Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj smanjenja emisija za 55% do 2030. te dostizanje nultih stopa emisija do 2050. godine. Obnovljivi vodik kao gorivo budućnosti ima potencijal zauzeti središnje mjesto u tom klimatski neutralnom gospodarstvu.
"Od svih projekata u domeni proizvodnje obnovljivog vodika na globalnoj razini, 30 posto nalazi se u Europi. Želja nam je i da Hrvatska uđe u ovaj prestižni klub zemalja. Vodik nudi rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora, prije svega u energetici, u prometu i industrijskim procesima", poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na današnjoj konferenciji Making Hydrogen Happen. Konferencija je dio aktivnosti Grupacije za vodik HGK, koja okuplja 50-ak tvrtki i organizacija.
Radoš je naglasio da je Komora pokrenula Mapiranje potencijala razvoja ekonomije vodika.
"Dugoročno nam je cilj osnažiti one koji su već predvodnici, a praznine popuniti razvojem administrativnog i regulatornog okruženja te izvora financiranja" naglasio je potpredsjednik HGK.
Prema preliminarnim rezultatima do sada se u mapiranje uključilo 115 dionika, a plan je tijekom sljedeće godine dovršiti proces te dugoročno upravljati aktivnostima razvoja tržišta. "Mapiranje potencijala gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija je aktivnost kojom ćemo se kontinuirano baviti s ciljem razvoja tržišta, odnosno dekarbonizacije i jačanja otpornosti i konkurentnosti naših članica", naglasila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.
"Hrvatska je zemlja sunca i vjetra, a tu energiju treba koristiti za proizvodnju vodika. Proizvodnja vodika mora ići u paketu zajedno s definiranjem korisnika", rekla je Ankica Kovač, profesorica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koja je s HGK surađivala na metodologiji mapiranja.
Najviše ispitanika posluje vezano uz korištenje vodika (29), potom proizvodnju vodika (28), pohranu vodika (24), transport i distribuciju (16), dok 8 ispitanika pruža savjetodavne usluge vezane za vodik. Od ukupnoga broja ispitanika čije područje poslovanja uključuje vodik, 77 posto njih planira dodatno uvođenje vodika u bilo kojemu obliku, a 33 posto njih su u procesu dodatnog uvođenja vodika u bilo kojemu obliku.
"Hrvatska ima potencijal postati regionalni lider u proizvodnji čistog vodika zahvaljujući jednim dijelom i obilju obnovljive energije kojom raspolaže. Vidjeli smo danas da postoji i veliki interes privatnog sektora da iskoristi taj potencijal i uz potporu hrvatske Vlade krene s realizacijom projekata koji će staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe. Na tom putu, od velike pomoći će biti i financijska sredstva omogućena kroz različite EU fondove. Na Hrvatskoj je sada da objeručke iskoristi ovu priliku za razvoj gospodarstva temeljenog na vodiku te na taj način osigura energetsku sigurnost za nas, ali i za sljedeće generacije,“ rekao je direktor međunarodne organizacije Hydrogen Europe Jorgo Chatzimarkakis prepoznati zagovornik vodika unutar institucija Europske unije.
Prema rezultatima mapiranja HGK u pogledu financiranja najvećim dijelom se računa na EU fondove (39%) s velikim udjelom i vlastitih sredstava (30%). Primarni razlozi za neuvođenje vodika u poslovanje su: nedostupna tehnička rješenja (37%), nedostatak informacija o tržišnome potencijalu (26%), nepostojanje izvora financiranja (16%) i ograničavajući zakonodavni okvir (11%).
Slađana Ćosić, voditeljica Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj, najveće klimatske banke, predstavila je modele financiranja vodikovih projekata. EIB već ima niz dostupnih financijskih alata za rješavanje ključnih izazova vodikovih projekata, između ostalog i u sklopu plana REPowerEU.
"Dostupna je dodatna omotnica, povrh već snažne potpore Grupe EIB-a za energetski sektor u EU-u, tj. dodatno financiranje od 30 milijardi eura u zajmovima i kapitalu u sljedećih pet godina", rekla je Ćosić.
"Prije godinu dana smo se kao Grupacija unutar Komore oformili da procijenimo koliko je snaga hrvatske industrije u ovoj novoj energetskoj tranziciji prema vodiku", rekla je predsjednica Grupacije za vodik HGK Danica Maljković iz Dokinga. Unutar tvrtke je oformljen startup Indeloop gdje razvijaju tehnologiju za proizvodnju vodika iz organskih materijala, prvenstveno iz otpadnih nereciklabilnih materijala. Istaknula je da je Hrvatska uz Maltu jedina europska zemlja koja nema spalionicu otpada te ih je i to potaknulo na samostalno istraživanje.
"Svi pravci moraju ići prema tome da se iskoristi vrijeme i da se hrvatska znanost, gospodarstvo i država aktivno uključe u taj proces,“ poručio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić te istaknuo posebni potencijal vodika u prometu te Dolinu vodika. To je prvi takav regionalni projekt Hrvatske, Slovenije i sjeverne Italije s ciljem prekogranične suradnje, odnosno povezivanja različitih dionika proizvodnje, transporta i upotrebe obnovljivog vodika unutar granica Doline.
