolnostima koje se ne mijenjaju nabolje postaje nemoguće osigurati stabilnost i održivost poslovanja bez određenih korekcija cijena. Svjesni koliko troškovi hrane utječu na standard naših sugrađana, nastojat ćemo da povećanja cijena budu najmanja moguća s tim da je važno napomenuti da Podravka definira veleprodajne cijene dok cijene u maloprodaji određuju naši trgovački partneri", rekli su iz Podravke.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu da generator povećanja cijena nije u trgovini, već u povećanju ulaznih cijena dobavljača te ulaznih cijena energenata, porasta cijena sirovina sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe hranom. Podsjećaju i da hrana čini veliki dio kućnog budžeta i 'pojede' 30 posto novčanika.
"Poznato je kako je taj trošak veći što je zemlja siromašnija. U Europi i SAD-u taj se udio kreće u rasponu od 11 posto do 13 posto, a u razvijenijim europskim zemljama između 5 posto i 8 posto. Ako dođe do značajnijeg poskupljenja hrane, zasigurno je da će se to odraziti i na osobnu potrošnju, a za očekivati je i na onu blagdansku", rekli su iz HGK.
