Hrvatska je ove godine obvezna prenijeti Direktivu Europske unije o ravnopravnosti spolova u nacionalno zakonodavstvo, rečeno je na stručnom skupu Jačanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Unatoč činjenici da žene u Hrvatskoj čine čak 60 posto osoba s visokim obrazovanjem, broj žena na rukovodećim pozicijama ne prati taj postotak, pa je u 2023. godini od 81 trgovačkog društva uvrštenog na ZSE njih 45 nemaju nijednu ženu u upravnim odborima, au 22 nema žena u nadzornom odboru.
Iako je udio žena u menadžmentu tvrtki koje kotiraju na burzi lagano porastao u posljednjih deset godina, još uvijek je daleko ispod cilja koji postavlja EU Direktiva o rodnoj ravnoteži, koja države članice obvezuje na rodnu ravnotežu u uvrštena poduzeća do sredine 2026. ravnotežu tako da 40 posto podzastupljenog spola čine neizvršni direktori (upravni i nadzorni odbori) ili 33 posto na svim direktorskim pozicijama u poduzećima.
Stručna skupina Jačanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore bavila se samom Direktivom, ali i općim poboljšanjem stanja rodne ravnoteže i zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama .
"Poznato je da tvrtke s boljom politikom ravnopravnosti spolova postižu bolje financijske rezultate i bolje korporativno upravljanje. Jače tvrtke vode i snažnijem rastu BDP-a, boljem gospodarskom rastu i socijalnoj ravnoteži. Ovim stručnim skupom HGK želi podići svijest, ali i biti na raspolaganju svojim članicama kako bi kroz edukaciju i implementaciju ovog instrumenta (Direktive) postigli maksimalne rezultate“, rekla je Marina Rožić , glavna tajnica HGK i predsjednica Eurochambers Women Network.
U zemljama s obvezujućom kvotom broj žena u upravnim odborima u posljednjem se desetljeću povećao s 10 na gotovo 39 posto. Rezultati su to Europskog instituta za ravnopravnost spolova, koji također pokazuju da su zemlje koje nisu poduzele nikakve mjere jako malo napredovale i trenutno se kreću oko 18 posto.
Poboljšanje spolne ravnoteže dovodi do povećanja BDP-a u Europskoj uniji sa 6,1 na 9,6 posto, što je oko 4 milijarde eura godišnje do 2030. godine. U značajnoj su prednosti zemlje s najboljom politikom u ovom području, poput Italije, Belgije i Austrije.
U Austriji od 2018. godine postoji obvezna kvota od najmanje 30 posto žena za uravnoteženiji omjer spolova u nadzornim odborima velikih i uvrštenih tvrtki. Brojke puno više idu na ruku Austrijankama, a kada su poslovni pokazatelji upitniji, u toj su zemlji 45 posto svih tvrtki osnovale žene, a svaku treću tvrtku vode žene, a prema riječima Marthe Schultz, potpredsjednice Austrijske gospodarske komore, samo prošle godine u svijet poduzetništva ušlo je 13.288 žena, što je rast od 5,3 posto.
"Želio bih istaknuti da žene mogu postići velike stvari kada se međusobno podupiru i zajedno ruše prepreke. Žene poduzetnice mogu biti primjer i inspirirati žene da slijede svoje snove i stvaraju pozitivne promjene u svijetu. Nastavimo poticati i osnažiti jedni druge izvan nacionalnih i ideoloških granica", rekla je Martha Schultz.
Hrvatska je ove godine dužna prenijeti Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo, a do kraja 2025. moraju podnijeti Europskoj komisiji izvješće o poduzetim mjerama. Tvrtke koje kotiraju na burzi morat će primjenjivati kvote za neke od vodećih pozicija za podzastupljeni spol, a države će morati objaviti popis takvih tvrtki na godišnjoj razini, kao što će poslodavci morati javno objaviti plaću. strukturi, i to prilikom objave samog oglasa za posao. Sve je to bio fokus panel rasprave Kako približiti Direktivu Europske unije o ženama upravama i načinu izvještavanja o provedbi .
"Direktiva predstavlja korak u pravom smjeru kako bi se osigurala ravnopravnost žena i muškaraca u upravljačkim strukturama, jer predlaže odmjerena, ali učinkovita sredstva za dopunu nacionalnih zakonodavstava koja su već počela mijenjati postojeće zakone. Hrvatsko zakonodavstvo također će morati odlučiti kako prenijeti Direktivu i njezine ciljeve u zakone koji su već na snazi poput Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i kojem će se tijelu povjeriti provedba Direktive“, rekao je Toni Nogolica . iz Odvjetničkog ureda Nogolica, te istaknuo kako odluke ovise o učinkovitosti provedbe Direktive, te da je u interesu društva da se ti ciljevi što prije ostvare.
Kad je udio žena u upravama poduzeća 30 do 40 posto, vjerojatnije je da će poduzeća imati bolje financijske rezultate i veći povrat, a direktorica Sektora ljudskih resursa Erste banke Maja Crnjak ističe da gotovo 73 postotak zaposlenih u njihovoj organizaciji su žene.
"Jačanje zastupljenosti žena u upravama prije svega je poslovna tema koju bi, uz regulatornu podršku, trebalo pozicionirati kao pozitivnu poslovnu praksu koja pridonosi održivom poslovanju tvrtki. Također smatram da je razmjena praksi i iskustava koja tvrtke koje osnažuju žene i prepoznaju ih kao talente za viši menadžment ključni su ako želimo osigurati bolju ravnotežu“, rekla je Maja Crnjak te dodala kako je zastupljenost žena tema kojoj se treba približiti u životu i razumjeti što želimo potreba za promjenom uloga, procesa i praksi kako bi se potaknulo veće uključivanje žena.
Prema Direktivi, tvrtke koje kotiraju na burzi, a ne osiguravaju ravnotežu spolova, mogu biti sankcionirane, a sankcije mogu uključivati ukidanje odluka o imenovanju, ništavost ili novčane kazne.
Iako se ova Direktiva odnosi na realni sektor, prostora za napredak ima puno, a bolji imidž Hrvatske kao društva može se postići implementacijom Direktive u poduzeća koja su djelomično u državnom vlasništvu.
