U EU se svake godine proizvede više od 2,5 milijarde tona otpada. To je pet tona otpada po stanovniku, a reciklira se samo 38 posto ukupnog otpada. Promatramo li količinu godišnje komunalnog otpada po stanovniku, ona je u Hrvatskoj 2022. godine iznosila 474 kilograma, što je najveća vrijednost u razdoblju praćenja podataka, od 1995. godine. Kako tim otpadom stvoriti novu vrijednost bila je tema hrvatsko-slovenskog foruma o kružnom gospodarstvu koji je danas održan u HGK.
"Naša gospodarska politika kontinuirano se usklađuje s europskim i regulatornim standardima iz Zelenog plana. To uključuje ključne ciljeve kao što su dekarbonizacija, zelena i digitalna tranzicija te uspostava kružnog gospodarstva. Uspostava kružnih modela zahtijeva suradnju svih dionika, a to nam je posebno važno s našim prvim susjedom. U mnogočemu možemo jedni drugima biti primjer i poticaj", rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš koji je najavio da će se održati radionica na temu kružnog gospodarstva održanoj u sklopu HGK ESG Akademije 21. svibnja.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat osvrnuo se i na ciljeve EU u narednom razdoblju. "Gospodarenje otpadom ima ključnu ulogu u postizanju vrlo ambicioznih ciljeva. Kada se otpad ne može izbjeći, onda mu se mora vratiti gospodarska vrijednost", rekla je državna tajnica.
Jernej Salecl , generalni direktor u slovenskom Ministarstvu gospodarstva, turizma i športa, rekao je da događaj pokazuje da poduzetnici imaju podršku na putu do cilja kružnog gospodarstva. Posebno je istaknuo terenski aspekt ovog susreta kompanija, budući da je organiziran i obilazak pogona tvrtke CE-ZA-R. Organizaciju skupa pozdravio je Nj.E. Gašper Dovžan , veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj.
"Vrlo je važno nastaviti ovu suradnju u pogledu kružnog gospodarstva između naših zemalja", rekao je veleposlanik.
Uvodno predavanje održala je Ladeja Godina Košir (Institut za kružno gospodarstvo), koja je govorila o najnovijim trendovima i praktičnim savjetima o transformaciji poslovnih modela. Osnivačica je i izvršna direktorica organizacije Circular Change te supredsjedateljica European Circular Economy Stakeholder Platform (ECESP) u Bruxellesu. Međunarodno je poznata stručnjakinja za kružno gospodarstvo i surađuje s timovima za kružno gospodarstvo od nordijske regije sve do Latinske Amerike.
"U Sloveniji smo napravili mape puta prema kružnom gospodarstvu jer smo shvatili da je to tema koja određuje koliko smo konkurentni kao gospodarstvo. Nije pitanje volimo li prirodu ili ne, nego hoćemo li preživjeti na njoj tržište. Ne postoje granice među državama, a mi smo mali, trebamo udružiti svu svoju pamet, iskoristiti sve resurse kako bismo preživjeli. Trenutak je ovdje i sada da gospodarstvo i društvo u cjelini pokažu jedinstvo," rekla je Godina Košir.
Anđelko Švaljek , direktor RGNC Grupe i predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK, rekao je kako nam kružno gospodarstvo daje priliku za reindustrijalizaciju Europe.
“Puno je proizvodnih kapaciteta dislocirano, a kada koristimo sirovine koje su drugima otpad i stvaramo nove proizvode, cijeli se proces odvija lokalno”, rekla je Švaljek te istaknula kako su suradnje poput ove sa Slovenijom iznimno važne.
"Kad dođe nevrijeme, štete nastaju s obje strane granice", rekla je Švaljek.
"Zeleni plan dugoročno nema alternativu, ali kratkoročno se moramo fokusirati na izazove. Plan podrazumijeva transformaciju ne samo gospodarstva, već i promjenu cijelog društva. Snažna kemijska industrija će igraju ključnu ulogu u iskorištavanju potencijala otpada“, rekao je Saša Muminović , predsjednik SLO CRO Poslovni kluba i predsjednik uprave AquafilCRO, koji uspješno razmjenjuje ideje i primjere dobre prakse među članovima grupe, posebice na linija Italija – Slovenija – Hrvatska, kao dio Aquafil grupe.
U sklopu foruma organizirani su i B2B susreti s poslovnim subjektima iz Slovenije. Sudjelovalo je dvadesetak hrvatskih tvrtki te izaslanstvo od deset tvrtki iz Slovenije.
