Za uspješnu provedbu sustava vaučera za obrazovanje odraslih, važno je ubrzati razvoj zelenih programa, u kojima će se obrazovati 70 posto od ukupno 30 tisuća korisnika koliko ih je predviđeno da sudjeluje u projektu do 2026. godine. Važno je i bolje definirati koje su vještine i kompetencije ključne da bi programi bili prihvaćeni kao 'zeleni', te korigirati cijene nekih programa jer prevladava mišljenje da postojeće nisu realne odnosno da su preniske, zaključak je to panel rasprave "Utjecaj mjere vaučer na jačanje kompetencija u području obrazovanja odraslih", koja je održana u organizaciji Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanje odraslih pri HGK i izazvala velik interes. Na događaju koje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori sudjelovalo je preko 50 predstavnika ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih.
Projekt “Provedba sustava vaučera za obrazovanje odraslih”, koji započeo u travnju ove godine i za koji je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iduće četiri godine osigurano 300 milijuna kuna, odgovor je na neusklađenost vještina radne snage s potrebama gospodarstva. U uvodnom govoru doc.dr.sc. Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK, kazao je da se organizacijom panela željelo ukazati na važnost ove teme za sve ustanove u Hrvatskoj koje se bave obrazovanjem odraslih, ali i Komoru koja zastupa interese svojih članica.
„Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje i stalno usavršavanje, presudni su za gospodarski rast, gotovo da nije moguće provesti cijeli radni vijek bez stjecanja novih vještina, edukacije i usavršavanja“, kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prema podacima iz 2019., 3,5 posto odraslih sudjelovalo je u cjeloživotnom obrazovanju, a sada ih je, nakon sedam mjeseci provedbe ove mjere, 5,1 posto, iznio je podatak Vidiš ističući da je za nastavak provedbe ove mjere iz Europskog socijalnog fond plus osigurano još 140 milijuna eura.
Do jučer je zaprimljeno 7.759 zahtjeva za izdavanje vaučera od kojih je odobreno 5.821, a u obradi je bilo njih 1.215. Većina tražitelja vaučera su nezaposlene osobe, njih 76 posto. U bazu primatelja usluga obrazovanja dostupnih korisnicima za dodjelu vaučera trenutno je upisano 100 obrazovnih ustanova koje nude 537 programa. U prvoj fazi provedbe mjere isplaćeno je 11 milijuna kuna, kazao je Ante Lončar, ravnatelj, Hrvatskog zavod za zapošljavanje.
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u kratkom vremenu je odradila veliki posao, prije godinu dana imala 12 upisanih standarda kvalifikacija, a danas ih je 120. Također, od ukupno 73 programa za stjecanje prekvalifikacija, odobren je 71 program. „Sada je ustanovama hoće li te programe prijaviti za mjeru vaučer“, kazao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Predviđeno je da se u sklopu projekta u iduće 4 godine obrazuje 21.000 korisnika za zelene programe te njih 9.000 za digitalne. Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, naveo je da je jedan od većih izazova upravo postavljeni omjer 70:30 u korist zelenih programa. Do sada je većina odobrenih programa za digitalna zanimanja, a zelena zanimanja odobreno tek 13 programa te bi se postupci, kako je naveo, trebali ubrzati u narednih nekoliko mjeseci.
Dražan Dodig, rukovoditelj odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kazao je da su uočeni neki nedostatci te da se radi na poboljšanju provedbe ovog projekta. Tako će primjerice od početka 2023. godine doći do izjednačavanja trajanja programa, trenutno je za nezaposlene i zaposlene osobe različito vrijeme za završetak programa, 6 odnosno 10 mjeseci, a ubuduće će za sve obrazovni programi trajati 10 mjeseci. Doći će i do izjednačavanja u plaćanju, sada se nezaposlenim osobama isplaćuje 20 posto od ukupnog iznosa vaučera prije početka programa, a 80 posto nakon završetka, dok je za zaposlene osobe omjer 50:50. Ubuduće će za sve omjer biti 50:50. Naveo je da se radi i na nadogradnji aplikacije Moj Vaučer kroz koju se zainteresirani korisnici mogu prijaviti za korištenje mjere.
Ana Šumiga Arambašić s učilišta Studium, institucije koja je u razdoblju provedbe mjere vaučer izradila najviše zelenih programa, kazala je da postoji odaziv za zelena zanimanja, ali da se treba više raditi na njihovu promoviranju, kako bi se probudila svijest javnosti i u program uključilo što više korisnika, posebno za zelena zanimanja. Od pet zelenih programa koje nude, trenutno je korisnicima najzanimljiviji program za stjecanje mikrokvalifikacije montiranje sunčanih toplinskih kolektora i sustava.
Visoko učilište Algebra također je uključeno u provedbu mjere vaučer i nudi najviše digitalnih programa. Igor Kundić s Algebre naveo je da je za njihove programe, koji traju od 4-6 mjeseci, interes jako velik.
Na panelu koji je organizirao HGK zaključeno je, uz navedene izazove, treba raditi i na korekciji cijena programa za digitalna i zelena zanimanja, jer su predstavnici ustanova za obrazovanje odraslih složni da su postojeće niske. U manjim sredinama, izazov je privući ljudi, pa treba uložite veće napore u promociji mjere koju provode Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a Hrvatska gospodarska komora od samog početka u ovoj temi sudjeluje kroz aktivno djelovanje svoje Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih.
