Premda su se posljedice koronavirusa znatno odrazile i na rad Gradskog muzeja Varaždin, djelatnost ustanove nastoji se zadržati na razini koja i u ovim otegotnim okolnostima opravdava njezino postojanje i poslanje koje nosi kao javna kulturna institucija. Vjerujemo da će u cijelom svijetu „novo normalno“ uskoro ponovno ustupiti mjesto „normalnom“ i da će muzeji, pa tako i naš varaždinski, ponovno biti odredišta brojnih posjetitelja, zbog kojih i ostvaruju svoj puni smisao djelovanja. Kao mali podsjetnik donosimo crticu o Gradskome muzeju Varaždin uz 95. obljetnicu njegova osnutka:
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad. Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji. Tijekom godina obogaćivale su se, kako brojem tako i raznorodnošću, muzejske zbirke, zahvaljujući kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Povijesnog, Kulturno-povijesnog, Etnografskog, Prirodoslovnog te Galerije umjetnina. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajedničkih službi (Uprava GMV-a), kao i Konzervatorsko-restauratorski i Dokumentacijski odjel.
Odjeli su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u samoj povijesnoj jezgri grada: gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Herzer te Kuli stražarnici. Od nedavno je Muzeju na korištenje dodijeljena i srednjovjekovna zgrada tzv. Žitnica, u kompleksu Staroga grada, kojoj tek predstoji opsežno istraživanje i obnova za buduću prezentaciju dosad neizložene građe.
Trenutačno su za razgled uređena četiri stalna postava, od kojih su Stalni postav Kulturno-povijesnog odjela u Starome gradu i Prirodoslovnog odjela „Svijet kukaca“ u palači Herzer kontinuirano otvoreni za javnost.U sklopu Galerije umjetnina majstora nalazi se Stalni postav starih majstora te stalni postav Hrvatski majstori 20. stoljeća, koji se izmjenjuju na katu palače Sermage, ali se i povremeno zatvaraju zbog održavanja dijela izložbene djelatnosti Muzeja u tome prostoru.
Osim predstavljanja vlastitoga fundusa, Muzej kontinuirano surađuje s brojnim institucijama na zajedničkim (izložbenim) projektima ugošćujući ih u Varaždinu, ali i prezentirajući hrvatsku baštinu u drugim sredinama u domovini i inozemstvu. Osobitu pozornost Muzej usmjerava i prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil posjetitelja, i to osmišljavanjem programa širokoga tematskoga spektra.
Za djecu vrtićke dobi, osnovnoškolce i srednjoškolce pripremaju se edukacijski sadržaji u okviru programa MIŠ – Muzej i škola, a za sve zainteresirane program Srijeda u Muzeju, među Varaždincima već prepoznatljivo i iznimno posjećeno tjedno događanje s različitim predavanjima, otvorenjima izložbi, predstavljanjem književnih i stručnih izdanja, razgovorima s poznatim (varaždinskim) osobama iz područja kulture, umjetnosti, znanosti i općedruštvenih djelatnosti.
Od 2017. godine Muzej objavljuje „Varaždinski muzealac“, glasilo registrirano pri NSK, koje izlazi godišnje u devet brojeva, s rasporedom programskih događanja, predstavljanjem građe iz fundusa, realiziranim otkupima i donacijama, pričama o varaždinskim muzealcima, zanimljivostima iz prošlosti i sadašnjosti Muzeja i ostalim aktualnostima u radu.
Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna javna priznanja i pohvale stručne i šire javnosti. Među značajnijima su: hrvatska muzejska nagrada „Pavao Ritter Vitezović“ (za stalni postav Kulturno-povijesnog odjela u Starome gradu, 1989. g.), posebna pohvala AVICOM-a na Međunarodnom festivalu audiovizualne i multimedijske prezentacije muzeja i baštine „F@imp“ (za CD-ROM „Kukci“, 2004. g.), nagrade i priznanja Hrvatskog muzejskog društva: Nagrada za najbolje realiziranu izložbu („Narod u nevolji - Veliki rat na varaždinskom području“, 2015. g.), Posebno priznanje za ostvarenu međumuzejsku (međunarodnu) suradnju (izložba „Velikani hrvatske umjetnosti 20. st. / iz fundusa Galerije starih i novih majstora“, Beč, Budimpešta, Bratislava, 2016. g.) i Posebno priznanje za marketinško-propagandni program (glasilo „Varaždinski muzealac“, 2018. g.) te plakete Grada Varaždina za uspješni kontinuirani rad (1996. i 2015. g.). Uz to, varaždinski muzej bio je i prvi hrvatski muzej nominiran za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum (1994. g.), a i prvi je dobitnik Priznanja Udruženja hrvatskih putničkih agencija za istaknuto njegovanje poslovnih odnosa s članovima Udruženja (1993.).
Gradski muzej Varaždin mjesto je (sa)čuvanoga, stoljećima dugoga, kulturnog i povijesnog sjećanja zajednice u kojoj djeluje, gdje se posjetitelja nastoji potaknuti da nauči nešto novo, dozna poneku zanimljivost ili, jednostavno, da ugodno i dobro „potroši“ svoje vrijeme i – poželi ponovno navratiti.
