Hrvatska poljoprivreda zadala si je ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane (s današnjih 20 milijardi), a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva. Gotovo 700 milijuna eura godišnje bit će na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u novom programskom razdoblju, a kako ih maksimalno iskoristiti i pametno investirati kroz Nacionalni strateški plan ZPP-a raspravljalo se na zajedničkoj tematskoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, upozorio je da su se u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana ogromna sredstva, ali da ne možemo biti zadovoljni rezultatima. I dalje nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvodnji, produktivnost nam je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kovačević upozorava da je posebno zabrinjavajuća struktura prekomjernog uvoza u kojoj su najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja. „Potpore su nam od ulaska u EU porasle za 2,8 puta, sa 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima. Uzmimo samo za primjer stočarske proizvodnje kao ključni pokazatelj razvijenosti poljoprivrede, on od ulaska u EU bilježi pad od 7,2 posto“, pojasnio je Kovačević, dodavši kako je stoga iznimno važno potpore usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska treba biti konkurentna.
Inače, Nacionalni strateški plan ZPP je ključni dokument za kreiranje poljoprivredne politike u razdoblju 2021.-2027. i povlačenje sredstava iz fondova EU: Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Riječ je o gotovo 5 milijardi eura za cijelo programsko razdoblje, odnosno 685 milijuna eura godišnje.
Dobra vijest je da bi dio tog novca od sada mogle povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a zapravo su nositeljice poljoprivredne proizvodnje. „Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijskim mjerama i da se ograničenje potpora na 100.000 eura riješi u korist naših velikih proizvođača putem preraspodijeljenog plaćanja“, zaključio je Kovačević.
Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK rekla je kako od Komore očekuju da će ih i dalje voditi kroz ovaj proces i osigurati potrebnu logistiku za kreiranje pojedinih sektorskih programa kako bi najveći dio sredstava završio u investicijama koje su nam ključne za podizanje konkurentnosti. Istaknula je i kako je iznimno sretna što će i velike kompanije poput Podravke moći povlačiti sredstva za investicije, kooperante i sirovine. „Naša je strateška odrednica povećavati samodostatnost kroz vlastitu proizvodnju, odnosno uzimati što više sirovina od naših kooperanata. Slijedom toga imamo i investicijske projekte koje ćemo nastojati realizirati u sklopu ovog dokumenta“, poručila je.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice, Vlado Čondić Galiničić, apostrofirao je efikasnost i produktivnost kao najveće boljke domaće poljoprivrede, a Nacionalni strateški plan ZPP vidi kao šansu da i po tim pokazateljima uhvatimo korak s konkurencijom. „Naš je plan da do 2030. godine u Hrvatskoj proizvodimo 30 milijardi kuna dobre, zdrave i kvalitetne hrane. To možda zvuči kontradiktorno cilju da se paralelno smanje emisije te korištenje gnojiva i pesticida, ali nije, potrebno je samo pametno balansirati. Naš najveći problem je produktivnost radnika gdje smo trenutno na razini od 6000 eura godišnje, Nizozemska, primjerice, ima prosjek od 71.000 eura, a europski prosjek je 23.000. očekujem da ćemo uz pomoć ovih sredstava dostići barem taj europski prosjek. To će nam omogućiti da možemo povećati proizvodnju svinja za 30 posto, goveda za 20 posto te općenito povećati prinose. Ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija“, naglasio je Čondić Galinčić, uz napomenu da ne trebamo gledati tko je mali, a tko veliki, već potpore moramo davati isključivo kvalitetnim proizvođačima.
S tim se složio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek, koji je u svom detaljnom predstavljanju Nacionalnog strateškog plana struci poručio kako novac nije tu samo da se potroši, već da se uloži u područja koja će donositi najveću dodanu vrijednost. Također se osvrnuo i na problem produktivnosti radnika, kazavši kako je cilj povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.
„Zadržat ćemo proizvodno vezana plaćanja za sektore koju su važni za domaću proizvodnju, prije svega su to proizvodnja mesa, mlijeka, voća i povrća te leguminoza. Iz Ruralnog razvoja ćemo nastaviti financirati investicije, one će nositi najveći dio omotnice jer osiguravaju konkurentnost. Pitanje ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja adresirat ćemo s ukupno 37 posto omotnice za ruralni razvoj. Cilj današnjeg sastanka je da se svi dogovorimo kako bi maksimalno iskoristili dostupna sredstva“, zaključio je Tušek.
