Gotovo svaki proizvod koji kupujemo ili usluga koju koristimo ima neke veze s intelektualnim vlasništvom. Ono je svuda oko nas i ima sva obilježja vlasništva pa je za sve organizacije koje svojim proizvodima ili uslugama stvaraju intelektualno vlasništvo iznimno važno kako njime upravljati, istaknuto je na okruglom stolu na temu intelektualnog vlasništva i predstavljanje knjige " Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji " koje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse i strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom u organizacijama temeljenim na znanju i inovacijama kako bi se poslovna i akademska zajednica potaknula na sustavnu brigu o zaštiti svojih izuma i drugih intelektualnih tvorevina koje se registriraju, kao i zaštiti autorskih i srodnih prava, posebice u digitalnom okruženju koje nameće nova pravila, ali i brojne izazove u zaštiti intelektualnog vlasništva. Predstavljen je i sveučilišni udžbenik „Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji“, grupe autora Romane Matanovac Vučković, Petra Miševića, Ivane Kanceljak, Matije Kikelja i Dominika Miševića.
Autor knjige Petar Mišević , savjetnik predsjednika HGK, ističe kako je važno istaknuti prednosti koje donosi regulativa kroz postupak registracije patenata, žigova i zaštite industrijskog dizajna jer je to jedan od načinima jačanja konkurentnosti gospodarstva i svih hrvatskih poduzeća na nacionalnom i međunarodnom tržištu.
"Ovo je udžbenik koji služi ne samo akademskoj zajednici i studentima, nego i poslovnoj zajednici i svima onima koji izravno ili neizravno stvaraju intelektualne tvorevine ili su njihovi korisnici. Svi trebamo međusobno surađivati, koristiti kapacitete institucija, ulagati u intelektualnu tvorevinu, graditi intelektualne tvorevine i stvarati intelektualne tvorevine." prvenstveno akademske zajednice i Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva u cilju sprječavanja sive ekonomije i stjecanja imovinske koristi koja im ne pripada HGK je u proteklih 30 godina učinila puno na promociji hrvatskih proizvoda i usluga kroz znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, čime doprinosimo konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", rekao je Mišević.
Profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autorica knjige Romana Matanovac Vučković naglašava da kada je riječ o upravljanju intelektualnim vlasništvom u organizaciji, važno je napomenuti da svaka tvrtka, svaki poslovni subjekt u Hrvatskoj, Europi i svijetu mora poduzeti briga o intelektualnom vlasništvu, jer ono je danas nezaobilazna grana kojom se mora baviti menadžment poduzeća. Menadžment znači da morate imati strategije kako zaštititi svoje umotvorine, kako ih plasirati na tržište, ali istovremeno i kako se odnositi prema tuđim umotvorinama da se ne nađete u situaciji da vas netko tuži , što može stvoriti velike troškove za organizaciju.
„Mi smo turistička zemlja, ali ako nema kvalitetnog brendiranja u turizmu, ako nema dobre intelektualne zaštite vlastitih usluga i proizvoda, nećete se probiti na tržištu i nitko vas neće prepoznati, niti ćete moći brendirati državu i na taj način privući potrošače. Intelektualno vlasništvo je zakonska kategorija, ali način na koji se očituje u svakodnevnom poslovanju jest da je prijemčivo korisniku, odnosno potrošačima koji tvrtke prepoznaju upravo po njihovom intelektualnom vlasništvu", rekao je Matanovac.
Okruglom stolu posvećenom zaštiti intelektualnog vlasništva, koji je moderirala Elizabeta Gojan, sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl , glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac , potpredsjednica Atlantic Grupe za korporativno poslovanje Aktivnosti Neven Vranković , direktorica Podravke u Poslovnoj održivosti i zelenom sektoru transformacije Nataša Mikuš Žigman , član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo , te s Pravnog fakulteta u Zagrebu profesori Igor Gliha , Siniša Petrović i Romana Matanovac Vučković .
Na skupu je istaknuto da u Hrvatskoj nema prepreka u zaštiti intelektualnog vlasništva, ali se premalo ulaže u razvoj i istraživanje kako bismo postali društvo znanja i inovacija po uzoru na razvijene europske zemlje. Vidljivo je to i po broju patenata i inovacija u čemu, izuzev kreativnih industrija, zaostajemo za razvijenim zemljama. Ipak, raste udio nematerijalne imovine u ukupnoj vrijednosti poduzeća, uključujući i intelektualna prava, što je značajan resurs svake tvrtke koji se može materijalizirati.
