U Galeriji Kovačić Macolić u Varaždinu, u ponedjeljak 4. prosinca, u 18 sati, bit će otvorena izložba djela istaknutog slovenskog akademskog kipara Marijana Mirta, pod nazivom "Kiparska dedikacija kroz prizmu identiteta". Izložbu koja se organizira u povodu Dana grada Varaždina, otvorit će gradonačelnik grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik grada Maribora Aleksandar Saša Arsenovič te počasna gošća prof. Dunja Bezjak. Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2024. godine.
Marijan Mirt se nakon stečenog formalnog obrazovanja u zagrebačkoj sredini seli u Maribor te likovno usavršava u Parizu. Bogato multikulturalno iskustvo i dobro poznavanje načina života u spomenutim gradovima odrazili su se na njegovo likovno stvaralaštvo. Mirt uočava osnovne probleme suvremenog društva te ih, oslanjajući se na klasične ikonografske metode, simbolički kodira u snažno izražajnim skulpturama. Pri formiranju metafora za neshvatljiva ljudska ponašanja i norme, autor se često oslanja na animalne motive te tvrdi: „Moja skulptura divljih svinja u krdu pobuna je protiv nemilosrdnog uništavanja brojnih prirodnih staništa te klimatskih promjena koje slijede. […] Ali, divlje svinje mogu biti i metaforički vezane uz migrante i njihovu borbu za golim preživljavanjem. Također su upozorenje o uništenom balansu koji nemilosrdno sužava i uništava sve, posebno prostor u kojem živimo. Upravo translacijom gore navedenih skulptura u urbane i galerijske prostore potenciram navedeni kontekst.“[1] Istraživanjem fenomenoloških problema otuđenja Mirt idejno zalazi u domenu filozofije i teorije društva. Njegova inovativnost je u tome da pesimističke interpretacije upotpunjuje dozom ironije te time uvodi element duhovitosti. Potrebno je napomenuti da s vremenom semantički učinak paradoksa u skulpturama postaje sve izraženiji. Tako autor tijekom dvomjesečnog rezidencijalnog boravka na Cité internationale de Paris (potaknut živopisnim kulturnim krajolikom, ali i isključivošću grada prema strancima) kreće u istraživanje konteksta bivanja u ovome gradu. Prilikom crpljenja inspiracije iz arhitektonskih elemenata klasičnog Pariza, Mirt posebnu pažnju posvećuje tipskim gradskim uličnim stupićima koji ograđuju pješački dio od prostora za vozila. Ovi stupići za njega postaju još jedan ključan motiv u umjetničkom opusu te simboliziraju „otpornost urbanih struktura, trajno nasljeđe Pariza, ali i druge konotacije“.[2] Nadalje, preuzimanje motiva ruke od kipara Aristide Maillola sa skulpture „Zrak“ iz parka Jardin du Carrousel ovom ciklusu pridodaje nadrealističku konotaciju. Dakle, izložene skulpture nastaju apsorpcijom subjektivnog doživljaja, no autor ostavlja dovoljno prostora promatraču za vlastitu interpretaciju te, bez obzira na navedene reference, svako tumačenje izmiče egzaktnosti.
Mirt pomiče granice kreativnog izraza u semantičkom značenju, ali i u likovnoj tehnici. Autor od klasičnog kiparstva odmiče po nekoliko stavki: djela često radi bez skice, a kombiniranoj kiparskoj tehnici pridodaje nove tehnologije poput 3D skeniranja i digitalnog tiska. Skulpture Marijana Mirta produkt su intrinzičnih preokupacija, ali i oblikovnog postupka koji sažima klasične kiparske tehnike i tehničke izvedbe preuzete iz nekih drugih disciplina. Kako je međusobno nadovezivanje premisa cjelokupnog mehanizma, naizgled jednostavne strukture zapravo su nosioci osobnih autorovih kritičkih misli i vlastitih ispovjedi koje otvaraju mogućnost različitim interpretacijama.
Marijan Mirt rođen je 1975. godine u Zagrebu gdje je završio Srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, točnije kiparski odjel. Magistrirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 2000. preselio se u Maribor. Autor je velikog broja javnih spomenika u Sloveniji i inozemstvu. Imao je više od trideset samostalnih izložbi te je sudjelovao na mnogim skupnim izložbama diljem Europe. Član je brojnih strukovnih i umjetničkih udruženja (Društvo likovnih umetnikov Maribor, Zveza Društev Slovenskih Likovnih umetnikov i Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti). O kvaliteti njegova rada svjedoči velik broj dobivenih prestižnih nagrada i priznanja, uključujući slovensko nacionalno priznanje Riharda Jakopiča (2020. godine) i Glazerjevu listinu (2023. godine). Zlatnu medalju za kiparstvo osvojio je na pariškom Salon des Beaux Arts du Carrousel, Louvre 2017. godine te u Orangeria u Palais de Luxembourg 2022. godine. Četiri puta osvojio je i nagradu DLUM-a (2013., 2017., 2018. i 2019. godine). Aktivno se bavi kiparstvom, slikarstvom, računalnim oblikovanjem, fotografijom i likovnom pedagogijom. Živi i stvara u Mariboru.
Klara Macolić Kuparić
