Brže i učinkovitije rješavanje građevinskih sporova od vitalne je važnosti za sve poduzetnike u tom sektoru i zato je upravo ta tema, uz implementaciju novih uzanci o građenju, bila u fokusu okruglog stola pod nazivom „Građevinski sporovi i posebne uzance o građenju“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
„Građevinski sporovi u sudskoj praksi su najsloženija vrsta pravnih sporova i često se radi o sporovima najviše vrijednosti. Zbog toga je vrlo važno omogućiti da se što učinkovitije rješavaju, kako u sudskim postupcima tako i u postupcima alternativnog rješavanja sporova. Donošenje i primjena novih uzanci trebali bi donijeti upravo to. Tako ostvarena zaštita pravnih interesa povećava pravnu sigurnost i predvidljivost, a dugoročno ubrzava i procese ulaganja te intenzivira građevinarstvo“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako je uloga Komore što više doprinositi poboljšanju uvjeta poslovanja svojih članova.
„Jedan od načina kako se to ostvaruje je kroz rad Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK i Centra za mirenje, neovisnim institucijama kojima pružamo logističku potporu u pomaganju rješavanja problema naših članica. U procesu donošenja novih uzanci najbolje se vidjela snaga i značaj HGK, odnosno snaga i značaj institucija općenito. Samo institucije imaju stručni kapacitet, volju, vrijeme i na kraju dužnost odgovoriti na takve situacije“, poručio je Burilović.
Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, izjavio je kako je ministarstvo sudjelovalo jednim dijelom u pripremi uzanci te da se razgovaralo i o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. „Ovim uzancama se ne stvaraju novi trgovački običaji, već se kodificiraju oni najbolji. Iz toga proizlazi da se one primjenjuju u većini građevinskih sporova. Sada imamo nove uzance koje će sigurno unaprijediti odnose između trgovaca. Institut mirenja koje postoji u HGK nam je jako važan i dodatno ćemo ga, u suradnji s Komorom, urediti kako bi smanjili broj sudskih sporova. Zakon o parničnom postupku se također mijenja, nadam se da će i to utjecati na kvalitetnije rješavanje građevinskih sporova“, kazao je Malenica, najavivši gradnju središnjeg centra za mirenje na Trgu pravde u Zagrebu.
Helena Jelić, savjetnica ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, osvrnula se na proces donošenja novih uzanci koji je opisala kao dug, dinamičan i produktivan. „Taj proces nas je naučio da moramo stvarati kompromise, a HGK je dala veliki doprinos uređivanju odnosa između naručitelja i izvođača. Uzance donose bolje razumijevanje ugovornih odnosa, objavljene su u prosincu 2021. i čini mi se da možemo biti optimistični jer naručitelji postaju sve zainteresiraniji za njihovu primjenu. Možemo očekivati manje neuspjelih projekata, a šteta koja nastaje zbog sporova u građevini je velika, stoga je vrlo važno rješavati ih alternativno. S obzirom na sve veće ugovaranje arbitraža, potrebno je približiti primjenu i praksu takvog rješavanja sporova i posebnih uzanci“, naglasila je Jelić, dodavši kako je od 3500 međunarodnih arbitraža 58,8 posto namireno ili povučeno.
Na panel raspravi je predsjednica Centra za mirenje HGK, Jasna Omejec, pojasnila da posebne uzance u građenju nastoje uravnotežiti raspored prava i obveza javnih naručitelja i izvođača. “No, njihova primjena neće uvijek dovesti do rješenja koje bi prosječna nepristrana osoba smatrala pravičnim. Stoga bi pomoć treće strane, izmiritelja, bila od neprocjenjive vrijednosti kako bi se postigao obostrano zadovoljavajući ishod. Centar za mirenje HGK je spreman dati tu pomoć. Mirenje je daleko jeftiniji postupak od suđenja, u tom postupku nema pobijeđenog i poraženog, već stranke dijele zajedničku sudbinu. Postižu optimalan dogovor nagodbom i nastavljaju surađivati u velikom broju slučajeva, što je praktički nemoguće ako njihov spor završi na sudu“, rekla je Omejec pa se osvrnula na još jedan gorući problem u građevini – javnu nabavu i rastu troškova izvođača.
„Često se postavlja pitanje je li kompliciranija javna nabava ili sama realizacija projekata. Izvođači radova u praksi imaju veće troškove u izvođenju projekata nego je inicijalno planirano, a naručitelji to ne žele prihvatiti. Ako taj problem sagledamo u cjelini, onda nije sporno da bi javnim naručiteljima bilo u interesu da izvođači uspješno posluju jer bi se njihovi gubici brzo indirektno prelili upravo na naručitelje. To je široka i ozbiljna tema koja zaslužuje posebnu pažnju“, kazala je Omejec.
Predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta, Hrvoje Sikirić, izjavio je da je ugovor o arbitraži temelj arbitražnog postupka. „On proizvodi obvezujući učinak za stranke da idu na arbitražu, a ne na sud. On daje ovlast arbitrima da odlučuju o postupku. On je i osnova pravila postupka koji bi trebao dovesti do pravorijeka. Prednost rješavanja sporova arbitražom je konačnost pravorijeka, koji je za stranke obvezujući i predstavlja ovršnu ispravu, a priznat je i u inozemstvu. Sami birate arbitre, iskusne stručnjake, zato pozivam sve građevinare i poduzetnike da nam se obrate s povjerenjem“, rekao je Sikirić.
Nino Radić, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu, naglasio je kako je izbjegavanje neizvjesnih i dugotrajnih postupaka pred sudom u interesu svima. „Pravo uvijek prati gospodarstvo, danas se mora brzo usklađivati sa zahtjevima tržišta, a upravo na tom tragu su i ove posebne uzance. U njihovoj primjeni najvažniji će biti sami stručnjaci koji se bave građenjem, a pojavljuju se pred sudom i arbitražom kao vještaci. Ja kao sudac nemam toliko specifičnog znanja o građevinskoj struci, stoga o ekspertizi vještaka ovisi moja odluka“, elaborirao je Radić.
Razliku između starih i novih uzanci s osvrtom na Fidic dao je Mićo Ljubenko, odvjetnik i koordinator radne skupine za izradu Posebnih uzanci o građenju, a Andreja Čavlina, tajnica Stalnog arbitražnog sudišta HGK rezimirala je kako se građevinski sporovi rješavaju u praksi.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj za kraj je u ime građevinskog sektora poručila kako je biti građevinar i izvoditi radove jedno teško zanimanje jer ljudi rade na jamama na dubini od 20 metara, na 20. katu hotela, a uz sve to moraju voditi računa o rokovima jer ako ih prekorače, penali se znaju penjati i po 100 000 eura dnevno. „Upravo zato, ne dovodeći u pitanje ispravnost vaših odluka, kada dobijete neki spor pred sebe, bilo da je riječ o mirenju, arbitraži ili sudu, molim vas da budete brzi, koliko to možete biti, kako ljudi koji su proživljavali teške muke na gradilištu – ne proživljavaju i agoniju čekanja pravorijeka“, poručila je Čagalj.
