Arheološki muzej u Zagrebu - Izložba First Kings of Europe gostuje u Kanadi od 5. travnja ove do 19. siječnja slijedeće godine

Arheološki muzej u Zagrebu - Izložba First Kings of Europe gostuje u Kanadi od 5. travnja ove do 19. siječnja slijedeće godine

Izložbu First Kings of Europe koja je bila postavljena u Field muzeju u Chicagu od 31. ožujka 2023. do 28. siječnja 2024., a na kojoj su bili izloženi premeti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, vidjelo je 201.182 posjetitelja. Nakon Sjedinjenih Američkih Država gdje su osim u Chicagu predmeti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu bili izloženi na Institutu za proučavanje starog svijeta (ISAW) Sveučilišta New York od 5. travnja 2024. do 19. siječnja 2025. kao dio izložbe Ritual and Memory, izložba First Kings of Europe gostovat će u Kanadi.

Od 5. travnja 2024. do 19. siječnja 2025. godine izložba First Kings of Europe će biti postavljena u Canadian Museum of History Gatineau. Izložba First Kings of Europe istražuje uspon moći zajednica stare Europe prikazujući predmete iz 11 zemalja. Nakit, oružje, obrambena oprema, raznovrsni alat i ritualni predmeti na izložbi First Kings of Europe prvi puta se predstavljaju zajedno, od kojih neki od njih nisu nikada do sada bili izloženi van zemlje u kojoj su pronađeni, a neki čak nikada nisu bili predstavljeni u javnosti.

Jedna od najunikatnijih i najposebnijih stvari vezanih uz ovu izložbu je međunarodna suradnja koja se ostvarila s ciljem kreiranja izložbe First Kings of Europe", rekao je dr. William Parkinson, kustos Field muzeja. Izložba je rezultat suradnje 26 muzeja iz 11 europskih zemalja, uz Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Kao stručni suradnici tekstove za katalog izložbe o pojedinim predmetima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu napisali su Jacqueline Balen, Ivan Drnić i Ana Đukić iz AMZ-a i Filip Franković, vanjski stručni suradnik AMZ-a.

Izložba First Kings of Europe istražuje razvoj iz drevnih zemljoradničkih naselja do najranijih plemenskih kraljevstva Europe. Više od 700 predmeta predstavljenih na izložbi potječu iz vremena mlađeg kamenog, bakrenog, brončanog i željeznog doba.

Posjetitelj na izložbi istražuje uspon i moć prvih kraljeva i kraljica drevne Europe i otkriva kako su nekoć jednake poljoprivredne zajednice egalitarnog društva po prvi put razvile moć, nejednakost i hijerarhiju. Posjetitelj putuje u prošlost, 5000. godina pr. Kr. kako bi otkrio što nam pretpovijesno oruđe, oružje i ritualne skulpture mogu reći o životu u najranijim društvima na Balkanu. On slijedi trgovačke rute koje su oblikovale svijet kakav poznajemo danas. Također, uranja u ritualne ceremonije dok gleda neolitički oltar i čuje pucketanje vatre brončanodobne pogrebne lomače rekonstruirane u prirodnoj veličini. Gleda dragocjene predmete koje su ratnike pretvorile u kraljeve i zauvijek promijenile strukturu društva.

S izložbe FIRST KINGS OF EUROPE ističemo:

Najstarije rukotvorine od zlata iz Varne, napravljene prije više od 6000 godina

Brončanodobna remek djela oružja i obrambenog oružja

Zlatna kruna tračkog princa od zlatnih listića i figurom Nike, božice pobjede

Slavno blago iz Borova s posudama za piće u obliku sfinge i konja, kao dijela seta za gozbu kralja Kotysa

Multimedija, video, audio i zvučne kulise stvorene kako bi posjetitelju dočarale atmosferu ritualnih obreda

Od predmeta iz Arheološkog muzeja u Zagrebu koji se nalaze na izložbi First Kings of Europe ističemo

ZoomorfnI keramičkI žrtvenik na četiri noge s poluloptastim recipijentom pronađenom tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu 1938. godine. Zbog nepostojeće terenske dokumentacije nije nam poznat točan kontekst nalaza. Jedna od interpretacija pretpostavlja da se radi o prikazu jelena. Također je moguće da se ne radi o prikazu određene vrste životinja, već da je namjera bila prikazati životinjsku simboliku općenito. Pojava životinjskog lika u mlađem kamenom dobu / neolitiku često je vezana uz posebne tipove keramičkog oblikovanja, kao što su to žrtvenici ili posude jedinstvenih oblika, za koje se pretpostavlja da su bile proizvedene i upotrebljavane u kultne svrhe. Žrtvenik potječe iz vremena 6000 .– 5300. g. prije Krista, vrijeme je to mlađeg kamenog doba i starčevačke kulture.

Antropomorfna keramička figurina, poznata kao Daljski idol, najpoznatiji je primjerak brončanodobne figuralne plastike s područja Republike Hrvatske. Figurinu je Arheološkom muzeju u Zagrebu poklonio gospodin Josip Skriva, a objavio ju je Viktor Hoffiler 1928. godine u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu. Pravi kontekst pronalaska figurine nije poznat. Ona je pronađena na položaju Banjkas uz samu obalu Dunava. Figurina potječe iz sloja uništenog djelovanjem Dunava. Iako se ponekad može naići na tvrdnje da figurina potječe iz uništenog groba, takvu hipotezu nije moguće sa sigurnošću potvrditi. Idol se datira u razdoblje srednjeg brončanog doba (1700.-1300. pr. Kr.) i povezuje s kulturnom grupom Dalj-Bijelo Brdo. Međutim, valja naglasiti da rasprostranjenost figurina ovog i sličnog tipa prelazi granice rasprostiranja spomenute kulturne grupe jer je slična figurina pronađena na lokalitetu Bapska-Gradac u Srijemu. Na brojnim lokalitetima u blizini sela Bapska pronađeni su ostaci srednjobrončanodobne kulturne grupe Belegiš I. Stoga se čini da se figuralna plastika ovog tipa na području istočne Hrvatske može povezati i s drugim kulturnim skupinama. Važno je naglasiti da najbolje paralele za idole iz Dalja i Bapske potječu s područja današnje Srbije, poput poznatog Kličevačkog idola ili Dupljajskih kolica.

Daljski idol fragmentiran je te mu nedostaje glava. Sačuvani dio figurine visok je oko 23 cm, a u donjem je dijelu širok oko 14,5 cm. Prikazana osoba obučena je u dugačku halju koja je ukrašena različitim urezanim ornamentima ispunjenima inkrustacijom. Ornamenti prikazuju predmete napravljene od bronce koji su stavljani na odjeću kao dio nošnje. Slični predmeti pronađeni su u srednjobrončanodobnim ostavama Lovas i Vukovar koje se također čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Iako se idol najčešće identificira kao prikaz žene, na njemu nisu jasno prikazane primarne seksualne karakteristike koje bi dozvolile takvu identifikaciju. Također, valja naglasiti da nošnju prikazanu na samom idolu nije moguće povezati niti s muškim niti sa ženski rodnim identitetom. Slične dugačke halje tipične su i za muške i za ženske pojedince srednjeg i kasnog brončanog doba na Balkanu, u Egeidi i Anatoliji. Nadalje, istovremena prisutnost muških i ženskih primarnih seksualnih karakteristika dokazana je na figurini u sastavu poznatih Dupljajskih kolica, koja okvirno datiraju u isti period kao i Daljski idol.

Pektoral, prsni nakit, sastavljen od zrna jantara i dvije fibule s po jednim većim zrnom jantara na luku. Radi se o rekonstrukciji koja je napravljena za prethodne izložbe o Japodima, pri čemu su korištena zrna jantara pronađena u grobu 63 Nekropole I - nalazišta u Kompolju. Velik broj jantarnih zrna pronađenih u ovome grobu, a uvezenih s dalekog Baltičkog mora, upućuje na važnost koju je pokojna osoba imala u zajednici. Zrna jantara na fibulama pokazuju da japodske zajednice jantar nisu koristile samo za izradu dekorativnih, već i za ukrašavanje funkcionalnih predmeta. Pektoral potječe iz starijeg željeznog doba, odnosno vremena od otprilike 600. do 400. godine prije Krista.

Par brončanih knemida otkriven je zajedno s brončanom kacigom, a vjerojatno potječu iz uništenog groba s Krka. Knemide, koje predstavljaju kasniju varijantu tzv. grčkih knemida, ergonomski su oblikovane kako bi odgovarale potkoljenicama osobe koja ih je nosila, s funkcionalnim i dekorativnim bočnim modeliranim rebrima u obliku trostrukog „S“. Slično obrambeno oružje, izrađeno u grčkim radionicama, pronađeno je u brojnim grobovima pripadnika željeznodobnih elita raznih zajednica na Balkanu, istočnoj jadranskoj obali i prostoru južnog i središnjeg Apeninskog poluotoka. Osim što su služile kao oklop, knemide su označavale i visok socijalni status vlasnika. Brončane knemide potječu iz vremena 500. – 375 g. pr. Kr., odnosno starijeg željeznog doba.

 

Jedanaest europskih zemalja – Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Slovenija – predstavljene su na izložbi First Kings of Europe, s više od dvadeset institucija koje su radile zajedno kako bi se izložba postavila. “Jedna od najunikatnijih i najposebnijih stvari vezanih uz ovu izložbu je međunarodna suradnja

Institucije koje sudjeluju na izložb First Kings of Europe:

● Arheološki muzej/Institut za arheologiju, Albanija

● Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

● Nacionalni povijesni muzej Bugarske

● Varna regionalni povijesni muzej , Bugarska

● Ruse Regionalni povijesni muzej, Bugarska

● Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska

● Mađarski nacionalni muzej

● Muzej povijesti Budimpešte, Mađarska

● Déri muzej, Mađarska

● Móra Ferenc muzej, Mađarska

● Koszta József muzej, Mađarska

● Szent István Király muzej, Mađarska

● Munkácsy Mihály muzej, Mađarska

● Nacionalni muzej Kosova

● Muzej i galerija Podgorice, Crna Gora

● Institut za zaštitu kulturne baštine i Muzej Bitole, Sjeverna Makedonija

● Nacionalna ustanova Muzej Gevgelija, Sjeverna Makedonija

● Institut za zaštitu kulturne baštine i Muyej Prilepa, , Sjeverna Makedonija

● Nacionalni povijesni muzej Rumunjske

● Buzău County muzej, Rumunjska

● Nacionalni povijesni muizej Transilvanije, Rumunjska

● Muzej Oltenije, Rumunjska

● Museum of Gumelnița Civilisation, Rumunjska

● Neamț County Museum Complex, Rumunjska

● Nacionalni muzej Srbije

● Nacionalni muzej Slovenije

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.