Premijer Plenković naglasio je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti okvir za jačanje otpornosti hrvatskoga gospodarstva, institucija i hrvatskog društva. Poručio je da će Vlada držati smjer političke stabilnosti, ekonomskog napretka, investicija i ulaganja.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na konferenciji u organizaciji The Economista "Svijet u 2022. godini", transformacija hrvatskog gospodarstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović.
Predsjednik Vlade u svom je obraćanju izrazio zadovoljstvo da je Vlada još jednom pokrovitelj promocije časopisa, koji u svom izdanju „daje pogled u izazove vremena koje je pred nama“.
Govoreći o izazovima koji su pred nama, rekao je da je svijet još uvijek u fazi pandemije, a nitko ne zna do kad će trajati. „To je jedina sigurna činjenica“, naglasio je.
Kazao je da ne znamo s kakvim ćemo se varijantama virusa susretati i što ćemo još morati poduzimati: „Prilagođavat ćemo globalnu i našu suradnju i djelovanje u zaštiti zdravlja građana, a istodobno ćemo činiti napore kako bismo omogućili gospodarski, društveni i financijski tijek što predvidljivijim i što korisnijim u ekonomskom smislu“.
Klimatske promjene najvažnija globalna tema
Također, govorio je o globalnim pozicijama najvećih zemalja, gdje će odnos SAD-a i Kine biti vrlo vjerojatno jedna od najvažnijih tema, kako je kazao. „Drugi kontekst je jačanje strateške autonomije EU u svim mogućim aspektima, od koncepta suverenosti, koncepta završetka Konferencije o budućnosti Europe, jačanja europske obrane i jačanja opskrbe energentima“, rekao je Plenković i dodao da će trebati nakon dvije godine pandemije promisliti o tome trebaju li se mijenjati temeljni ugovori: „To će biti srž francuskog predsjedanja EU“. Treći kontekst kazao je, jesu odnosi s Rusijom u pogledu stabilnosti Europe i njezinih istočnih granica.
Premijer Plenković istaknuo je i važnost ilegalnih migracija: „Nismo još stali s procesom migracija, najčešće nezakonitim. Odvijaju se globalno, ali mi to gledamo kroz optiku prema EU, jer se nerijetko odvijaju rutama koje prolaze kroz Hrvatsku i naše susjedstvo.“
„Peta tema koja je dugoročno gledano sigurno najvažnija, su klimatske promjene“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio: „To je politička tema stoljeća, nema ni jedne druge globalne teme koja će dulje biti s nama i koja će biti relevantnija od klimatskih promjena“.
„Istodobno, zemlje Europe suočavaju se s problemom kojeg smo mi nametnuli kao europsku temu, a to je pitanje demografske revitalizacije“, istaknuo je premijer i dodao da veliki broj zemalja članica ima taj problem te da moramo pronalaziti rješenja kako da dugoročnim mjerama i aktivnom politikom premostimo taj negativni trend.
Vlada mjerama uspjela premostiti 2022., nije bilo masovnih otpuštanja i vala stečaja
Što se tiče teme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer je naglasio da je to okvir za jačanje otpornosti hrvatskoga gospodarstva, hrvatskih institucija, pa i hrvatskog društva te da ima nekoliko sastavnica.
„Politički, kriza korone je izrazito polarizirala društvenu i političku klimu, ne samo kod nas nego i drugdje“, rekao je premijer i kazao da različite političke opcije koriste ovu krizu za promicanje svojih sitnih interesa i radi pozicija.
„Polarizacijom u društvu se jako vidi utjecaj interneta, društvenih mreža te lažnih, nepotpunih i netočnih informacija, koje ljude dovode u zabludu“, nastavio je i zaključio da se zbog toga nerijetko ne vjeruje institucijama, Vladi, javnom zdravstvu, pa čak i znanosti.
„S aspekta gospodarstva i pada BDP-a, kojem smo svjedočili u 2020., sve vlade, pa i hrvatska, su se suočile s nevjerojatnim izazovima“, kazao je premijer Plenković. „Morali smo kompletno razmišljati „out of the box“, nije bilo ničega što smo napravili, a da smo imali neki recept ili neko iskustvo“.
Istaknuo je da za to nisu bili krivi ni građani, ni kompanije, ali ni Vlada te da se moralo pronaći rješenje kojim bi se omogućilo normalno djelovanje ekonomskih tokova. Naveo je mjere kojima se to postiglo, poput osiguravanja plaća u privatnom sektoru, kompanije su oslobođene plaćanja obaveza, nekima su se platili i fiksni troškovi, uveli su se posebni sektorski programi.
Kazao je da se tim mjerama, sa slabijom turističkom sezonom i slabijim intenzitetom gospodarskih aktivnosti, uspjela premostiti 2020. koja je srušila sve trendove, „ali smo to napravili svjesno jer smo bili uvjereni da nema nikog drugog osim države koja može stati iza gospodarstvenika, privatnog sektora, naših radnika, obitelji, iza egzistencije naših ljudi. Tu smo uspjeli.“
Dodao je da su rashodi sada malo više od 40 milijardi kuna, ali je dodao: „Nije nam žao iz dva razloga. Nije došlo ni do masovnih otpuštanja, vala stečaja, ugroze funkcioniranja cijele države pa ni gospodarstva.“ Također, istaknuo je da je Hrvatska u istoj toj godini uspjela osigurati najviše novaca za razvoj Hrvatske i to bespovratnih, za ovo desetljeće.
"Hrvatska je kombinacijom redovitih sredstava kao članica Unije kroz sedmogodišnji proračun i sredstava iz EU iduće generacije, plus sredstva koja smo dobili zbog velikih šteta od dva potresa što je još milijarda eura, u poziciji da ima oko 25 milijardi eura na raspolaganju za ovo desetljeće. To je više nego što smo imali u bilo kojoj situaciji s bilo kakvim financijskim međunarodnim institucijama ili zaduživanjima", podsjetio je Plenković. Dodao je da je ovdje riječ i velikim dijelom o bespovratnim sredstvima.
Hrvatsko gospodarstvo u 2021. pokazalo izrazitu snagu, agilnost i žilavost
To je važno, istaknuo je premijer, kako bismo shvatili da smo premostili krizu, osigurali najveća sredstva i usvojili Nacionalnu razvojnu strategiju. Kazao je da je Vlada usvojila i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti, za koji je Hrvatska dobila odobrenje Europske komisije i Vijeća. Pritom je dodao da ima dosta članica Europske unije koje još nisu sastavile ovaj dokument.
"Mi smo sada u situaciji da ispunjavamo određene reformske kriterije i krećemo prema novoj tranši sredstava u prvoj polovici 2022.", rekao je Plenković.
Kazao je da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini pokazalo izrazitu snagu, agilnost i žilavost, izdvojivši rast izvoza, turističku sezonu iznad očekivanja, osobnu potrošnju i gospodarski rast, koji bi po procjenama trebao biti veći od 9 posto.
Uz sve to, istaknuo je premijer, Hrvatska je zadržala reputaciju i prema međunarodnim organizacijama, financijskim institucijama i tržištima te agencijama za kreditni rejting.
"Bez obzira što smo najmlađa članica Europske unije i što imamo još puno toga za napraviti u okviru catching up-a prema zemljama srednje i istočne Europe, a i prema starijim i razvijenijim članicama, svi koji nas prate vide kredibilitet i smjer našeg djelovanja", ustvrdio je Plenković, dodavši da se taj smjer bazira na nekoliko važnih točaka.
Premijer je naveo da smo se vrlo brzo vratili na putanju smanjivanja javnog duga, te izrazio nadu da ćemo se brzo naći u situaciji uravnoteženoga proračuna i onoga što je Hrvatsku krasilo kad je izlazila iz procedure prekomjernog proračunskog manjka ili prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "I što je najvažnije, ne samo za državni investicijski kreditni rejting, digli ga za 1 stupanj gore unutar investicijskog na BBB i to s pozitivnim izgledima", kazao je Plenković, naglasivši da je riječ o najboljem kreditnom rejtingu Hrvatske u povijesti.
U 2022. očekujemo prijem Hrvatske u Schengen i eurpodručje
"To je okvir kako Hrvatska ulazi u ovu 2022. koja bi trebala biti i institucionalno jako bitna jer u njoj očekujemo konačne odluke o prijemu Hrvatske i u Schengen i u europodručje. Važno je da osvijestimo da ćemo tek tim činom postati zaista članica Europske unije", rekao je premijer. I to radimo, dodao je, skoro deset godina nakon članstva što je taman za period prilagodbi ispunjavanja kriterija jednog sustavnog, smislenog i realnog hodograma za te dvije okosnice.
Kazao je da je upravo članstvo u eurpodručju, kroz sve aktivnosti koje su napravljene kroz Europski tečajni mehanizam (ERM II), bile svojevrsna smjernica za praćenje onoga što Hrvatska radi.
"Oni koji nas prate, vjeruju nam. Shvatili su da smo politički stabilna zemlja jer bez tog preduvjeta koji je condicio sine qua non za svako ozbiljnije opažanje bilo koje zemlje i njenoga smjera, u budućnosti ništa ovo ne bi mogli ostvariti", rekao je Plenković.
Mi smo tu napravili taj ključni iskorak, istaknuo je, gdje stabilnost parlamentarne većine, pa samim time i Vlade, daje nam šansu da u 2022. krenemo na put solidnoga rasta. Dodao je da Vlada očekuje stopu rasta od 4,4 posto u idućoj godini.
"Krećemo u provedbu i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i Višegodišnjeg financijskog okvira te konzumiramo sredstva iz sedmogodišnjeg razdoblja", ustvrdio je Plenković.
Borit ćemo se, naglasio je, da hrvatski turizam na tržištu koje će u 2022. biti zahtjevnije budemo ponovno jednako snažni i da napravimo sinergiju svih ovih mogućnosti koje Hrvatska ima, a da budemo svjesni globalnih zbivanja.
Digitalna i zelena tranzicija
"Nema ni jednog poteza kojeg vučemo nacionalno ili lokalno, a da cijelo vrijemo nemamo širu sliku, odnosno taj veliki proces dvije tranzicije, a to su digitalna i zelena tranzicija, a sve u sklopu četvrte industrijske revolucije, u kojoj svi akteri koji čine sastavnice hrvatskoga gospodarstva moraju voditi računa o igralištu na kojem igramo", poručio je premijer.
Naglasio je da što je više odvažnih poduzetnika u hrvatskom gospodarskom ozračju i što je više kvalitetnijih i boljih ljudi koji izlaze iz hrvatskog obrazovnog sustava, tu je Hrvatska kao društvo i država snažnija i spremnija suočiti se s izazovima.
Poručio je da će Vlada držati smjer političke stabilnosti, ekonomskog napretka, investicija i ulaganja. "Smatram da ovo što smo napravili s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predstavlja reformsku podlogu i financijski temelj za gospodarski rast", kazao je, dodavši da će NPOO na godišnjoj razni dizati BDP za 1,4 do 1,5 posto.
"U ovakvom globalnom kontekstu, Hrvatska ima sve pretpostavke da ide naprijed, da se oporavlja brže nego što smo mislili kada je kriza krenula, ali ostavljam malu rezervu jer ne znam što će nam još se dogoditi", rekao je Plenković, podsjetivši da je Vlada u zadnjih pet godina bila suočena s nizom izazova, od krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji u Hrvatskoj, problema s brodogradilištima, do poplava, požara, potresa, panedmije Covida 19.
Predsjednik Vlade naveo je i da je Hrvatska napravila velike investicije u prometnu, energetsku i internetsku infrastrukturu, kazavši da u tome moramo biti na strani najrazvijenijih.
"Svjestan da imamo briljantnih primjera u hrvatskom gospodarstvu koji su našli niše na svjetskoj razini, moramo im davati prostora da dišu i rade te da svojom izvrsnošću nose i dižu hrvatsku ekonomiju i uopće Hrvatsku kao društvo koje treba sazrijevati i raditi dobre filtere između onih koji su više za demagogiju i korake koji usporavaju i onih koji su ozbiljni, radišni i vuku Hrvatsku tamo gdje i treba biti", zaključio je premijer Plenković.
