Program proslave 150. obljetnice časopisa Vienac, stožernoga lista hrvatske književnosti 19. stoljeća, te 25. godišnjice obnovljenog Vijenca, novina za kulturu Matice hrvatske, predstavljen je u četvrtak 9. svibnja u Matici hrvatskoj. Na konferenciji su govorili predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, prof. Suzana Coha s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te glavni urednik Vijenca Goran Galić. (Na slici dolje)
Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica podsjetio je na povijesnu ulogu Matice hrvatske, koja je od osnutka 1842. izdavala knjige i časopise na hrvatskom jeziku, poput Kola, Nevena i Vienca, odigravši važnu ulogu u razvoju hrvatske književnosti i kulture. „U vremenu Bachova apsolutizma Matica i njezin predsjednik u to doba, Ambroz Vranyczany ml., pokrenuli su Neven, koji je izmigoljio strogoj kontroli apsolutizma. Malo je poznato da se u to doba broj čitatelja Nevena penjao na nekoliko tisuća, što začuđuje s obzirom da je riječ o vrlo strogu vremenu, godini 1854, kada se motrila svaka riječ, te su ljudi zbog nekoliko dobronamjernih riječi dobivali duge zatvorske kazne.“ Botica je naglasio da puni zamah hrvatska književnost dobiva s pojavom Vienca (1869–1903), koji je informirao i o tiskanim knjigama i problemima književnosti, kulture, znanosti i umjetnosti. „Informirao je objektivno, što je važno i danas“, istaknuo je.
Profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Suzana Coha kazala je da je Vienac pokrenut inicijativom hrvatskih književnika, koji su shvatili da je za profilaciju nacionalne književnosti kao glavnoga zaloga nacionalnoga identiteta ključno „objediniti snage“, odnosno institucionalizirati jedinstvenu platformu, koja bi, s jedne strane, poticala autore, a s druge generirala te na stanovit način i modelirala čitateljsku publiku. Stoga je Vienac pokrenut s jasnim, horacijevski intoniranim motom, koji je čitateljima obećavao „pouku i zabavu“, naglasila je profesorica Coha i dodala da je Vienac nastao kao dijaloški i polifonijski prostor na kojemu su se supostavljale, ali i suprotstavljale razne političke i poetičke opcije, o čemu svjedoče i promjene nakladnika, ali i uredništava.
Na slici:Obljetnički brojevi vijenca
„Najveći urednik Vienca bio je August Šenoa, koji ga je uređivao sedam godina, od 1874. do smrti 1881, objavivši na njegovim stranicama neke od najvažnijih vlastitih, ali i naslova hrvatske književnosti uopće, od Zlatareva zlata nadalje“, kazala je Suzana Coha, istaknuvši da je Vienac poticao domaće književno stvaralaštvo, prateći smjene dominantnih poetičkih koncepcija hrvatske književnosti druge polovine 19. stoljeća, a čitatelje je upoznavao i s drugim umjetnostima, znanošću te prijevodnom književnošću. Zaključila je Šenoinim riječima: „Tko bude htio pisat književnu poviest ove dobe, morat će se osvrnuti na tečaje Vienca.“
Da je Vijenac prvorazredni nacionalni kulturni brend svjedoči čak šest inačica Vijenca, među kojima je i današnji Vijenac, obnovljen na Božić 1993, rekao je glavni urednik Goran Galić, istaknuvši da zasluge za ovaj jubilej novoga Vijenca idu svim dosadašnjim urednicima i njihovim timovima, koji su oko Matice hrvatske i Vijenca okupili vodeće hrvatske kritičare i novinare. „U obljetničkom broju stoga smo upravo njih stavili u pravi plan, objavili njihove zapise i okupili se zajedno na predstavljanju“, rekao je Galić i u nastavku predstavio program obilježavanja.
Okrugli stol Kultura u medijima 16. svibnja u Matici hrvatskoj okupit će urednike kulturnih rubrika, komunikologe i predstavnike Ministarstva kulture, a od 6. lipnja do 17. srpnja u Knjižnici HAZU bit će postavljena izložba o 150 godina Vijenca. U listopadu je na programu znanstveni simpozij o Vijencu, a sve će kulminirati središnjom svečanom proslavom potkraj godine, uoči rođendana najvećega Vijenčeva urednika Augusta Šenoe. U planu su i programi u Matičinim ograncima diljem zemlje. „Nadam se da ćemo ovim aktivnostima na dostojan način obilježiti 150. godišnjicu Vijenca i odati dužno priznanje generacijama matičara koji su u različitim vremenima i nevremenima izgrađivali hrvatsku kulturu i naciju“, zaključio je Galić. Sadržaj obljetničkih brojeva Vijenca možete pročitati na ovoj poveznici: http://www.matica.hr/vijenac/647%20-%20648/ i http://www.matica.hr/vijenac/
