HZZJ objavio detaljne odgovore na 48. pitanja o cijepljenju

HZZJ objavio detaljne odgovore na 48. pitanja o cijepljenju

HZJZ - Cijepljenje protiv COVID-19: Najčešća pitanja i odgovori 

Zbog velikog interesa javnosti i broja upita koje zaprimamo svakog dana, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su na  najčešća pitanja vezana za cijepljenje protiv COVID-19 bolesti. Zbog lakšeg snalaženja, pitanja smo podijelili u četiri kategorije:

 KAKO SE PRIJAVITI ZA CIJEPLJENJE

 1.   MORAM LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2?

Cijepljenje protiv SARS-CoV-2 je dobrovoljno.

 2.   KOME SE JAVITI U SLUČAJU DA SE ŽELIM CIJEPITI PROTIV COVID-19?

Trenutno se u Hrvatskoj većinom provodi cijepljenje protiv bolesti COVID-19 na punktovima bez naručivanja i najave, a detalje o organizaciji punktova u pojedinim županijama možete naći na službenim mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo i izravno se informirati oko definiranih termina cijepljenja bez najavljivanja. Popis županijskih zavoda sa poveznicom na službene internetske stranice je dostupan ovdje .

Za cijepljenje se možete prijaviti:

·         Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine.

·         Putem Portala zdravlja

·         Putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr

·         Javljanjem u županijski zavod za javno zdravstvo

Građani se mogu se prijaviti za cijepljenje putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr . Osobe starije od 65 godina imat će prednost pred osobama mlađe životne dobi.

Ako ste osoba s kroničnom bolešću, možete se prijaviti i putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr te putem Portala zdravlja. Ipak, preporučuje se da dođete na punkt za cijepljenje ili da se najprije prijavite svojem izabranom liječniku opće odnosno obiteljske medicine, a koji će utvrditi narušenost Vašeg zdravstvenog stanja i dati Vam prioritetni termin za cijepljenje.

Cijepljenje se provodi i u ljekarnama, a popis ljekarni koje provode cijepljenje možete pronaći na sljedećoj poveznici; za cijepljenje u ljekarnama potrebno se najaviti telefonom: https://www.hljk.hr/novosti/popis-ljekarni-u-rh-u-kojima-se-provodi-cijepljenja-protiv-bolesti-covid-19-n230

 3.   MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2 IZVAN SVOG MJESTA PREBIVALIŠTA?

Ako niste u mogućnosti cijepiti se u mjestu svog prebivališta, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, cijepiti se možete u mjestu svojeg trenutnog boravišta. Županijski zavodi za javno zdravstvo redovito ažuriraju termine i lokacije cijepljenja na svojim mrežnim stranicama i drugim dostupnim mjestima za oglašavanje. Oglašeni raspored uključuje adresu i radno vrijeme punktova te cjepivo kojim se cijepi. Popis županijskih zavoda sa poveznicom na službene internetske stranice je dostupan ovdje.

 4.   MOGU LI SE CIJEPITI OSOBE KOJE IMAJU EUROPSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske, cijepiti se mogu, osim osoba državljana Republike Hrvatske koji imaju status osigurane osobe i osobe koje nemaju status osigurane osobe prema zakonima kojima se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u RH, što uključuje:

– Sve državljane Republike Hrvatske koji nemaju status osigurane osobe prema zakonima koji se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj;

– Sve državljane Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske koji se zateknu na teritoriju Republike Hrvatske;

– Sve osobe koje imaju strano državljanstvo, a zateknu se na teritoriju Republike Hrvatske.

 5.  KADA ĆU DOĆI NA RED ZA CIJEPLJENJE?

Cjepivo protiv bolesti COVID-19 lako je dostupno svim građanima koji su odlučili cijepiti se.

6.   ZDRAVSTVENI SAM DJELATNIK U PRIVATNOM SEKTORU, KOME SE TREBAM JAVITI ZA CIJEPLJENJE?

Cijepljenje djelatnika u privatnom sektoru zdravstva planirano je pod istim uvjetima kao i u javnom sektoru. Provođenje cijepljenja privatnih zdravstvenih djelatnika može se organizirati na sljedeće načine:

• ako se radi o ustanovi s većim brojem zdravstvenih djelatnika, ustanove mogu organizirati cijepljenje svojih djelatnika (bolnice, domovi zdravlja, poliklinike), a informacije o potrebnim količinama cjepiva upućuju teritorijalno nadležnom zavodu za javno zdravstvo

• privatne zdravstvene djelatnike koji imaju vlastitu praksu, a nisu dio veće zdravstvene ustanove, upućujemo da se cijepe organizirano u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima doma zdravlja na čijem terenu rade

• privatni zdravstveni djelatnici mogu se cijepiti i u nadležnom zavodu za javno zdravstvo, dostupnim punktovima za cijepljenje ili kod svog izabranog liječnika obiteljske medicine.

 7.   KADA JE NACIONALNIM PLANOM CIJEPLJENJA PREDVIĐENO CIJEPLJENJE DIPLOMATA?

Diplomatima i članovima njihovih obitelji koji žive u RH omogućeno je cijepljenje protiv COVID-19 sukladno prioritetnim skupinama za procjepljivanje definiranim Nacionalnim planom cijepljenja. Informacije gdje se cijepiti protiv bolesti COVID-19 dostupne su ovdje pod točkom 2.

 8.   TKO ĆE ME KONTAKTIRATI VEZANO ZA PRIMANJE DRUGE DOZE CJEPIVA?

Kontaktirat će Vas liječnik koji Vas je cijepio i prvom dozom. Ukoliko ste cijepljeni na punktu za cijepljenje bez najavljivanja, dobit ćete informaciju o okvirnom datumu slijedeće doze o čemu trebate voditi računa, neće Vas nitko posebno kontaktirati.

9. TKO ĆE ME KONTAKTIRATI VEZANO ZA PRIMANJE TREĆE ILI DOCJEPNE DOZE CJEPIVA?

Ako želite primiti docjepnu dozu ili Vam je specijalist savjetovao primjenu treće doze zbog bolesti ili terapije koju koristite, informacije o tome gdje se možete cijepiti dostupne su ovdje pod točkom 2.

10. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU TREĆE I DOCJEPNE DOZE CJEPIVA?

Treća doza primjenjuje se zbog ograničenog, tj. slabijeg imunološkog odgovora određenim kategorijama imunokompromitiranih osoba u sklopu primarnog cijepljenja. Treću dozu treba shvatiti kao dodatnu dozu osobama za koje je pretpostaviti da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. Vrijeme davanja treće doze za svaku imunokompromitiranu osobu, odluka je specijaliste koji osobu liječi. Za razliku od dodatne doze, docjepna (tzv. booster) doza se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarne serije cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

11. KOME SE PREPORUČUJE PRIMJENA DOCJEPNE DOZE CJEPIVA?

Svima koji su primili cjepivo Johnson&Johnson/Janssen za primarno cijepljenje, preporučuje se docjepljivanje najmanje dva mjeseca nakon primjene jedne doze primarnog cijepljenja. Osobama od 18 godina starosti nadalje, koje su primarno cijepljenje završile cjepivima Spikevax (Moderna), Comirnaty (Pfizer-BioNTech) ili Vaxzevria (AstraZeneca), preporučuje se docjepljivanje jednom dozom po isteku šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja.

Docjepljivanje se osobito preporučuje:

– korisnicima domova za starije i nemoćne osobe i za odrasle osobe s invaliditetom,

– radnicima zaposlenim kod pružatelja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom i kod drugih pružatelja usluge smještaja,

– zdravstvenim radnicima koji izravno skrbe o pacijentima,

– osobama u dobi od 50 i više godina, neovisno o komorbiditetima,

– osobama u dobi od 18 i više godina koje dijele kućanstvo s imunokompromitiranim i izrazito osjetljivim osobama, te

– svim osobama u dobi 18 i više godina koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19.

 12. TREBA LI PROVESTI SEROLOŠKO TESTIRANJE PRIJE CIJEPLJENJA PROTIV BOLESTI COVID-19?

Mnogi pogrešno pretpostavljaju da ne treba provoditi cijepljenje ako je razina antitijela visoka nakon primarnog cijepljenja protiv COVID-19 ili infekcije SARS-CoV-2. Međutim, to nije točno. Nije poznato koja je vrijednost dovoljna zaštita za spriječiti razvoj bolesti. Stoga se ne preporučuje korištenje seroloških testova kako bi se provjerilo postoji li zaštita od COVID-19 prije cijepljenja. Nema zabrinutosti u vezi sigurnosti cijepljenja ako je imunitet prisutan u trenutku cijepljenja.

Osim toga, bez obzira na prisutnost antitijela, nakon cijepljenja se izgrađuje stanični imunitet. Neizvjesno je može li se u daljnjem tijeku uopće definirati serološki korelat zaštite. Naime kod nekih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom (npr. hripavac) za sada se ne može odrediti sigurna serološka korelacija za zaštitu.

 

ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE CIJEPLJENJA

13.   KOJE SU KONTRAINDIKACIJE ZA CIJEPLJENJE PROTIV BOLESTI COVID-19? JESU LI LIJEKOVI KOJE UZIMAM/ALERGIJE KOJE IMAM KONTRAINDIKACIJA ZA CIJEPLJENJE?

Vrlo je malo kontraindikacija i razloga zbog kojih se osoba ne može trajno ili privremeno cijepiti protiv COVID-19. Preosjetljivost na sastojke cjepiva jedina je kontraindikacija za cijepljenje protiv COVID-19 (naravno, uz opće kontraindikacije – akutna febrilna bolest i teška nuspojava na primjenu prethodne doze tog cjepiva). Od sastojaka cjepiva naglašava se polietilenglikol i polisorbat. Alergija na antibiotike i druge lijekove nije kontraindikacija za cijepljenje.

Postoje i dvije kontraindikacije za vektorska cjepiva protiv COVID-19: prethodno utvrđen sindrom tromboze s trombocitopenijom: Vaxzevria (AstraZeneca) ili sindrom kapilarnog curenja: Vaxzevria (AstraZeneca) i cjepivo Johnson&Johnson/Janssen. U tim se slučajevima mogu koristiti mRNA cjepiva.

Kod osoba koje su imale neposrednu alergijsku reakciju na bilo koje drugo cjepivo ili injekcijsku terapiju (tj. intramuskularna, intravenska ili potkožna cjepiva ili terapije koje nisu povezane s polietilenglikolima ili polisorbatima) potreban je oprez pri primjeni cjepiva, no navedeno ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje. Te se osobe trebaju informirati o rizicima i koristima kako bi se donijela konačna odluka o cijepljenju i potrebi cijepljenja u bolničkim uvjetima. Savjetovanje s alergologom-imunologom/ kliničkim farmakologom može pomoći da se procijeni rizik za te osobe.

Alergijske reakcije (uključujući ozbiljne alergijske reakcije) koje nisu povezane s cjepivima, injekcijskim terapijama, komponentama COVID-19 cjepiva (uključujući polietilenglikol ili polisorbatima), poput alergija na hranu, kućne ljubimce, otrove kukaca ili okolišne alergene ili alergije na lijekove koji se primjenjuju na usta (uključujući oralne ekvivalente lijekova za injekciju) nisu kontraindikacija niti mjera opreza za cijepljenje COVID-19 cjepivom.

Nakon cijepljenja preporučuje se sve osobe nadzirati 15 minuta, a osobe s poviješću neposredne alergijske reakcije bilo koje ozbiljnosti na cjepivo ili injekcijsku terapiju i osobe s anafilaksijom bilo kojeg uzroka u anamnezi 30 minuta.

14.   MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2 AKO SAM TRUDNA/DOJIM?

Da, cijepljenje se preporučuje u bilo kojoj fazi trudnoće, a eventualno izbjegavanje u prvom tromjesečju nema znanstvenu podlogu već je rezultat općeg stava prema bilo kakvim intervencijama u ranoj trudnoći. Upućujemo Vas na hrvatske preporuke za cijepljenje protiv COVID-19 za trudnice, dojilje i žene koje planiraju trudnoću koje su objavili stručnjaci tri hrvatska stručna društva s tog područja: http://www.hdpm.hr/files/Preporuke_COVID_HLZ_-_HDGEHR_HDPM_HDGO.pdf 

Većina je podataka o cijepljenju trudnica protiv COVID-19 vezana uz primjenu mRNA cjepiva te su mRNA najbolji izbor za cijepljenje trudnica i dojilja.

Cijepljenje ne povisuje rizik spontanih pobačaja. Cijepljenje smanjuje rizik od razvoja teškog oblika bolesti, a time i vjerojatnost od prijevremenog poroda pa tako izravno čuva zdravlje ploda. Cijepljeni parovi mogu očekivati zadržanu plodnost i bolje rezultate liječenja, od onih koji obole od COVID-19.

Antitijela cijepljene trudnice se prenose preko posteljice u fetus i pružaju mu određenu zaštitu, što se prenosi i na prvih nekoliko tjedna nakon porođaja

Antitijela cijepljene trudnice ili trudnice koja je preboljela COVID-19 preko mlijeka se prenose novorođenčetu pružajući mu svojevrsnu zaštitu.

 

15.  SMIJEM LI SE CIJEPITI AKO SAM IMUNOKOMPROMITIRAN (UZIMAM IMUNOSUPRESIVNU TERAPIJU, ONKOLOŠKI SAM BOLESNIK I SL.)?

Osobe s imunokompromitirajućim stanjima ili koje uzimaju imunosupresivne lijekove mogu biti u povećanom riziku od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i njezinih komplikacija zbog čega se preporučuje cijepljenje ako nemaju kontraindikaciju za cijepljenje. Međutim, važno je istaknuti da postoji mogućnost smanjenog imunološkog odgovora, tj. mogućnost da će kod imunokompromitiranih osoba učinkovitost cjepiva biti niža nego kod imunokompetentnih osoba (osoba s imunološkim sustavom koji uredno funkcionira). Napominjemo kako je kod određenih skupina imunokompromitiranih osoba potrebno primiti i dodatnu treću dozu cjepiva protiv bolesti COVID-19 na preporuku specijaliste koji osobu liječi.

O optimalnom vremenu cijepljenja protiv COVID-19 savjetujte se sa svojim nadležnim liječnikom, odnosno liječnikom specijalistom, koji ima sveobuhvatan uvid u Vaše zdravstveno stanje, trenutnu terapiju i dosadašnje liječenje te Vam može savjetovati kada bi bilo najbolje provesti cijepljenje na temelju razumijevanja Vašeg imunološkog statusa i vjerojatnog imunološkog odgovora na cijepljenje, uzimajući u obzir rizik od bolesti COVID-19 i vjerojatnost izloženosti bolesti.

 

16.   KOJA JE VRSTA CJEPIVA NAJBOLJA ZA MENE I MOGU LI BIRATI VRSTU CJEPIVA?

U situaciji niske transmisije bolesti preporučljivo je mlađe od 50 godina cijepiti mRNA cjepivom ili cjepivom Johnson&Johnson/Janssen, a u situaciji visoke transmisije nema dobne preferencije za cjepiva unutar odobrenih indikacija.

U Hrvatskoj je uglavnom moguće birati vrstu cjepiva, ovisno o tome koje je cjepivo dostupno u određenom trenutku. Više informacija o trenutno odobrenim cjepivima možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode: https://www.halmed.hr/COVID-19/

17.   POSTOJE LI RIZICI KOD CIJEPLJENJA AKO IMAM ALERGIJU NA PENICILIN?

Prethodna alergija na penicilin nije kontraindikacija za cijepljenje. Može biti potrebna dodatna mjera opreza što ćete utvrditi sa izabranim liječnikom s kojim ćete detaljnije porazgovarati o alergijskoj reakciji i formulaciji penicilina (tablete ili injekcije) na koju ste razvili alergijsku reakciju.

18.   PREPORUČUJE LI SE MENI S OBZIROM NA DOB (70 GODINA) I KRONIČNU PLUĆNU BOLEST, NEKO ODREĐENO CJEPIVO?

Za cjepiva koja se trenutno koriste u RH ne postoje preporuke temeljem kojih se u određenim situacijama daje prednost jednoj vrsti cjepiva nad drugom. U RH je  uglavnom moguće birati vrstu cjepiva, ovisno o tome koje je cjepivo dostupno u određenom trenutku.

19.  ŠTO TOČNO MORATE NAGLASITI SVOM LIJEČNIKU, LJEKARNIKU ILI MEDICINSKOJ SESTRI PRIJE NEGO ŠTO PRIMITE CJEPIVO?

Potrebno je ukazati na prijašnje teške alergijske reakcije ili tešku akutnu bolest/infekciju s visokom tjelesnom temperaturom. Liječnik će prema danim informacijama zaključiti smijete li se cijepiti trenutačno dostupnim cjepivom ili je cijepljenje potrebno odgoditi.

20.  AKO SE CIJEPIM PROTIV BOLESTI COVID-19, KOLIKO VREMENA TREBA PROĆI PRIJE NEGO SMIJEM PRIMITI NEKO DRUGO CJEPIVO – POPUT PRIMJERICE CJEPIVA PROTIV TETANUSA?

Preporučljivo je osigurati razmak između cijepljenja protiv COVID-19 i drugih cijepljenja, kad god je to moguće, ali nema prepreke cijepiti nekim drugim cjepivom istovremeno s cjepivom protiv COVID-19 ili s razmakom kraćim od 14 dana odnosno sedam dana.

21.  JE LI NUŽNO PRIJE DOBIVENOG TERMINA ZA CIJEPLJENJE DOSTAVITI NEGATIVAN TEST NA VIRUS SARS-COV-2?

Ne, testiranje prije cijepljenja nije uvjet. Osoba se ne treba testirati na virus SARS-CoV-2 ako nema simptome bolesti.

 22.   AKO ODBIJEM JEDNU VRSTU CJEPIVA, GDJE MOGU ZATRAŽITI DRUGU VRSTU CJEPIVA?

Takvu informaciju možete najpouzdanije dobiti od Vašeg liječnika obiteljske medicine ili na najbližem punktu za cijepljenje. Nije opravdano tražiti određeno cjepivo jer sva su podjednako učinkovita u sprječavanju teških oblika bolesti COVID-19.

 23.    POSTOJE LI RAZLIKE U DJELOTVORNOSTI REGISTRIRANIH CJEPIVA PROTIV COVID-19?

Trenutno dostupne kliničke studije pokazale su različitu djelotvornost različitih cjepiva protiv COVID-19 u sprječavanju svih oblika te bolesti. Općenito, u kliničkim istraživanjima mRNA cjepiva su pokazala nešto veću zaštitu nego vektorska adenovirusna cjepiva, a sva cjepiva potpunu zaštitu od teških oblika bolesti i hospitalizacija uzrokovanih infekcijom SARS-CoV-2. Dodatni podaci o učinkovitosti spomenutih cjepiva se još uvijek prikupljaju pažljivim praćenjem pobola cijepljenih i necijepljenih osoba u populaciji i u kontekstu pojave novih mutiranih varijanti, te je u ovom trenutku teško odrediti točne procjene učinkovitosti za sve varijante virusa i sve dobne skupine. Prema trenutno dostupnim podacima, za sva cjepiva protiv COVID-19 koja su trenutno registrirana i u primjeni u Republici Hrvatskoj može se reći da pružaju bolju zaštitu od teških oblika bolesti nego od lakših oblika bolesti. Radi preciznijih procjena učinkovitosti cjepiva kontinuirano se i pomno prate podaci iz kliničke prakse u Hrvatskoj i drugim zemaljama te recentni podaci iz znanstvene i stručne literature.

  

ŠTO TREBATE ZNATI NAKON CIJEPLJENJA

 24.  AKO SAM SE CIJEPIO PROTIV SARS-COV-2 VIRUSA MORAM LI I DALJE NOSITI MASKU, ODRŽAVATI DISTANCU OD DRUGIH OSOBA TE PRIDRŽAVATI SE DRUGIH PREVENTIVNIH MJERA?

S obzirom na trenutno ograničene informacije o tome u kojoj mjeri cjepivo utječe na samo širenje virusa te koliko dugo traje zaštita stvorena nakon cijepljenja, cijepljene osobe trebale bi se pridržavati svih trenutnih preporuka kako bi zaštitile sebe i druge, uključujući:

·                   nošenje maske

·                   održavanje fizičke distance najmanje 2 metra od drugih osoba

·                   izbjegavanje većih druženja i okupljanja

·                   često pranje ruku

·                   pridržavanje smjernica i uputa za radno mjesto, školu, javne prostore, putovanja…

 25.   MOGU LI SLOBODNO PRELAZITI DRŽAVNE GRANICE NAKON PRIMLJENE DRUGE DOZE CJEPIVA I PREPORUČENOG RAZDOBLJA NAKON DRUGE DOZE CJEPIVA?

Osobe koje su prije više od 14 dana primile drugu dozu cjepiva (za cjepivo Johnson&Johnson/Janssen prvu i jedinu dozu) protiv COVID-19 izuzete su od obveze pribavljanja negativnog PCR ili BAT testa i karantene za ulazak u Hrvatsku. Ostale uvjete ulaska u RH možete pročitati OVDJE.  Na mrežnim stranicama MVEP se mogu vidjeti informacije vezane za uvjete ulaska u druge zemlje.

 26.   HOĆU LI NAKON PRIMANJA COVID-19 CJEPIVA IMATI POZITIVAN PCR ILI ANTIGENSKI TEST NA SARS-COV-2 KAO POSLJEDICU CIJEPLJENJA?

Trenutno odobrena cjepiva protiv COVID-19 ne mogu prouzročiti pozitivan rezultat testova (PCR i antigenski test) koji se koriste za utvrđivanje trenutne infekcije virusom SARS-CoV-2.

27.   KOME I KAKO PRIJAVITI NUSPOJAVE CIJEPLJENJA?

Nuspojave cijepljenja mogu se prijaviti osobi koja Vas je cijepila, a cjepitelj će obavijestiti Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji su zaduženi za praćenje i analizu nuspojava cjepiva. Također, građani sami mogu nuspojave prijaviti HALMED-u online, putem elektroničke pošte, kao i pismenim putem.

 28.   ŠTO AKO ZBOG OBAVEZA ILI IZVANREDNE SITUACIJE PROPUSTIM ZADANI DATUM PRIMITKA DRUGE DOZE CJEPIVA?

Savjetuje se pridržavanje zadanih termina cijepljenja. Ako se ipak dogodi kakva izvanredna situacija, cjepivo će se primijeniti i nakon termina za drugu dozu.

 29.     SMIJU LI SE NA SAM DAN PRIMANJA CJEPIVA KORISTITI I DRUGI LIJEKOVI KOJE OSOBA KORISTI ZA RANIJE DIJAGNOSTICIRANE BOLESTI?

Smiju i trebaju: cijepljenje ne utječe na uzimanje redovite terapije.

 30.    AKO SE NETKO ZARAZI VIRUSOM SARS-COV-2 NAKON  PRIMLJENE PRVE DOZE CJEPIVA, KOLIKO DUGO MORA ČEKATI DA GA LIJEČNIK CIJEPI DRUGOM DOZOM?

Cijepljenje se ne smije provoditi za vrijeme izolacije.

Osobe koje su preboljele COVID-19, neovisno o tome je li osoba cijepljenja prije obolijevanja, preporučujemo da najmanje šest mjeseci nakon preboljenja prime najmanje jednu dozu cjepiva, a prihvatljivo je i primiti cijelo primarno cijepljenje, u skladu s preporukama objavljenim na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Privremene-preporuke-za-cijepljenje-protiv-bolesti-COVID-19-dopunjene-i-objedinjene.pdf) uz mogućnost većeg razmaka između doza.

Osobe u dobi 65 godina i starije te osobe s umjerenom i teškom imunosupresijom koje su preboljele COVID-19, trebaju najmanje tri mjeseca nakon preboljenja primiti cjepivo prema shemi za primarno cijepljenje u skladu s gore navedenim preporukama.

Osobama koje su se potpuno cijepile (primile primarne doze cjepiva) nakon preboljenja, u ovom trenutku ne preporučujemo docjepljivanje. Osobama koje su preboljele COVID -19 i primile nakon preboljenja jednu dozu cjepiva, a prošlo je šest mjeseci od primitka cjepiva, preporučuje se primjena druge doze cjepiva.

 31. JE LI IZOSTANAK REAKCIJA (NUSPOJAVA) NAKON CIJEPLJENJA ZNAK DA SE NIJE STVORILA ZAŠTITA?

Cjepiva koja se primjenjuju u Hrvatskoj (Comirnaty – Pfizer-BioNTech, Spikevax – Moderna, Vaxzevria – AstraZeneca i Johnson&Johnson/Janssen) pružaju visoku zaštitu u velike većine ljudi  (72 % – 95 %, ovisno o vrsti cjepiva). Osim jako malog postotka ljudi koji ne stvore protutijela, svi cijepljeni uvijek imaju reakciju na cjepivo u vidu stvaranja zaštitnih protutijela (oku nevidljivu), a neki imaju i vanjsku, vidljivu reakciju poput lokalnih simptoma kao što su bol, oteklina ili crvenilo na mjestu primjene (uboda), a mogu se javiti i sistemski simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost, umor. Te reakcije se javljaju unutar dva do tri dana nakon cijepljenja i traju dan, dva, rjeđe nekoliko dana, i prolaze spontano i bez liječenja ili uz lijekove za ublažavanje simptoma. No, nema povezanosti između vanjske reakcije na cjepivo i stvaranja zaštitnih protutijela odnosno, ako netko nije imao nikakve reakcije (nuspojave) nakon cijepljenja to ne znači da se nije stvorila zaštita.

 32. KOJE SU NAJČEŠĆE REAKCIJE (NUSPOJAVE) NAKON CIJEPLJENJA PROTIV COVID-19?

Sva cjepiva protiv COVID-19, kao i sva druga cjepiva mogu biti reaktogena odnosno mogu uzrokovati pojavu određenih reakcija ili nuspojava u obliku određenih simptoma. To su najčešće lokalni simptomi kao što su bol, oteklina ili crvenilo na mjestu primjene, a mogu se javiti i sistemski simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost, umor. To su očekivane nuspojave koje se često javljaju i kod drugih cjepiva, obično unutar tri do četiri dana nakon cijepljenja te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu određenih lijekova kao što su lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekovi protiv bolova ili hladni oblozi na mjestu uboda.

 OPĆENITO O CJEPIVIMA

 

33.   ZAŠTO CJEPIVO, A NE LIJEK?

Cjepiva protiv bolesti COVID-19 dokazano učinkovito i na neškodljiv način sprečavaju bolest COVID-19, naročito njezine teške oblike, potrebu bolničkog liječenja i smrtni ishod. Cjepiva također smanjuju učestalost razvoja post-COVID-a koji se može razviti i nakon blažeg do umjereno teškog oblika bolesti COVID-19.

Osim individulane zaštite cijepljenih osoba, cjepivom također štitimo populaciju jer visokom procijepljenošću smanjujemo razinu širenja virusa među ljudima kao i mogućnost stvaranja novih varijanti.

Informacije o statusu lijekova i cjepiva za COVID-19 u postupcima ocjene i odobravanja koji se trenutačno provode pri EMA-i ili Europskoj komisiji (EK) ili su završeni dostupne su u tablici na sljedećoj poveznici Hrvatske agencije za lijekove I medicinske proizvode:

https://www.halmed.hr/COVID-19/Pregled-statusa-ocjene-i-odobravanja-lijekova-i-cjepiva/

 34.   MOŽE LI CJEPIVO PROTIV COVID-19 UZROKOVATI SAMU BOLEST PROTIV KOJE SE CIJEPIM?

Nijedno od odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u EU ne sadrži živi virus koji može uzrokovati COVID-19. To znači da cjepivo protiv COVID-19 ne može uzrokovati infekciju virusom SARS-CoV-2.

U pravilu je za razvoj imunosti (zaštita od virusa koji uzrokuje COVID-19) potrebno nekoliko tjedana nakon cijepljenja. To znači da je moguće da osoba bude izložena virusu SARS-CoV-2 (kontakt sa zaraženom osobom) i njime se zarazi neposredno prije ili neposredno nakon cijepljenja (prije razvoja imunosti) i razvije simptome bolesti. Mogućnost za to postoji jer imunosni sustav nije imao dovoljno vremena za stvaranje odgovarajućeg zaštitnog odgovora na cjepivo.

 35.   KOJI SU PREPORUČENI RAZMACI IZMEĐU PRVE I DRUGE DOZE CJEPIVA PROTIV COVID-19?

S obzirom na visoku razinu cirkulacije virusa te na opasnost od širenja delta varijante u stanovništvu kod koje je primjena jedne doze cjepiva slabije učinkovita nego na druge varijante, nije više preporučljivo odgađati drugu dozu cjepiva do maksimalno dozvoljenog razmaka, već je preporučljivo dati drugu dozu što ranije unutar preporučenog razmaka. Za Pfizer cjepivo (Comirnaty) tri tjedna, za Moderna cjepivo (Spikevax) četiri tjedna, a za AstraZeneca cjepivo (Vaxzevria) 4-8 tjedana nakon prve doze.

 36.  TRAJE LI DULJE IMUNITET STEČEN CIJEPLJENJEM ILI PREBOLIJEVANJEM BOLESTI?

Ako prebolimo bolest COVID-19 ili ako se cijepimo protiv COVID-19, razvijamo imunost. Točno trajanje imunosti nakon preboljenja ili nakon cijepljenja tek se utvrđuje. Virus se pojavio prije nepune dvije godine, a prva odobrena cjepiva prije godinu dana te još uvijek nije poznato točno trajanje imunosti stečene prebolijevanjem, cijepljenjem ili njihovom kombinacijom.

37.   NEKI SU PRIMILI CJEPIVO, NO UNATOČ TOME ZARAZILI SU SE KORONAVIRUSOM. KAKO JE TO MOGUĆE?

Od ranije poznata cjepiva, tj. cjepiva protiv drugih zaraznih bolesti ne pružaju stopostotnu zaštitu, pa tako niti cjepiva protiv COVID-19. No ako se osoba zarazi nakon cijepljenja, klinička slika bi trebala biti blaža ili simptoma ne bi trebalo biti. Stoga je potrebno pridržavati se svih epidemioloških mjera i nakon cijepljenja. Moguće je i da je do zaražavanja došlo neposredno prije ili nakon samog davanja cjepiva tj. prije nego što je cjepivo potaklo imunološki odgovor.

38.  MOŽE LI BILO KOJE TRENUTNO DOSTUPNO CJEPIVO PROTIV COVID-19 BILO KOJEG PROIZVOĐAČA PROMIJENITI NAŠ GENETSKI KOD?

Ne može. Niti jedno cjepivo općenito, pa tako ni ona protiv koronavirusa ne utječu na DNA čovjeka koji se cijepi. Sva cjepiva su testirana u pretkliničkim i kliničkim istraživanjima te ne mogu biti odobrena dok se ne utvrdi njihova sigurnost i učinkovitost.

 39.   GDJE MOGU PRONAĆI DETALJAN SASTAV SVAKOG POJEDINAČNOG CJEPIVA?

Sastav svih cjepiva dostupan je na mrežnim  stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode: https://www.halmed.hr/COVID-19/

40.   KOJE SU VRLO ČESTE, A KOJE SU ČESTE NUSPOJAVE NA CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH)?

Vrlo česte nuspojave mogu se pojaviti u više od jedne na 10 osoba i tu se ubrajaju bol, oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, zimica, vrućica. Na listi do sada poznatih čestih nuspojava jesu crvenilo na mjestu primjene injekcije i mučnina. Detaljan pregled nuspojava na ovo I na sva druga dostupna cjepiva protiv COVID-19 možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode: https://www.halmed.hr/COVID-19/

41.   IMA LI DOBNOG OGRANIČENJA ZA PRIMANJE VAXZEVRIA (ASTRAZENECA) CJEPIVA?

Vaxzevria (AstraZeneca/Oxford) cjepivo namijenjeno je za prevenciju bolesti COVID-19 u osoba dobi 18 i više godina. U situaciji niske transmisije bolesti preporučljivo je mlađe od 50 godina cijepiti nekim drugim odobrenim cjepivom, a u situaciji visoke transmisije nema preporuke o dobnom ograničenju. U vrijeme revidiranja ovog odgovora (studeni 2021. godine) cjepivo AstraZeneca je preporučljivo u svim dobnim skupinama u osoba starijih od 18 godina.

 42.  IMA LI DOBNOG OGRANIČENJA ZA PRIMANJE CJEPIVA SPIKEVAX (MODERNA)?

Modernino cjepivo namijenjeno je za prevenciju bolesti COVID-19 u osoba dobi 12 i više godina.

 43.  MOGU LI DJECA PRIMITI CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH)?

Trenutačno se ne preporučuje davati cjepivo Comirnaty djeci mlađoj od 12 godina

 44.  ZAŠTO JE CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH) KONCENTRAT I S ČIME SE TOČNO RAZRJEĐUJE?

Koncentrat je jer se sadržaj bočice prije primjene mora razrijediti. Sadržaj jedne bočice razrjeđuje se s 1,8 ml 0,9% otopine natrijeva klorida (9 mg/ml) za injekciju.

 45.  ZAŠTO SE CJEPIVO PROIZVOĐAČA JOHNSON&JOHNSON/JANSSEN PRIMA U SAMO JEDNOJ DOZI, A SVA OSTALA CJEPIVA U DVIJE DOZE?

Proizvođači tijekom ispitivanja cjepiva u pretkliničkoj i kliničkoj fazi određuju količinu i broj doza cjepiva te se temeljem tih istraživanja cjepiva i registriraju. S obzirom na podatke prikupljene nakon odobrenja i primjene Johnson&Johnson/Janssen cjepiva, preporuka je primjeniti docjepnu dozu najmanje dva mjeseca nakon prve doze tog cjepiva.

 46.   KAKO SE PRIMJENJUJU CJEPIVA I KOLIKO TREBA PROĆI DO DRUGE DOZE? JE LI VREMENSKI PERIOD ISTI ZA SVAKO CJEPIVO?

Cjepiva se primjenjuju injekcijom, obično u deltoidni mišić nadlaktice. O razmacima doza među različitim cjepivima možete detaljnije pročitati u Sažecima opisa svojstava lijeka koje možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode https://www.halmed.hr/COVID-19/

 47.  KAKO DJELUJU CJEPIVA COMIRNATY (PFIZER- BIONTECH), SPIKEVAX (MODERNA) VAXZEVRIA (ASTRAZENECA) I  JOHNSON&JOHNSON/JANSSEN ?

Sva četiri cjepiva djeluju tako da u stanicama cijepljene osobe potiču stvaranje proteina šiljka kakav na svojoj površini nosi SARS-CoV-2. Cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech i proizvođača Moderna, djelovanje postižu tako da uz pomoć molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) stanicama daju uputu za stvaranje proteina šiljka. Druga dva cjepiva, proizvođača AstraZeneca te proizvođača Johnsson&Johnsson/Janssen sadrže izmijenjene adenoviruse, za ljude neškodljive, koji sadrže gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka. Imunološki sustav osobe prepoznaje ovaj protein kao strani te proizvodi protutijela i T-stanice. Cjepiva tako pripremaju imunološki sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjeni.

48.   HOĆE LI SE NOVA CJEPIVA NASTAVITI PRATITI I NAKON ŠTO BUDU U UPOTREBI?

Svako cjepivo, kao i svaki drugi lijek, prati se i nakon odobrenja za uporabu, tj. prati se njegova učinkovitost i potencijalna štetnost.

 

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.