U petak, 8. prosinca, u Dvoru Veliki Tabor održano je svečano otvorenje izložbe „Veliki Tabor uoči i za vrijeme Drugoga svjetskog rata“ autorice Renate Dečman, više kustosice i voditeljice Muzeja.
Na samom početku svečanosti Renata Dečman pozdravila je sve okupljene i predstavila je izložbu kojom se javnosti prezentira povijest dvorca, njegova namjena i korisnici od 1938. do 1945. godine. Objasnila je kako se radi o razdoblju kada su Velikim Taborom upravljale časne sestre Družbe Kćeri Milosrđa Trećeg reda sv. Franje iz Blata na Korčuli. U dvorac su se doselile u kolovozu 1938., uskoro nakon što ga država kupuje od dotadašnjeg vlasnika Tomislava Ivekovića (sina poznatog slikara Otona Ivekovića) i u njemu su živjele sve do studenoga 1945. godine. Nakon njihova dolaska Veliki Tabor počinju koristiti ferijalne kolonije, a časne su sestre skrbile o djeci koja su dolazila na jednomjesečni ili dvomjesečni boravak. U vrijeme Drugoga svjetskog rata, u dvorcu je bio smješten državni dječji dom, a časne su se sestre brinule o ratnoj siročadi.
Odlukom Ministarstva prosvjete NDH u Velikom je Taboru u kolovozu 1944. godine otvorena i osnovna škola s četiri razreda, pod upravom škole u Desiniću. Dečman je zatim istaknula kako dvorac istovremeno postaje poprištem aktivnosti boraca Narodnooslobodilačkog rata jer su se partizani kretali i djelovali u njegovoj neposrednoj blizini, a često su koristili i unutrašnjost dvorca. Ovdje je 2. studenoga 1943. osnovana Desinićka partizanska četa, a iz svjedočanstava sudionika događanja znade se da su partizani odlazili u Veliki Tabor kako bi se odmorili i oporavili od bitaka. Koliko je poznato, partizani su također koristili dvorac za tajne sastanke te čuvanje vojnih zaliha, a kada su u prvoj polovici 1944. čvrsto držali Desinić u svojim rukama na sebe su preuzeli brigu o ratnoj siročadi i časnim sestrama. Autorica izložbe potom je prisutne upoznala i s izložbama koje su se uskoro po završetku Drugoga svjetskog rata otvarale u Velikom Taboru, a kojima je prezentirana Narodnooslobodilačka borba na području kotara Pregrada.
Prisutnima se s nekoliko prigodnih riječi obratila i s. M. Mirjam Gadža, provincijalna predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje u Zagrebu, koja je i službeno proglasila izložbu otvorenom. Prisutni su imali priliku vidjeti 40 eksponata. Razgledali su razglednice, fotografije, časopise, knjige, oružje, vojnu i medicinsku opremu, spomen-ploču kao i druge predmete (poput dječje cipelice) koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju.Na ovoj su izložbi također prezentirani rezultati istraživanja koje je autorica izložbe provela u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pa su uzvanici na panoima na engleskom i hrvatskom jeziku te na videoprezentaciji vidjeli reprodukcije fotografija i raznih dokumenata poput troškovnika i opisa radova koji su u tom razdoblju vršeni prilikom obnove Velikog Tabora. Događanje je bilo upotpunjeno izvrsnim glazbenim nastupom Pjevačkog zbora „Đuro Prejac“ iz Desinića.
Svi zainteresirani izložbu će moći razgledati do 10. studenoga 2024. godine.
