Održivo poslovanje više nije izbor, već obveza, a to donosi promjene i za hrvatsko gospodarstvo. Odluke o održivom ulaganju nose s većim problemima od tradicionalnog ulaganja, a kako te prepreke što lakše premostiti bila je tema posljednjeg izdanja ESG Akademije HGK Ulaganje u održivo poslovanje.
"Održivo financiranje više nije izbor pojedinačnih investitora, već zakonodavni statut Europske unije. Stoga je jasno da budući razvoj poduzeća u Hrvatskoj podrazumijeva potpuno usklađivanje sa zakonodavnom praksom i načelima prava EU o klasifikaciji svih investicija prema njihovoj klimatskoj održivosti. Ne radi se samo o zakonima, već io dugoročnom zaokretu s kojim su takve investicije ne samo isplativije – one omogućuju dugoročnu tržišnu stabilnost tvrtke", Sasja Bešlik , glavni direktor investicijske strategije u SDG Impact Japan i jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području održivog financiranja, rekao je poslovnom sektoru kako bi se sudionici radionice približili temi ESG analize i ulaganja na tržište kapitala.
"Ekonomske pretpostavke da je napredak isto što i rast te da su resursi neograničeni već neko vrijeme nisu realne ni održive. Regulativa je neumoljiva, a promjena nužna. Obveza usklađivanja poslovanja i izvještavanja prvi je od mehanizama za osiguranje promjena u ponašanju i poslovanju. Naša je zadaća u HGK informirati o ovoj temi koja se kontinuirano mijenja i nadograđuje, a varira i s obzirom na spremnost organizacije te industriju i tržište na kojem posluje", poručuju iz HGK. Potpredsjednik za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš .
Regulatorni okvir i očekivanja Ministarstva financija predstavila je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, istaknuvši da je sadržaj nefinancijskog izvješća proširen.
"Poduzetnici su dužni izvještavati o učincima svoje djelatnosti na ljude i okoliš te o tome kako pitanja održivosti utječu na samog poduzetnika. U usporedbi s postojećim odredbama, predlaže se uvođenje novih informacija od poduzetnika: o njihovoj strategiji, ciljevima, uloga uprave i menadžmenta, zatim glavni štetni učinci vezani uz poduzetnika i njegov lanac vrijednosti, nematerijalna imovina te kako su navedene informacije utvrđene", rekao je Zorić.
O njihovim očekivanjima u pogledu transparentnosti održivog financiranja govorila je Martina Verić, direktorica Sektora za nadzor fondova u HANFA-i.
„Iako je dio regulative koji se odnosi na održivo financiranje još uvijek u izradi, očekujemo od nadzornih subjekata da aktivno prate nove regulative i njihovu primjenu, uključujući relevantne upute europskih i nacionalnih nadzornih tijela, koje se, između ostalog, odnose na korištenje dostupnih nefinancijskih informacija kako bi se premostio jaz u dostupnosti podataka za ocjenu ESG karakteristika njihovih ulaganja“, rekao je Verić.
Transformacija tradicionalnog u ESG poslovanje događa se u vrijeme digitalne revolucije. Poslovanje se odvija u kibernetičkom svijetu, primjerice velikim sustavima za prijenos nafte, plina, električne energije upravlja se preko računala, odnosno IoT uređaja.
"Sve je više podataka u kibernetičkom prostoru i sve više našeg svakodnevnog poslovanja, ali i naših života, ovisi o uređajima koji se povezuju na internet (IoT). Šteta koja se može učiniti u ovom modernom dobu s nekoliko klikova miš je mnogo veća nego što šteta koju može učiniti može prouzročiti živ. Sukladno tome, kibernetički napadi imaju sve veće posljedice u fizičkom svijetu, na našu okolinu i okoliš, a posredno i na nas kao društvo", upozorila je Antonija Vojnović , voditeljica InfoSec tim u Spanu, u svom predavanju 'Cyber sigurnost i održivo poslovanje'.
"Tematski pregled koji je Europska središnja banka provela prošle godine pokazao je da je samo nekoliko banaka u europodručju dobrovoljno alociralo kapital u svrhu upravljanja klimatskim i ekološkim rizicima, na temelju internih procjena adekvatnosti kapitala. To pokazuje da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uvažava činjenicu da su klimatski i ekološki rizici financijski značajni, a ujedno ukazuje na to da postoje dobri argumenti za uključivanje te vrste rizika u bonitetna pravila za europske banke“, izjavila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek. dodajući da bi veći kapitalni zahtjevi za imovinu izloženu klimatskim i ekološkim rizicima djelovali dvojako - obeshrabrili bi ulaganja koja pridonose emisiji stakleničkih plinova i pridonijeli otpornosti bankovnog sustava.Oba su učinka poželjna u uvjetima klimatske krize i energetske tranzicije.
