U okviru obilježavanja 24. godišnjice Vojno-redarstvene akcije Bljesak, predsjednik Vlade Andrej Plenković 30. travnja je u Okučanima položio vijenac i zapalio svijeće na Spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u VRO Bljesak 1995. “Kristalnoj kocki vedrine”. Uz predsjednika Vlade bili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Plenković je izjavio da je došao još jednom iskazati veliko poštovanje svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u oslobodilačkoj operaciji Bljesak, a posebice pijetet prema 51 hrvatskom branitelju koji je izgubio život.Na središnjoj svečanosti obilježavanja obljetnice "Bljeska" u srijedu u Okučanima sudjelovat će i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Vojno-redarstvena operacija Bljesak započela je rano ujutro 1. svibnja 1995. i u njoj je oko 7.200 pripadnika Hrvatske vojske i specijalne policije u manje od 32 sata oslobodilo 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija. U oslobađanju zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.
U njoj su po prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu, čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.Tijekom akcije pripadnici srpskih paravojnih postrojba su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji je u vrijeme najjačih napada na Republiku Hrvatsku 1991. godine zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju. VRO "Bljesak" je prethodio VRO "Oluja", koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji. No, tim operacijama te s nekoliko idućih pobjeda Hrvatske vojske stvoreni su uvjete u kojima je od 15. siječnja 1996. godine počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a završio 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade u Okućanima se sastao s predsjednikom Općine Okučani Acom Vidakovićem i županom Brodsko-posavske županije Danijelom Marušićem, a ministrica Žalac na sasatanku je uručila Odluke u vezI s intervencijskim planom gradonačelnicima Pakraca i Lipika te načelnicima Dragalića, Gornjih Bogićevaca, Okučana i Stare Gradiške. Intervencijski plan instrument je kojim se pomaže slabije razvijenim dijelovima Hrvatske i potiče gospodarska, komunalna i socijalna infrastruktura te poduzetništvo.
U njoj su po prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu, čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.Tijekom akcije pripadnici srpskih paravojnih postrojba su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji je u vrijeme najjačih napada na Republiku Hrvatsku 1991. godine zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju. VRO "Bljesak" je prethodio VRO "Oluja", koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji. No, tim operacijama te s nekoliko idućih pobjeda Hrvatske vojske stvoreni su uvjete u kojima je od 15. siječnja 1996. godine počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a završio 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade u Okućanima se sastao s predsjednikom Općine Okučani Acom Vidakovićem i županom Brodsko-posavske županije Danijelom Marušićem, a ministrica Žalac na sasatanku je uručila Odluke u vezI s intervencijskim planom gradonačelnicima Pakraca i Lipika te načelnicima Dragalića, Gornjih Bogićevaca, Okučana i Stare Gradiške. Intervencijski plan instrument je kojim se pomaže slabije razvijenim dijelovima Hrvatske i potiče gospodarska, komunalna i socijalna infrastruktura te poduzetništvo.
"Uz pojačanu fiskalnu decentralizaciju koju smo omogućili Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, želimo da se ovaj dio Slavonije što kvalitetnije razvija, da uloga lokalnih jedinica bude snažnija kako bi bile pravi partneri u pripremi razvojnih projekata", istaknuo je predsjednik Vlade i naglasio da je Vlada svjesna da Slavoniji treba pomoći sada, a upravo se zbog toga krenulo s Projektom Slavonija koji je obuhvaća pet slavonskih županija. Premijer Plenković podsjetio je na posljednju sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je održana u Novoj Gradiški, gdje su potpisani brojni ugovori za nove projekte.
"Broj ugovorenih projekata prešao je 9 milijardi kuna, što znači da ćemo u mandatu naše Vlade ugovoriti sve što je bilo predviđeno u okviru ove financijske perspektive", rekao je premijer Plenković, dodavši kako se stvaranjem gospodarskih, socijalnih i poduzetničkih preduvjeta te otvaranjem novih radnih mjesta želi zadržati mlade ljude u tih pet slavonskih županija.
"Broj ugovorenih projekata prešao je 9 milijardi kuna, što znači da ćemo u mandatu naše Vlade ugovoriti sve što je bilo predviđeno u okviru ove financijske perspektive", rekao je premijer Plenković, dodavši kako se stvaranjem gospodarskih, socijalnih i poduzetničkih preduvjeta te otvaranjem novih radnih mjesta želi zadržati mlade ljude u tih pet slavonskih županija.
FOTO: VLADA RH
PVRH
