Pred punom Laubom održano je 3. izdanje međunarodne konferencije HGK „Podržimo održivo 2022: Zajedno za otporniju budućnost“. Kao središnji događaj na temu održivosti u Hrvatskoj, konferencija je okupila oko 350 predstavnika poslovnog i javnog sektora, znanstveno-obrazovnih institucija i udruga koji su zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori dobili priliku inspirirati se i učiti od nekih od najvećih svjetskih autoriteta za održivost, upoznati se s primjerima dobre prakse u Hrvatskoj, ali i otvoreno razgovarati o izazovima s kojima smo suočeni u provedbi zelene tranzicije. Upravo međusektorska suradnja i partnerstvo, prema riječima Ogniena Zlateva, voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, stoje u temelju jedinstvene prilike da zazelenimo Europu, koje nema bez zajedničkog puta na europskom, nacionalnom, lokalnom, ali i osobnom nivou.
Ključna tema prvog bloka bilo je poslovanje sa svrhom. Otvorio ga je Andrew Winston, globalno priznati stručnjak za izgradnju održivih tvrtki i jedan od najčitanijih autora na temu održivog poslovanja na svijetu, poručivši da je ovaj put zbilja došlo do promjene jer po prvi puta u zadnjih dvadesetak godina, u doba krize, održivost nije uklonjena s liste prioriteta. Štoviše, na kompanijama je, pandemiji i krizi energenata unatoč, nikad veći pritisak javnih politika, investitora, drugih tvrtki u lancima dobave, ali i zaposlenika i samih potrošača da pokažu na koji način njihovo poslovanje doprinosi rješavanju klimatskih i društvenih problema s kojima se suočavamo.
Za promjenu je ključan menadžment temeljen na istinskoj brizi za sredinu u kojoj posluje i gradnji povjerenja, a na panelu koji je uslijedio istaknuto je da je otpornost najveća vrijednost tvrtki kao i da je za uspjeh zelene tranzicije ključno da tvrtke u njoj prepoznaju svoju dugoročnu korist. Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova Grupe, pojasnio je da je ova velika grupacija, koja troši čak 2% ukupne energije u RH, snažno zauzela kurs održivosti nakon što je uspostavila otpornu kapitalnu strukturu koja može odoljeti šokovima. Tržište je dosad tražilo što jeftiniji proizvod, bez da su u njegovu cijenu uračunati stvarni okolišni i društveni troškovi njegove proizvodnje, ali jesu li potrošači spremni platiti pravu cijenu? Istraživanja pokazuju da je mlađim generacijama stvarni trošak i poslovanje sa svrhom jedan od ključnih faktora pri odabiru proizvoda, što znači da se trend budućnosti već nazire.
A upravo je budućnost, odnosno njezine različite verzije, bila tema nadahnutog predavanja Darije (Dashe) Krivonos s Instituta za studije budućnosti u Kopenhagenu, koja je također prilagodbu i otpornost istaknula kao ključne vještine jer su kroz povijest cijele industrije propadale ako nisu vidjele promjenu. Upozorila je da je tehnologija rješenje za mnoge, ali ne i za sve probleme s kojima se susrećemo i da ne smijemo zaboraviti na nas same i na promjene u vlastitom ponašanju i navikama. Daria je moderirala i razgovor na temu prelaska s linearnog na kružni model gospodarstva kojim se proizvodima kroz oporabu produžuje vijek trajanja i daje nova vrijednost, a uspješan je primjer tvrtka „Regeneracija“, koja čitavo poslovanje zasniva upravo na reciklaži i oporabi te ima visok postotak izvoza, iznio je Anđelko Švaljek.
Jedan od govornika, ekološki ekonomist i regenerativni futurist Marc Buckley, također je naglasio otpornost i planiranje budućnosti. Ova nas je pandemijska kriza upravo tome poučila, koliko ne možemo živjeti od danas do sutra i koliko se sve može promijeniti. „Ljudi u aktualnom
trenutku ne razmišljaju o posljedicama koje će netko zbog njihovih postupaka osjetiti za desetak godina pa i onda ne vrednuju danas adekvatno, a održivost je upravo bolje vrednovanje budućnosti,“ poručio je Buckley.
Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, poručio je da se Hrvatska u svim ovim krizama pokazala i otpornom i održivom te zahvalio Hrvatskoj gospodarskoj komori na organizaciji konferencije sa izvrsnim stranim govornicima.
Na konferenciji se govorilo i o nezaobilaznim energentima, čije smo nedostatnosti i visokih cijena postali jako svjesni. Siemens Energy stoga razvija tehnološki i digitalno napredna rješenja vodeći se imperativom ekološki prihvatljive energije, a godišnje u istraživanje i razvoj ulaže 1,2 milijarde eura. Dr. Dieter Vollkommer, njihov potpredsjednik za održivost, istaknuo je da je upravo zagrebački ured jedan od tri Siemens Energy lokacije na svijetu gdje se radi 2D i 3D printanje komponenti i pruža podrška aktivnostima 3D skeniranja i reverznog inženjeringa.
Jedan od panelista na temu investiranja u održive projekte i nefinancijskom izvještavanju (ESG) bio je i Dino Novosel, direktor strategije i održivosti E.ON Hrvatska, tvrtke koja predstavlja primjer dobre prakse u računanju i reduciranju emisija te izvještavanju o održivosti. Prezentirao je najmoderniju niskougljičnu tehnologiju grijanja zgrada, blokova i cijelih kvartova, patentiranu kao ectogrid i koja je u primjeni u Švedskoj i Poljskoj, a E.ON je razvija i u 7 drugih europskih država.
„Održivost je za mnoge kompanije već sada zakonska obveza, ali i nužnost za sve jer i investitori i kupci i potencijalni zaposlenici tvrtku sve više procjenjuju po održivosti. HGK će ove godine održivost tako po prvi puta uključiti kao jedan od kriterija za Zlatnu kunu, a pokreće i HGK ESG akademiju koja će na praktičan način tvrtkama dati kurs održivosti, ali i konkretne alate za upravljanje njihovim ESG procesima,“ poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović i pozvao sve sudionike da iskoristite ovu konferenciju kao platformu za razmjenu znanja i pronalazak rješenja za nove izazove.
