Ekstremne vremenske nepogode postaju dio naše svakodnevice. O tome što se to događa s vremenom u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je gost prof. Branko Grisogono sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
- Događaju se vrlo brze promjene, sustav je pomaknut iz standardne ravnoteže, ima previše energije, upumpana je unutra energija i zato imamo nagle i brze promjene i toga smo, nažalost svjedoci, rekao je prof. Grisogono dodavši da je čovjek najvjerojatnije uzrok toga.
Ističe kako se promjene događaju brže nego što smo očekivali.
- Umjesto da se događaju na dvije ili tri tisuće godina ili 10 tisuća godina, one se događaju u roku 100 ili 200 godina. Mi smo sad već postigli 1,2 stupnja zagrijavanja od zadnjih 120 godina. I to je ta brzina, objasnio je.
Kaže kako možemo smanjiti broj ekstremnih vremenskih pojava ili barem ublažiti njihove posljedice, ali ne možemo to učiniti jako brzo.
- Zato što oceani pamte dugo, oni imaju dugačku vremensku skalu od nekoliko stotina ali i tisuća godina i atmosfera barem na 15-20 godina pamti jako. Mi možemo malo pomoći tako da smanjimo proizvodnju stakleničkih plinova, da se prilagođavamo tim promjenama i treba naravno i obrazovanje, tu se ne radi dovoljno, poručio je prof. Grisogono.
Naglašava da se Hrvatska nalazi među ugroženijim područjima u svijetu.
- Hrvatska je nažalost u području ugroženijih dijelova svijeta. Dakle govorimo tu prvenstveno o Mediteranu i Arktiku i mi moramo biti spremni za požare, suše i nagle i brze poplave čemu smo i danas svjedočili. Tu nam fali i obrazovanje, ali i da ministarstva ulože interes u tu problematiku i to ne samo deklarativno, rekao je prof. Grisogono.
IZVOR: HRT
