Tržište nekretnina nalazi se pred novim ciklusom u kojem će se promijeniti trendovi koji su ga oblikovali posljednjih nekoliko godina.
Usporavanje tržišta posebno je vidljivo ove jeseni, kada je ostvaren manji broj transakcija nego lani u istom razdoblju. Usporedimo li prvo polugodište ove godine s prvim polugodištem 2022. godine, pad prometa nekretninama iznosio je oko 10 posto na razini cijele Hrvatske, rečeno je na 36. Poslovnom forumu nekretnina održanom u Zagrebu, u organizaciji od strane Hrvatske gospodarske komore i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Josip Zaher , savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb, u svom je uvodnom obraćanju istaknuo važnost nekretenskog sektora kao jednog od ključnih čimbenika razvoja gospodarstva.
„Cilj struke je održivost djelatnosti i poboljšanje kvalitete usluga, kako bi svi posrednici, bili oni veliki ili mali, bili ravnopravni na velikom i slobodnom tržištu te imali priliku ulagati u svoje tvrtke i HGK im stoji na raspolaganju s raspoloživim mehanizmima koji mogu pomoći u postizanju boljih financijskih i gospodarskih rezultata, kako njihovih kompanija, tako i hrvatskog gospodarstva u cjelini“, rekao je Zaher.
Podatke koji pokazuju da hrvatsko tržište nekretnina stagnira, komentirao je Dubravko Ranilović , predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
"Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, ali ostvarene cijene po nižoj stopi nego prethodnih godina. Promet nekretninama usporava se u cijeloj Hrvatskoj, a većina županija bilježi pad broja transakcija nekretninama. Stranci su kupovali manje, ali pa i domaćim kupcima.Ovo usporavanje prometa najavljuje da smo ušli u novi tržišni ciklus, pa se u narednom razdoblju očekuju promjene trendova na hrvatskom tržištu nekretnina“, rekao je Ranilović.
Tržište moramo promatrati segmentirano, prema regijama i vrstama nekretnina, kako bismo razumjeli stvarno stanje, objašnjava Ranilović. Dakle, uočava se usporavanje rasta cijena, ali još uvijek ne i njihov pad, posebice u segmentu novogradnje stanova na obali iu Gradu Zagrebu.
Na usporavanje tržišta svakako je utjecao i rast kamata na stambene kredite, koje su, iako niže nego na mnogim drugim tržištima, ipak utjecale na slabljenje potražnje, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. Na potražnju i aktivnost hrvatskog tržišta u 2022. snažno je utjecalo i uvođenje eura, zbog čega je značajan broj kupaca ulagao u nekretnine.
Opće usporavanje tržišta uzrokovano je, između ostalog, i nerealnim očekivanjima prodavatelja u segmentu rabljenih stambenih nekretnina.
"Nepristupačnost stanovanja postaje sve veći izazov za sve veći broj građana, posebice u Gradu Zagrebu i na obali, u turističkim središtima. Novogradnje, koje su vrlo tražene, nedovoljno se grade, ne ponuditi po prosječnim, a kamoli pristupačnim cijenama, jer zar su developeri prvenstveno usmjereni na luksuzni segment.Potrebna nam je stambena politika koja će na tržište plasirati nekretnine po pristupačnim cijenama.U segmentu rabljenih stambenih nekretnina ponuda je također nedovoljna , a tražene cijene mnogih nekretnina su previsoke“, kaže Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica strukovne skupine Udruge poslovanja nekretninama Komore Zagreb.
Vlasnici bi morali sniziti tražene cijene kako bi se njihovi stanovi nastavili prodavati jer je, dodaje Mihaljinac Knežević, u posljednjih nekoliko godina 'potrošen' bazen kupaca koji žele ili mogu kupiti nerealno preskupe stanove.
Strani građani ove su godine kupovali 13,6 posto manje nego 2022., a pao je i interes i broj kupnji njemačkih i austrijskih građana. Kao i uvijek, hrvatsko tržište nekretnina pod utjecajem je gospodarskih kretanja u svijetu i geopolitičke situacije koja unosi neizvjesnost, ali prije svega utječe na stanje gospodarstva EU.
Jesenski Poslovni forum o nekretninama okupio je više od 600 sudionika, prvenstveno ovlaštenih posrednika i agencija za posredovanje u prometu nekretnina iz cijele Hrvatske.
Na Forumu se razgovaralo o trendovima na hrvatskom tržištu nekretnina te vrlo aktualnoj temi - najavljenoj stambenoj politici, čije je uvođenje nužno s obzirom na to da je problem nedostupnosti stanova sve veći, prvenstveno za mlade.
Govoreći o stambenoj politici Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je kako je državna stambena politika trebala biti napravljena puno ranije, ali i da je sada vrijeme da se napravi odluku i započeti taj posao.
"Mi smo mjesecima radili na tom projektu, prikupili smo puno podataka, puno ideja. Stambena politika je jedinstven strateški akt i ima nekoliko svojih mjera koje oblikuju stambenu politiku svake države. Četiri su temeljne mjere, jedna je porezna politika, a druga je financijska, treća je zemljišna i četvrta je ekološka i energetska", rekao je državni tajnik Željko Uhlir.
Razgovaralo se i o Zakonu o mirnom rješavanju sporova, Zakonu o zaštiti potrošača, kako poboljšati kvalitetu usluga posredovanja, kao io nepoštivanju Zakona o posredovanju i Etičkog kodeksa od strane agencija za posredovanje u prometu nekretnina.
Jedna od tema 36. Real Estate Business Foruma je mogući utjecaj umjetne inteligencije na sektor nekretnina.
