Premijer Plenković poručio je u Hrvatskome saboru da se danas prisjećamo odvažnosti saborskih zastupnika, predsjednika Tuđmana i cijelog hrvatskog vodstva 1991. godine, u donošenju krucijalnih i povijesnih odluka za hrvatsku samostalnost i neovisnost. "To su bili sudbonosni trenuci koji su nam omogućili i međunarodno priznanje, slobodu, demokraciju i neovisnost, a kasnije naravno i oslobađanje okupiranih teritorija ", istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora, u prigodi obilježavanja Dana Hrvatskoga sabora i 30. obljetnice donošenja odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.U izjavi za medije nakon svečane sjednice, premijer Plenković podsjetio je da su odluke donesene '91. godine, nakon raketiranja Banskih dvora, bile krucijalna povijesna zbivanja za hrvatsku samostalnost i neovisnost i otvorile su put prema međunarodnom priznanju.
"Danas se prisjećamo i tadašnje odvažnosti hrvatskih zastupnika, predsjednika Tuđmana i cijelog hrvatskog vodstva. To su bili sudbonosni trenuci koji su nam omogućili i međunarodno priznanje, slobodu, demokraciju i neovisnost, a kasnije naravno i oslobađanje okupiranih teritorija ", poručio je.
Važno je, dodao je, njegovati ulogu ovog predstavničkog tijela koje kroz svoje zastupnike zrcali hrvatsko društvo u svojoj punini, predstavnike različitih političkih opcija, svjetonazora i ideologija.
Ključno je, istaknuo je, da se kroz rad Hrvatskoga sabora donose zakoni, proračun i okvir kroz koji, u najvećoj mjeri, uređeno hrvatsko društvo danas funkcionira.
Upitan za komentar nedolaska predsjednika Republike na svečanu sjednicu, premijer Plenković istaknuo je da ne zna zašto nije došao, ali i da to nije prvi put da ne sudjeluje na obilježavanju važnih obljetnica te da ga to ništa ne čudi.
"Na Dan državnosti, 30. svibnja – tišina, ništa, ne postoji. Za 25. lipnja se ne sjećam da smo ga negdje vidjeli. Ništa neuobičajeno", kazao je i dodao da postoje zakoni i institucije i treba ih poštivati.
Ovo što se zbiva u SPD-u je loše, tektonska razlika između demokratskog duha u HDZ-u i u SDP-u
Odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo se na situaciju u SDP-u. Istaknuo je kako je važno da hrvatska javnost prepozna tko su sve akteri na hrvatskoj političkoj sceni.
"Bitno je vidjeti koje političke stranke i ljudi, kada dobiju povjerenje, rade odgovorno i u koje se hrvatski narod, svi naši građani, mogu pouzdati. Ovo što se zbiva u SDP-u je loše za SDP. Imali smo situaciju u kojoj je, sada novo-izbačeni Bernardić, prije par godina suspendirao današnjeg izbacivača Grbina. Sve je to skupa loše, oni su pali na niske grane, pokazuju duh netolerancije i neuključivanja", kazao je.
Odgovorio je i na usporedbe HDZ-a i SDP-a, u tom kontekstu.
"Ono što radi SDP nema nikakve veze s HDZ-om koji ja vodim. HDZ koji ja vodim imao je unutarstranačku oporbu prema meni od prvog dana. Nitko nije izbačen, osim Milinovića koji je došao s četiri autobusa pred zgradu HDZ-a", istaknuo je. Podsjetio je da su oni koji su išli rušiti vodstvo u demokratskim izborima izgubili i ostali u HDZ-u.
"Dakle, ogromna je tektonska razlika između demokratskog duha u HDZ-u i ovoga što se sada radi u SDP-u", naglasio je i dodao da je niska demokratska kultura u, do jučer, drugoj stranci na političkoj sceni Hrvatske, što nije dobro.
Osuđujemo nasilje prema migrantima koji ne pokazuju nikakve signale nekog kontra-napada
Upitan je li dobio bilo kakvo izvješće vezano uz snimke o postupanju s migrantima na granici, premijer Plenković ustvrdio je da još nije. Podsjetio je da je, čim je ta snimka izašla, naložio ministru unutarnjih poslova da se provede sveobuhvatna istraga i da se sve utvrdi.
"Osuđujemo nasilje, pogotovo nasilje prema migrantima ne pokazuju nikakve signale nekog kontra-napada, to je ono što je sramotno i izrazito loše. Prema onoj snimci ne znamo tko su počinitelji, ali utvrdit će se to vrlo brzo. Kada dobijemo rezultate istrage, oni koji su odgovorni za ovo, ako to bude netko u sustavu države, ti će za to odgovarati", kazao je.
Poručivši da se takve stvari ne smiju događati, kazao je da je jedno cijeniti, štovati, vrednovati i uvažavati rad hrvatske policije, njih 6,5 tisuća koji već godinama čuvaju zelenu granicu.
Ponovio je da Hrvatska iz političkih razloga ne želi i neće dignuti žicu prema Bosni i Hercegovini, ne radi nezakonitih migracija, nego radi odnosa s Hrvatima, Bošnjacima i Srbima.
Svaka država mora štiti svoje granice, ali korištenje sile tamo gdje ne treba osuđujemo
"Svaka država štiti svoje granice. To se može raditi, ali ne može se koristiti sila u situaciji u kojoj to nije potrebno", dodao je.
Upitan što misli o inicijativi 12 zemalja članica o dizanju fizičkih barijera na granicama, premijer Plenković upozorio je na situaciju na Baltiku, kazavši da je zbog takvih događaja normalno da postoje takve inicijative.
Pojasnio je da migranti stižu avionima u Bjelorusiju odakle ih vojska i policija fizički "guraju" da na nezakonitim prijelazima ulaze u Litvu i Latviju, odnosno Europsku uniju, što predstavlja destabilizaciju i baltičkih zemalja i Europske unije.
"Naravno da je njima teško. Njihove su granice velike i oni se pokušavaju zaštititi. Pitanje nezakonitih migracija je ozbiljno pitanje", istaknuo je.
Podsjetio je da je tijekom hrvatskoga predsjedanja obišao granicu između Grčke i Turske, gdje se nalaze bodljikave žice i rovovi, a granicu čuva vojska.
"Dakle, ozbiljnost situacije nezakonitih prelazaka kroz teritorije različitih zemalja, s konačnim ciljem odlaska u Njemačku, Francusku, Austriju i Dansku. Hrvatska je ta koja brani i europsku vanjsku granicu i to požrtvovno rade hrvatski policajci", kazao je.
Napomenuo je da nije Hrvatska jedina s ovakvom situacijom, već je se ta cijela medijska tema radila dugo u više zemalja te da se slično u praksi događa i drugdje.
"Treba prvo utvrditi sve činjenice, tko je što napravio, a što se tiče korištenja fizičke sile tamo gdje ne treba – to osuđujemo", poručio je.
Situacija sa zagrebačkim Holdingom je katastrofa - Možemo nemaju iskustva, nemaju ljudi rade greške
Govoreći o obnovi, podsjetio je da je država dala 400 milijuna kuna beskamatnoga zajma za Grad Zagreb, Sisačko-moslavačku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju, te posebna sredstva za Petrinju i Glinu za servisiranje obveza, jačanje infrastrukture i pomoć.
"Bez obzira tko je gdje na vlasti, mi smo tu da pružimo ruku i da pomognemo svima", istaknuo je.
Komentirajući situaciju u zagrebačkom Holdingu i optužbama koje stižu u kojima se spominje pogodovanje, premijer Plenković ocijenio je da se radi o katastrofi.
"Jednom riječju – katastrofa. Taj hipe koji se stvorio oko Možemo i Tomaševića uoči izbora, gdje se išlo nemilosrdno razarati kandidate poput Davora Filipovića, koji je space shuttle za njih sve skupa i svojim obrazovanjem, znanjem i poznavanjem Grada Zagreba, kojega se pokosilo mitraljezom, u smislu medijskog napada. Ili druge kandidate HDZ-a, kao Aladrovića sada, koji je jedan fenomenalni mladi čovjek i ministar koji je vodio cijelu priču s očuvanjem radnih mjesta, gdje mu se dekontekstualiziraju i režu rečenice iz intervjua pa ga se onda deset dana razvlači zato što je iz HDZ-a i jer je dobar. Dok se ovdje tolerira sve", upozorio je.
Dodao je da je slučajno, ovo što sada navodi gospodin Samodol, bila vlast HDZ-a ne bi mogli "disati ovdje od kričanja svih živih, napada, korupcije, sukoba interesa". "Srušio bi se i Sabor i Vlada i Grad, da je to bio HDZ. A ovdje – cici mici nešto", kazao je.
Istaknuo je da se prema tome slučaju vidi da ne postoji znanje ni upravljački kapaciteti – što radi uprava, što radi nadzorni odbor – te da je sve skupa neozbiljno.
"Bitno je da javnost shvati – ok, bila je promjena, dogodio se nekakav trenutak, nekakav tsunami, neka nada, a onda opet dođe realnost", poručio je i dodao da se stvari moraju gledati realno. Istaknuo je i da aktualna vlast u Zagrebu trenutno ima takvo "glađenje, maženje i paženje" koje se ne sjeća da je itko prije imao.
"Nemaju iskustva, to je jasno, rade greške, nemaju ljudi, oslanjaju se na neke koji znaju, a jesu li neki u sukobima interesa, neka se ispita", poručio je upitavši gdje su sada nestali "oni koji su lupali loncima".
Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa će osnažiti Povjerenstvo, naricanja o njegovu eutanaziranju su laži
Potom se osvrnuo i na novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kazavši da postoje akteri koji ponovo nešto "banaliziraju i izmišljaju", pogotovo oni koji su nekad bili na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a danas su postali političari.
Istaknuo je da Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nije nikakvo etičko povjerenstvo i nije moralna policija.
"Oni su tu da djeluju kao upravno tijelo provodeći Zakon koji donosi Hrvatski sabor i raditi po njemu, a ne izmišljati nešto što je više hrvatskih sudova u više različitih predmeta vrlo jasno presudama reklo da za postupanje nije bilo pravnoga temelja", poručio je i dodao da se radi o "famoznom" članku 5.
Istaknuo je da je članak 5 tu, nitko ga ne dira, naglasivši da se radi o pomoćnom članku koji pomaže da se dobije slika o ukupnom sukobu interesa po, primjerice, članku 2 ili po članku 7.
"Naricanje o eutanaziranju Povjerenstva je neistina i laž", dodao je.
Naglasio je da je novi zakon snažan antikorupcijski zakon u kojem se šire ovlasti Povjerenstva, širi se krug obveznika za tisuću ljudi, uvodi se deklariranje mogućeg sukoba interesa unaprijed, imovinska kartica se podnosi svake godine, period hlađenja produžuje se s 12 na 18 mjeseci.
Dodao je i da su uzete u obzir sve primjedbe iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava kao i sve primjedbe iz Izvješća GRECO-a.
"Zakon će, kada ga Sabor usvoji, osnažiti povjerenstvo i biti snažan mehanizam prevencije korupcije", zaključio je i naglasio da je novi zakon jači, snažniji, sveobuhvatniji i bolji od dosadašnjeg.
VRH
