Poboljšanjem zdravstvene pismenosti i pravovremenim otkrivanjem bolesti moguće produžiti godine kvalitetnog života i rasteretiti zdravstveni sustav
Otprilike svaka četvrta osoba ne prepoznaje simptome kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i dijabetesa. Pokazuju to rezultati Meddox Alarma, istraživanja koje je Meddox, jedinstvena domaća aplikacija za pametno čuvanje i upravljanje zdravstvenom dokumentacijom, proveo na uzorku od 300 ispitanika. Vodeće kronične nezarazne bolesti – kardiovaskularne, maligne, dijabetes i kronične plućne bolesti, uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj i vodeći su uzrok morbiditeta.
Kronične nezarazne bolesti na godišnjoj bazi odnose 41 milijun života, dok 17 milijuna ljudi u svijetu od njihovih posljedica umire prije 70. godine života. Njihov je utjecaj na kvalitetu života iznimno velik, a određeni čimbenici poput starenja stanovništva, modernog načina života koji uključuje urbanizaciju, industrijalizaciju i štetne životne navike (pušenje, sjedilački način života, nepravilna prehrana, itd.) značajno doprinose proširenosti kroničnih nezaraznih bolesti u populaciji.
“Iako moderna medicina očuvanju našeg zdravlja može doprinijeti na načine koji su do nedavno bili nezamislivi, važno je uočiti činjenicu koja se s napretkom medicine nije jako promijenila – za svoje zdravlje u najvećoj mjeri smo odgovorni sami. Kako bismo mogli na vrijeme prepoznati simptome bolesti i tako pravovremeno započeti liječenje ili kako bismo pojavu tih simptoma spriječili ili odgodili, ključno je poznavati znakove i simptome najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti. Ovo istraživanje pokazuje da u značajnom dijelu naših ispitanika to nije slučaj”, istaknuo je dr. sc. Pero Hrabač, dr.med. s Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji kao stručni suradnik radi na razvoju Meddoxa.
Kada je riječ o samim ispitanicima, pokazalo se kako u prosjeku žene daju nešto točnije odgovore na pitanja vezana uz prepoznavanje simptoma kroničnih nezaraznih bolesti. Također, stariji ispitanici (skupina 65+) bili su manje točni u prepoznavnaju simptoma, dok je najveću razinu zdravstvene pismenosti pokazala skupina ispitanika srednje dobi (45-54 godina).
Upravo je razvoj zdravstvene pismenosti Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala kao važan čimbenik boljeg razumijevanja kroničnih nezaraznih bolesti i poduzimanja preventivnih radnji za njihovo sprečavanje. Prevencija ovih bolesti pokazuje se sve važnijom i za društva, s obzirom na to da je modifikacijom i izbjegavanjem rizičnih ponašanja moguće značajno smanjiti trošak njihovog liječenja.
U Hrvatskoj je jedan od najboljih primjera povećani broj oboljelih od šećerne bolesti koji se procjenjuje na preko 500 tisuća pacijenata. Upravo se na liječenje šećerne bolesti utrošilo gotovo 20 posto proračuna HZZO-a. S druge strane, trošak prevencije ili ranog uočavanja bolesti je spram njegovog liječenja iznimno nizak. Domaća aplikacija Meddox stoga nastoji kroz svoju aplikaciju i rad podići opću razinu zdravstvene pismenosti kako bi prevenirali takve negativne trendove.
“Aplikacija Meddox u ovom kontekstu je jedan od moćnih alata koje korisniku omogućavaju jasniji pregled nad svojim medicinskim podacima, a kroz komunikacije poput ove, podiže zdravstvenu svijest i razinu znanja. Korisnici aplikacije tako postaju kvalitetniji suradnici u sustavu zdravstvene zaštite, povećavajući tako svoju kvalitetu života i snižavajući troškove sustava”, zaključuje dr. Hrabač.
Istraživanje je izvršeno na slučajnom uzorku Meddox baze koja uključuje gotovo 11 tisuća osoba i više od 40 tisuća vrijednosti laboratorijskih parametara. Značajno je da Meddox baza vrlo točno odražava osnovne demografske parametre opće populacije Republike Hrvatske, zbog čega je podatke iz aplikacije moguće, uz određene metodološke ograde, koristiti za procjenu parametara u općoj populaciji RH.
