U doba velikih globalnih promjena i neizvjesnosti te poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, otvara se prostor za jače poslovanje s regijom i širim okruženjem. Relativna blizina tržišta, poznavanje načina poslovanja, kao i prepoznatljivost proizvoda mogu biti dodatni poticaj za jaču suradnju među poduzetnicima. Poruke su to s gospodarskog foruma održanog danas u Prištini na kojem je sudjelovalo oko 100 kosovskih i oko 40 hrvatskih tvrtki. Posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu organizira se na inicijativu saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj , a predvodi ga ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović .
"Da bi naše članice otvorile vrata suradnje na inozemnim tržištima, potrebni su nam pouzdani partneri koji imaju uvid u našu poslovnu kulturu i koji poznaju kvalitetu naših proizvoda. Možemo istaknuti da su naši najvažniji prehrambeno-prerađivački brendovi već zastupljeni u izvozu, koji na tržištu Kosova imaju afirmaciju kvalitete, tradicije i vjernosti među potrošačima“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević u ime HGK kao suorganizatora manifestacije.
Gospodarska suradnja Hrvatske i Kosova posljednjih se deset godina razvija u pozitivnom smjeru. Kosovo je jedna od zemalja s kojima imamo suficit u robnoj razmjeni. Podaci za prvih deset mjeseci 2022. pokazuju dodatno povećanje izvoza iz Hrvatske na Kosovo za 23 posto i uvoza s Kosova za čak 85 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je rekordna razina međusobne robne razmjene.
O mogućnostima povezivanja u segmentu graditeljstva i infrastrukture na tribini je govorila Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet. “Hrvatske tvrtke imaju bogato iskustvo rada na Kosovu, u energetici i građevinarstvu. Primjerice, hrvatska tvrtka Ingra radila je na izgradnji dvije autoceste na Kosovu. Ovakva prisutnost hrvatskih građevinskih tvrtki na Kosovu, i to u velikim investicijskim projektima, daje dodatni poticaj suradnji u građevinskom sektoru, posebice u području obnove prometne infrastrukture”, rekao je Čagalj.
Prema podacima Zavoda za statistiku Kosova, broj registriranih tvrtki u oblasti građevinarstva na Kosovu 2021. godine iznosio je 1001, dok ih je 2020. godine bilo 1040. Udio građevinske industrije u BDP-u Kosova je 3,90 posto, što je niži od dugogodišnjeg prosjeka od 4,07 posto.
U Hrvatskoj je udio građevinarstva u BDP-u u 2021. iznosio 5 posto, s ukupno 18.820 tvrtki u 2021. i 17.710 u 2020. godini.
Osim građevinske i prometne infrastrukture, tvrtke iz Hrvatske zainteresirane su za suradnju u raznim područjima, od građevinarstva, financijskog sektora do ICT-a i tekstilne industrije. Osim ovih domena, možemo dodatno ojačati suradnju u šumarstvu i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, čiji su proizvodi i brendovi poznati potrošačima na Kosovu, a koji su dijelom fizički prisutni na tržištu. Hrvatska ima bogato iskustvo i stručnost u području korištenja biomase i izgradnje elektrana, kao iu održivoj proizvodnji toplinske i električne energije, gdje također postoji potencijal za nove suradnje.
