Premijer Plenković poručio je da sve članice Europskog vijeća novi soj omikron doživljavaju ozbiljno. Donijet će se Zaključci koji pozivaju na primanje treće, tzv. booster doze, što mislimo da je jako važno kako bi se naši sugrađani što bolje zaštitili, kazao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković drugog dana boravka u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Europskog vijeća. U izjavi medijima, osvrnuo se kako na današnji sastanak Europskog vijeća, tako i na jučerašnju plenarnu sjednicu sastanka na vrhu Istočnog partnerstva. Istočni partneri koji su prisustvovali sastanku na vrhu bili su Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina.
Uoči sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održan je i sastanak u užem formatu, kojem je domaćin bio predsjednik Litve Gitanas Nausėda. Iskazana je potpora prema zemljama Istočnog partnerstva koje imaju ozbiljniju ambiciju ulaska u Europsku uniju – Ukrajini, Gruziji i Republici Moldovi.
„Armenija i Azerbajdžan nemaju takvu vrstu ambicije tako jasno izraženu. Mislim da su zaključci jako dobri. Financijski je paket oko 2,5 milijarde eura za te zemlje - ekonomski razvoj, infrastrukturu, demokratizaciju, reforme – vrlo dobar. Povrh toga ide i cijela potpora za borbu protiv Covida“, kazao je premijer Plenković.
S visokim predstavnikom za vanjsku politiku Borrellom o situaciji u BiH
S aspekta Hrvatske, premijer Plenković kazao je da je evocirao posjet Kijevu otprije nekoliko dana i razgovore s ukrajinskim predsjednikom i premijerom, potpisivanje Deklaracije o europskoj perspektivi Ukrajine te želju da se prenesu iskustva Hrvatske – kao najmlađe članice EU-a – u procesu pridruživanja i europskih reformi.
„Također, imali smo i vrlo zgodan sastanak nas čelnika država članica EU-a koji su iz političke obitelji Europske pučke stranke, i to s predsjednicom Europske komisije, konzultirali se uoči današnjeg sastanka, a jutros smo imali cijeli summit EPP-a u videoformatu“, rekao je.
Premijer Plenković održao je sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku politiku Josepom Borrellom.
„Razgovarali smo o procesu proširenja, situaciji na jugoistoku Europe, a posebno o Bosni i Hercegovini – procesu pregovora koji se odnose na Izborni zakon i omogućavanje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, s naglaskom na Hrvate i, naravno, prava ostalih“, kazao je premijer Plenković.
Novi soj omikron
Što se tiče Europskog vijeća, Plenković je kazao da je danas završna prva tema – Covid 19. Upozoreno je na značaj novog soja – omikrona. Premijer Plenković je izvijestio da novi soj svi shvaćaju vrlo ozbiljno, kao i brzinu širenja zaraze.
„Razgovarali smo i o zajedničkim naporima za bolju koordinaciju svih politika koje se odnose na zdravstvenu zaštitu. Donijet će se Zaključci koji pozivaju na primanje treće, tzv. booster doze, što mislimo da je jako važno kako bi se naši sugrađani što bolje zaštitili. Kao što činimo zadnjih godinu dana, apeliramo na sve naše sugrađane da se cijepe, to je i dalje jedina prava, istinska i najbolja zaštita od koronavirusa koji je nanio puno zdravstvene štete našim građanima u Hrvatskoj, u drugim članicama EU-a i globalno, a da ne govorimo o ekonomskim i financijskim pa i društvenim posljedicama“, izvijestio je.
Dodao je pritom da je jasno iz izlaganja na Europskom vijeću da u mnogim zemljama postoji polarizacija te jedan dio ljudi oklijeva u pogledu cijepljenja.
„Svi su izloženi enormnom broju dezinformacija i praktički je situacija vrlo slična“, kazao je.
Premijer Plenković je najavio da će tijekom rasprave o vanjskopolitičkim temama – na dnevnom su redu dominantno Bjelorusija i Ukrajina – izvijestiti o posjetu BiH i razgovorima koje je vodio te o ocjeni stanja u toj nama susjednoj, bliskoj i prijateljskoj zemlji.
Nitko nije pristalica novog lockdowna
Predsjednika Vlade Plenkovića novinari su pitali za uvođenje testiranja i cijepljenih građana prilikom ulaska u neke zemlje i, vezano za to, funkciju covid potvrda.
„Mislim da je covid potvrda omogućila, između ostalog, puno lakše kretanje građana i u kontekstu prošle turističke sezone, koja je za Hrvatsku bila izvrsna. Preko 90 posto smo brojeva kada je riječ o rekordnoj turističkoj sezoni 2019. To je omogućilo i dalo doprinos rastu BDP-a“, kazao je, podsjetivši da je jučer guverner HNB-a Vujčić povisio očekivanja rasta hrvatskog BDP-a.
„Mi smo, kao što inače imamo politiku under promise, over deliver, rekli da će biti sigurno veći od 9 posto, ali vidjet ćemo kada Državni zavod za statistiku obavi sve izračune za koji mjesec kako smo uspjeli cijelu ovu godinu izvući u kontekstu prošlogodišnjeg pada na brzi rast u 2021.“, izdvojio je premijer Plenković.
Kazao je da treba postojati tijesna koordinacija, pravila trebaju biti što više harmonizirana.
„Svi se žele zaštititi maksimalno, ovdje nitko nije pristalica novih zatvaranja, novog lockdowna. To je ono što u konačnici Hrvatska radi, osim onih prvih mjesec, mjesec i pol dana kada nismo imali dovoljno informacija. Vrlo obazrivo, balansirano nastojimo koristiti epidemiološke mjere, kao pomoćno sredstvo uz cijepljenje, kako bi se održalo gospodarstvo, društveni život, obrazovanje, školstvo, promet i rad te u konačnici sve ono što je važno“, rekao je.
Izdvojio je da je bitno razumjeti da borba protiv Covid-19 nije samo zdravstvena bitka, nego i bitka za očuvanje radnih mjesta, ekonomiju i gospodarstvo.
„I s te strane, današnja rasprava i zaključci su vrlo dobri. Postigli smo konsenzus i nastojimo približiti stajališta svih članica“, poručio je Plenković.
O Bosni i Hercegovini
Kada je riječ o BiH, novinare je zanimalo kako je primljena vijest da su propali pregovori o Izbornom zakonu i koje je stajalište visokog predstavnika za vanjsku politiku Borrella.
„Iskoristio sam prigodu da mu vrlo sadržajno objasnim cijeli kontekst BiH od 1992. pa do danas. Jer, ne možemo razumjeti tu raspravu ako svi koji su uključeni dobro ne shvate što su pojedini akteri, pojedini narodi, države i lideri radili u kontekstu agresije i na Hrvatsku i na BiH početkom 1990-ih. Dakle, nismo došli do Daytonskog sporazuma slučajno, do njega se prije toga došlo kroz Washingtonski sporazum, došlo se i nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, došlo se i nakon zajedničkih operacija Armije BiH i Hrvatske vojske u BiH, došlo se i nakon genocida u Srebrenici. Taj sporazum, kojeg možemo nazvati svojevrsnim primirjem, koji se pretvorio u mirovni sporazum – koji u jednom od svojih aneksa ima i Ustav BiH, vuče svoje korijene iz jednog konteksta koji je vrlo važan“, kazao je te dodao da tom smislu da bi netko danas, gotovo 26 godina kasnije, bavio se tom temom mora dobro razumjeti što se tada događalo.
Premijer je poručio da je hrvatska pozicija vrlo jasna te da je o njoj bilo riječi i tijekom njegova posjeta Sarajevu.
Potičemo i podržavamo dogovor o izmjenama izbornog zakona u BiH
"Smatramo da bi bilo dobro, i mi potičemo i podržavamo da se postigne dogovor, prije svega među ključnim političkim strankama u Bosni i Hercegovini, a kasnije i kroz institucije o izmjenama izbornog zakona, koji bi bio pravičniji nego što je situacija danas", kazao je Plenković, podsjetivši na praksu od 2006. gdje, primjerice, događa da hrvatski član Predsjedništva sasvim jasno bude izabran glasovima bošnjačkih građana na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
"Ta situacija nije pravedna i nije fer, nije korektna i ne ulijeva povjerenje u međusobne odnose", rekao je. Premijer smatra da takvu situaciju treba ispraviti na način da se postigne dogovor, a da se pritom osiguraju prava i svih onih koji nisu niti Bošnjaci, niti Srbi niti Hrvati. "I to je na tragu onoga što mi govorimo, i što mislim da je visoki predstavnik dobro razumio", dodao je.
Podsjetio je i da su specijalni američki predstavnik Matthew Palmer i predstavnica Europske unije Angelina Eichhorst odgodili dolazak u Sarajevo.
"Vidjeli smo da su izaslanici koji su tu, ne da naprave dogovor, nego da pomažu razgovore, de facto odgodili svoj odlazak u Sarajevo. Prema tome ima još vremena. Hrvatska je tu da stvara preduvjete za donošenje dobrog, pravičnog i korisnog rješenja, prije svega, za Bosnu i Hercegovinu, a i da štiti Hrvate u BiH kao ravnopravan i konstitutivan narod. To je naša politika koju godinama vodimo i koja je sidro svega onoga što radimo", poručio je Plenković.
Premijer je upitan i koja su njegova očekivanja nakon priopćenja američke strane u kojem se kaže da nije napravljen dovoljan napredak da bi oni uopće doputovali u BiH.
Kazao je da je to proces koji se ne može riješiti preko noći niti kroz pet minuta jer da se mogao riješiti, ne bi imali ovakvu situaciju već petnaestak godina. "Prema tome, mislim da se treba dobro pripremiti, da svi moraju zauzeti svoja stajališta, konstruktivno razgovarati i težiti ka pronalasku rješenja", rekao je.
Pisma upućena medijima ne doživljavam relevantnim, razgovarat ću s Milanovićem
Na pitanje o pismu predsjednika Republike o Hrvatima u BiH, premijer Plenković je kazao da je postala praksa da se pojedini akteri na hrvatskoj političkoj njemu obraćaju tako da pisma šalju medijima. Dodao je da takva pisma doživljava manje relevantnim, više kao nečiji PR potez ne bi li ta osoba ukazala na svoje postojanje.
"Doživio sam to kao njegovu osobnu zahvalu za moja stajališta u Sarajevu kada su me pitali što mislim o njegovim izjavama vezano za genocid u Srebrenici, pa ću kad dođe vrijeme i kad se vidimo malo porazgovarati s njim", rekao je Plenković.
Što se tiče metode pregovora na razini Vijeća za opće poslove, premijer je pojasnio da je riječ velikom dokumentu koji se odnosi na puno zemalja jugoistoka Europe, što uključuje hrvatske susjede, ali Tursku.
"To su Zaključci koji su se tek nakon dvije godine donijeli na temu proširenja i smatramo da je dobro da su se donijeli. Ovi su Zaključci, kad ih uspoređujemo s onim Zaključcima sa sastanka na vrhu NATO-a, puno bolji za Hrvate u Bosni i Hercegovini nego što su bili ti. I otvaraju prostor za pregovore", rekao je Plenković. Ono što će se u konačnici dogovoriti, dodao je, kako će izgledati arhitektura izbornoga zakona, nije vezano za ove Zaključke.
"Ovi su Zaključci puno širi, sve što je unutra bitno za Hrvate, mi smo uvrstili i poslali snažne poruke, a puno će važnije će biti ovo što ću reći sad šefovima država i vlada", poručio je.
Premijer Plenković je upitan i smatra li da formulacija u tim Zaključcima na adekvatan način štiti konstitutivnost naroda.
"Čim spomenete Daytonski sporazum, narodi su unutra. Čim spomenete izbornu reformu, ograničenu ustavnu reformu, presude Ustavnog suda, imate pod tom formulacijom i presudu u slučaju Ljubić koja se odnosi na legitimno predstavljanje. Prema tome sve što je bitno je tu. Samo treba imati predznanje i znati derivirati, dekriptirati i dešifrirati te zaključke, što je iza svake tih rečenica nalazi i na što se misli", ustvrdio je Plenković.
Rekao je i da postoje metodološki vrlo važni aspekti. "A to je da ići u nekim pregovorima do kraja u smislu blokiranja Zaključaka, to nitko tko je iskusan u europskim temama ne radi. To se radi u ekstremnim slučajevima, kad je požar takav da nema druge. Ovdje treba voditi puno mudriju i sofisticiraniju politiku dijaloga sa svim partnerima, da bi dobila podrška za ono što nam je bitno", kazao je.
Potpora Hrvatskoj za Schengen i eurozonu
Predsjednik Vlade je novinarima rekao i da je zadnja točka večerašnjeg sastanka Euro Summit. Kazao je i da su dvije teme o kojima će se govoriti popodne jako relevantne za Hrvatsku. Jedna je o vanjskim aspektima migracija, a druga je o koracima koje Hrvatska poduzima na putu ulaska u eurozonu.
Sada, dodao je, ulazimo u zadnjih 12 mjeseci donošenje finalnih odluka o tome da Hrvatska već 1. siječnja 2023. bude u europodručju.
Zahvalio je premijeru Janši i Sloveniji jer je Hrvatska tijekom njihova predsjedanja dobila prvu odluku za Schengen te ima snažnu potporu za euro.
"Hrvatska je uvažena i konstruktivna članica, koja ima što reći i koja nastupa tako da štiti svoje nacionalne interese, a opet je mudar sugovornik koji zna kako kroz vrlo kompleksan proces pregovaranja s ovoliko članica doći do svog cilja, a da se pritom ne antagoniziraju svi drugi", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
