Kada je započela svoje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), Hrvatska je jasno istaknula da, kako nas napuštaju posljednji svjedoci Holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kakva će budućnost globalnog sjećanja na Holokaust, obrazovanja i istraživanja biti bez njih, kazao je premijer Plenković na Zagreb IHRA Plenumu. Naglasio je kako je hrvatsko predsjedništvo poticalo suradnju između stručnjaka i političke razine, jačajući IHRA-ine procedure i učinkovitost. "To će nas približiti svijetu koji je spreman boriti se protiv antisemitizma, protiv diskriminacije Roma i protiv nijekanja i iskrivljavanja Holokausta te svijetu u kojem će se sjećanje na Holokaust nastaviti generacijama", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Hrvatskom državnom arhivu na otvorenju Zagreb IHRA Plenuma, koji se održava u okviru hrvatskoga predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).
U svom govoru tom prigodom, premijer Plenković je poručio da izbor Hrvatskog državnog arhiva za mjesto održavanja Plenuma izvrsno simbolizira temu na današnjem dnevnom redu i Strategiju IHRA-e: očuvanje svjedočanstava o Holokaustu.
Istaknuvši kako predsjedanje IHRA-om ima veliku važnost za Hrvatsku i za njegovu Vladu, premijer je kazao kako je ono imalo i snažan utjecaj, ne samo unutar Hrvatske kao katalizator nacionalne borbe protiv antisemitizma, već i šire, na zajedničke napore usmjerene ka inicijativi o budućnosti sjećanja - "Future of Remembrance".
Zahvalio je supredsjedateljicama hrvatskoga predsjedanja, Tereziji Gras i Sari Lustig, na njihovom odličnom vodstvu, usredotočenosti i posvećenosti, osobito u izazovnim vremenima za IHRA-u i sve njezine države članice, kao i za židovske zajednice diljem svijeta.
Zahvalio je i svim ostalim članovima hrvatske delegacije, kao i svima uključenima u organizaciju Plenuma, ali i ostalih događaja održanih tijekom hrvatskoga predsjedanja.
Snažno osuđujući teroristički napad Hamasa na Izrael, podupiremo rješenje koje će donijeti trajni mir
Predsjednik Vlade kazao je kako je brutalni teroristički napad Hamasa na Izrael 7. listopada ostavio trag na svijet. Označio je jasno "prije i poslije", u smislu da je antissemitizam postao globalna prijetnja, dodao je.
Naglasio je da hrvatska Vlada solidarna s Izraelom, svojim bliskim partnerom i jednom od država članica IHRA-e.
"Snažno smo osudili terorističke zločine Hamasa - ubojstva i otmice izraelskih civila, osobito žena, djece i starijih, uključujući i preživjele Holokausta", istaknuo je premijer Plenković izrazivši žaljenje zbog gubitka života i sućut svim Izraelcima i Židovima u dijaspori koji su izgubili članove obitelji. Izrazio je i nadu u oslobađanje svih talaca. Hrvatska podupire napore međunarodne zajednice koja, jasno osuđujući teroristički napad Hamasa koji je prouzročio sukob, aktivno traži rješenje koje će donijeti trajni mir, osigurati oslobađanje svih talaca, izbjeći daljnje civilne žrtve i olakšati humanitarnu situaciju u pojasu Gaze, poručio je premijer Plenković.
Borba protiv antisemitizma, za očuvanje svjedočanstava i suzbijanje iskrivljavanja i revizionizma
Podsjetio je da je Hrvatska, kada je započela svoje predsjedanje IHRA-om 28. veljače ove godine, jasno istaknula da, kako nas napuštaju posljednji svjedoci Holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kakva će budućnost globalnog sjećanja na Holokaust, obrazovanja i istraživanja biti bez njih.
Dodao je kako su svjedoci Holokausta bili naši učitelji, vodiči u muzejima, strastveni pripovjedači koji su potvrđivali najdokumentiraniji genocid u povijesti.
U ovoj prigodi, dok su svjedoci još živi i aktivni, naša je odgovornost da osiguramo da njihovi glasovi odjekuju glasnije i inspiriraju buduće generacije, kazao je premijer Plenković.
Kazao je da se članice IHRA-e, nakon napada na Izrael 7. listopada i porasta antisemitizma bez presedana, pitaju je li učinjeno dovoljno, a IHRA-inim poslanicima prisutnim na današnjem skupu poručio kako su živote posvetili borbi protiv antisemitizma, očuvanju svjedočanstava i suzbijanju iskrivljavanja.
Međutim, dodao je, najvažnije od toga je što se radi o najboljim svjetskim stručnjacima u onome što je osnova IHRA-inoga mandata: sjećanju na Holokaust, koji svojim radom svakodnevno jačaju glasove svjedoka.
Govoreći o osnovnim principima kojima se vodilo hrvatsko predsjedništvo IHRA-om, naveo je jasnu viziju, komunikaciju, dosljednost i posvećenost.
Budućnost sjećanja, istaknuo je premijer Plenković, zahtijeva da ta četiri principa ojačaju IHRA-u, osobito u njezinoj ulozi da solidarnost pretvori u djelo koje će odgovoriti na današnje izazove: brzo rastući antisemitizam, jačanje podjela i mržnje.
Važnost unaprjeđenja pristupa arhivima
Hrvatsko predsjedanje obilježava desetu obljetnicu Radne definicije IHRA-e o poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu, kazao je premijer Plenković i dodao da je ta definicija pokrenula svijet prema razumijevanju i suprotstavljanju tom opasnom fenomenu, podsjetivši da je hrvatska Vlada u siječnju ove godine usvojila sve tri radne definicije IHRA-e.
Prije nekoliko mjeseci hrvatsko je predsjedništvo IHRA-om, u suradnji s UNESCO-om, bilo domaćin prve radionice o suzbijanju iskrivljavanja Holokausta. Tijekom te radionice, kazao je premijer, bilo je vidljivo kako te radne definicije osnažuju ljude koji se bave ovim problemom, pomažu im u zaštiti činjenica i jačanju društva. Tome će pridonijeti i IHRA-ina Povelja o očuvanju spomen-područja i preporuke za unaprjeđenje pristupa arhivima, što je bilo vidljivo i prilikom posjeta Jasenovcu, kazao je premijer, zahvalivši Robertu Williamsu i svim IHRA-inim stručnjacima koji su sudjelovali u izradi preporuka za to spomen-područje.
Izmjene koje su već implementirane, kao i one koje će to tek biti, pokazuju što se sve može učiniti kroz suradnju angažiranih stručnjaka i predane političke razine, istaknuo je predsjednik Vlade.
Suradnja između stručnjaka i političke razine jača IHRA-ine procedure i učinkovitost
Podsjetio je da je tijekom njegova mandata Hrvatska usvojila novi Zakon o arhivima koji je omogućio potpuni pristup arhivima, kako za istraživače tako i za obitelji koje traže informacije koje bi im mogle pomoći u njihovom potraživanju oduzetih umjetničkih djela.
Stoga, u skladu sa Stockholmskom deklaracijom, Hrvatska pozdravlja sve zemlje članice IHRA-e koje su poduzele potrebne korake prema lakšem otvaranju svojih arhiva kako bi se osiguralo da su svi dokumenti koji se tiču Holokausta dostupni istraživačima.
"Pozivamo one koji još nisu ukinuli ograničenja da dopuste pristup arhivima, kao bi se istraživanjem, objavljivanjem i educiranjem doprinijelo borbi protiv dezinformacija i raznih oblika revizionizma, što je važno za budućnost sjećanja kojoj smo svi predani", kazao je premijer Plenković.
Naglasio je kako je hrvatsko predsjedništvo poticalo suradnju između stručnjaka i političke razine jačajući IHRA-ine procedure i učinkovitost.
"To će nas približiti svijetu koji je spreman boriti se protiv antisemitizma, protiv diskriminacije Roma i protiv nijekanja i iskrivljavanja Holokausta i svijetu u kojem će se sjećanje na Holokaust nastaviti generacijama", poručio je premijer Plenković izrazivši ponos što je hrvatsko predsjedništvo IHRA-om unaprijedilo zajedničku misiju očuvanja sjećanja na Holokaust u naporima da se zločini prošlosti nikada ne ponove, iako se čini da se "nikada više" događa upravo sada.
Još je jednom zahvalio svima na njihovoj snazi i odlučnosti da djeluju i lokalno i globalno, zaželjevši im uspješan završetak Plenuma u Zagrebu.
