Premijer Andrej Plenković danas je na sjednici Vlade upozorio na širenje koronavirusa varijantom omikron te ponovno pozvao građane da se cijepe protiv Covida-19 ustvrdivši da ljudi umiru zbog neracionalne odluke da se ne cijepe. "Globalno smo suočeni sa širenjem zaraznije varijante omicron diljem Europe, stoga je važno nastaviti s cijepljenjem, a posebno da se intenzivira cijepljenje trećom, tzv. booster dozom koja značajno povećava zaštitu", poručio je.
Otvarajući današnju, 89. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.
Istaknuvši da se danas obilježava 22. obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, prisjetio se njegove važne uloge u stvaranju hrvatske države, uz potporu hrvatskoga naroda i hrvatskih branitelja u presudnim trenucima za Hrvatsku i Europu.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da su, iako se nastavlja trend pada, brojevi novopotvrđenih slučajeva zaraze i dalje veliki, što upućuje na oprez i na pridržavanje svih mjera.
Suočeni smo sa širenjem zaraznije varijante virusa – omikrona – koji je potvrđen i u Hrvatskoj, stoga je posebno važno da se nastavi proces cijepljenja, a osobito da se ide intenzivnije u zaštitu booster dozom.
Uime cijele Vlade još je jednom pozvao sve koji su se cijepili dvjema dozama da se cijepe i trećom dozom, osobito prije božićnih blagdana koji podrazumijevaju više druženja, gdje se manje pazi na uobičajene epidemiološke preporuke.
Nažalost, preminulo je više od 11 tisuća naših sugrađana, kazao je premijer Plenković, a taj broj nije morao biti toliko velik od kada je na raspolaganju više nego dovoljno cjepiva.
"Previše smo života već dosada izgubili, a to možemo prevenirati ukoliko se što veći broj naših sugrađana zaštiti, a najbolja zaštita je cijepljenje", poručio je istaknuvši kako nema ničeg racionalnog u odluci da se ne cijepi.
Apelirao je na povjerenje znanosti i struci.
Vijeće EU jednoglasno potvrdilo da je Hrvatska spremna za Schengen
Osvrnuo se potom na, kako je kazao, izrazito važnu temu, vezanu uz ulazak hrvatske u Schengenski prostor.
Jučer je, naime, Vijeće EU-a u konfiguraciji ministara unutarnjih poslova zaključilo da je Hrvatska ispunila sve nužne uvjete za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, i to jednoglasno.
"To znači da smo napravili vrlo kvalitetan posao, a o tome se očitovala i Junckerova Komisija 2019. i Komisija Ursule von der Leyen ovoga proljeća, i ispunili vrlo zahtjevne tehničke i pravne kriterije, radeći politički i diplomatski", poručio je premijer Plenković.
Posebno je istaknuo konstruktivnu ulogu Slovenije, kao predsjedajuće Vijećem Europske unije, zahvalio premijeru Janši, ministru unutarnjih poslova Hojsu i ministru vanjskih poslova Logaru koji su bili izrazito konstruktivni.
"Idemo vrlo čvrsto prema ispunjenju ona dva cilja dublje integracije – prvi je Schengenski prostor, a drugi europodručje", naglasio je.
Kvalitetan i sadržajan službeni posjet Ukrajini
Ostajući na međunarodnim temama, govorio je i o svom službenom posjetu Ukrajini, gdje je boravio protekla dva dana, u Kijevu i Lavovu.
Ocijenivši posjet vrlo kvalitetnim i sadržajnim, kazao je da je njime poslana poruka solidarnosti, prijateljstva i partnerstva.
Podsjetio je da je Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Hrvatsku, a 30. obljetnica toga priznanja obilježava se sutra.
Ta gesta, dodao je, bila je zalog izrazito kvalitetnih i prijateljskih odnosa tijekom tri desetljeća.
U pet godina ovo je bio drugi službeni posjet premijera Plenkovića Ukrajini, a izrazio je zadovoljstvo što je u tih pet godina udvostručena trgovinska razmjena, najavljeno otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Kijevu, broj ukrajinskih turista u stalno Hrvatskoj raste, a ove ih je pandemijske godine bilo čak i više nego rekordne 2021.
Premijer Plenković tijekom posjeta Ukrajini sastao se s cijelim državnim vrhom, održan je i veliki gospodarski forum, a posjet je imao i jaku kulturnu i akademsku dimenziju.
Ponovio je da Hrvatska Ukrajini može ponuditi dvije ekspertize koje nitko drugi nema – iskustvo mirne reintegracije okupiranog područja i najrecentnije iskustvo procesa približavanja Europskoj uniji – što su najvažnija dva politička prioriteta Ukrajine.
Vlada i HBK o zajedničkim naporima za očuvanje zdravlja hrvatskih građana
Od ostalih tema osvrnuo se na puštanje u probni rad Vjetroelektrane Senj, što je najveća izravna kineska investicija u Hrvatskoj, vrijedna više od 200 milijuna eura.
Radi se o velikome vjetroparku, pojasnio je, na području Senja i Brinja, koji ima 39 vjetroagregata. Projekt je, dodao je, izrazito važan za Ličko-senjsku županiju, a uklapa se i u energetsku strategiju Hrvatske koja se bazira na što većem korištenju obnovljivih izvora energije.
Prije dva dana predstavljen je koncept izgradnje zamjenskih kuća na potresu pogođenom području na Banovini, a premijer Plenković istaknuo je da je natječaj jako dobro pripremljen, a najavio je da se uskoro očekuju i natječaji za izgradnju višestambenih zgrada.
Osvrnuo se i na redoviti sastanak sa Stalnim vijećem Hrvatske biskupske konferencije, na kojem je bilo riječi o provedbi Ugovora o Caritasu, pitanju demografije, općoj situaciji u društvu, pandemiji Covida-19.
Premijer Plenković istaknuo je da je na sastanku postignuto suglasje o tome koliko je važno zajedničkim naporima sačuvati zdravlje hrvatskih građana, koristeći sve mehanizme koji su na raspolaganju kako bi ta zaštita bila što učinkovitija.
U uvjetima pandemije trudimo se naći balans između zaštite zdravlja i života i poštivanja ljudskih prava i sloboda
Predsjednik Vlade podsjetio je da se danas, 10. prosinca, obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, u spomen usvajanja Opće deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine.
"Tada je po prvi puta u povijesti priznato pravo svih ljudi na život, zdravlje, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika. Ovo je prigoda da ponovimo kako su u Hrvatskoj ljudska prava Ustavna kategorija i ona jednako pripadaju svakom građaninu Hrvatske, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.
Poštivanje i priznavanje tih prava je zakonska obveza svakog pojedinca, a njihova zaštita je dužnost i odgovornost države.
Središte zaštite ljudskih prava je pravo na život, a jedno od prava koje proizlaze iz međunarodne solidarnosti je i pravo na zdravlje.
Od početka ove pandemije cijeli je svijet suočen s pravnim i etičkim izazovom kako zaštititi živote i zdravlje ljudi, a istovremeno osigurati da se ne naruši interes za očuvanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
U toj situaciji Vlada pokušava naći balans - mjere koje u razmjernoj i razumnoj mjeri zadiru u druga ljudska prava i slobode, a koje su istovremeno i učinkovite i štite živote", poručio je predsjednik Vlade.
Usporedivši hrvatske mjere s drugima u svijetu, podsjetio je da su one bile zaista među najblažima.
Oportunisti i populisti žele politički profitirati na bolesti od koje je dosad umrlo više od 11 tisuća ljudi
Istaknuo je da veliki broj hrvatskih građana poštuje mjere koje su na snazi, ponaša se odgovornoo i savjesno, cijepi se i vjeruje informacijama koje dobivaju iz nadležnih, meritornih i kompetentnih institucija i izvora.
S druge strane, upozorio je, ima nekih koji se predstavljaju kao branitelji ljudskih prava i sloboda i koriste ovu tešku situaciju da bi dobili kakav poen za svoje političko djelovanje.
"To su oportunisti i populisti, to su ljudi koji žele politički profitirati na bolesti od koje je u Hrvatskoj dosad preminulo više od 11 tisuća ljudi.
I baš u kontekstu današnjega dana – Međunarodnog dana ljudskih prava – koji se obilježava radi promicanja tih prava i sloboda – želim poručiti svim našim sugrađanima da ćemo mi nastaviti štititi njihovo zdravlje i život, kao i sva druga ekonomska, kulturna i socijalna prava.
Na svima nama je izbor – da li pokloniti povjerenje onima koji baziraju svoje stavove na racionalnim, znanstvenim temeljima, dokazanim tvrdnjama i iskustvima, ili pokloniti povjerenje demagozima, onima koji se služe neistinama, teorijama zavjere i u biti na taj način rade jednu veliku polarizaciju i podjelu u društvu", istaknuo je predsjednik Vlade.
Pozvao je sve da izaberu put solidarnosti, zaštite svoga zdravlja i zdravlja drugih, uz puno povjerenje u znanost.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa pregledniji i lakši za primjenu
Na kraju se osvrnuo na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji će danas Vlada uputiti u drugo čitanje u Hrvatski sabor.
Pojasnio je da je tim Zakonom postupak utvrđivanja sukoba interesa brži i transparentniji, Zakon je pregledniji, lakši za primjenu i za obveznike i za Povjerenstvo.
U Zakon je, dodao je, uvršteno više od 1000 novih obveznika, upravo na temelju korupcijskog rizika.
Produljeno je takozvano razdoblje hlađenja s 12 na 18 mjeseci, imovinske kartice će se podnosit svake godine, za 100 posto povećavamo donji limit sankcija za kršenje odredbi zakona, a one mogu teretiti ne samo plaću već i drugu imovinu i primanja.
Razjasnio je i pitanje članka 5, odnosno načela djelovanja.
"Bez obzira što se broj članka mijenja, načelo ostaje, nitko ih ne briše, nitko ih ne dira, ona su tu. Povjerenstvo će ih moći primjenjivati na način kako je to utvrđeno u presudama Visokog upravnog suda, odnosno u skladu s ovim Zakonom, a što dosada nije bila praksa", naglasio je i dodao kako Vlada ništa ne mijenja jedino će se način postupanja Povjerenstva uskladiti s presudama Visokog upravnog suda.
Zakonom su ispunjene i sve preporuke iz Izvješća o vladavini prava Europske komisije i preporuke GRECO-a.
I zato je, dodao je premijer Plenković, bilo čudno da su se u medijima pojavile tvrdnje da je GRECO ustvrdio da je Zakon nije u skladu s preporukama, što nije točno, a te su se tvrdnje pojavile u medijima i prije nego što je izvješće usvojeno na plenarnoj sjednici GRECO-a.
Konačna ocjena usklađenosti Zakona bit će donesena nakon što Zakon usvoji Hrvatski sabor, no u izvješću je jasno rečeno da Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa i samo jačanje Povjerenstva ide u smjeru koji je predviđen preporukama, kazao je premijer kako bi pojasnio konfuziju koja je nastala u javnom prostoru o ovoj temi.
