U petak 5. travnja u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 18 sati otvara se izložba s reprezentativnim djelima umjetnika židovskog podrijetla. Djela datiraju u 20. i 21. stoljeće i prezentiraju neka od antoloških djela hrvatske povijesti umjetnosti.
Izložbom u Muzeju Međimurja Čakovec vrijedan izbor iz likovnog fundusa Židovske općine Zagreb drugi se put predstavlja javnosti. Prvi put izložba je predstavljena zagrebačkoj publici u Galeriji Kranjčar 2022. godine.
Zbirka je godinama sakupljana zahvaljujući donacijama brojnih umjetnika, uglavnom židovskog porijekla te predstavlja estetsko-stilski pluralizam umjetničkih pojava i karakteristične autorske vokacije od moderne do transmoderne. Radi se o vrlo poznatim imenima hrvatske povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća koji su se bez obzira na predznak židovstva dokazali i ostvarili kao vrhunski umjetnici. Na izložbi imamo prilike vidjeti čak 51 djelo nastalo u razdoblju od 1913. do 2008. godine, najviše slikarstva i u nešto manjoj mjeri kiparstva i keramike. Riječ je o sljedećih 29 autora: Oskar Herman, Milan Steiner, Hinko Juhn, Stella Skopal, Eugen Feler, Duško Šibl, Rafael Talvi, Adolf Weiler, Alfred Pal, Maja Hajon, Marta Erlich – Tompa, Valerija Singer, Melita Kraus, Predrag Goll, Vera Fischer, Vera Dajht Kralj, Peter Weisz, Vesna Vinski, Ivan Rein, Ivan Čerić, Bruno Mascarelli, Karlo Sirovy, Viktor Bernfest, Rene Bachrach Krištofić, Zlatko Bourek, Toni Franović, Tamara Ukrainčik, Živa Kraus i Ina Druter.
Umjetnost autora židovskoga porijekla na našem području nije do sada bila obrađivana kao zasebna cjelina za što, do osnivanja Židovskoga muzeja u Zagrebu 2016. godine, nije bilo potrebe. Židovske umjetnike međusobno ne povezuje nikakav manifest, deklarativna ikonografija ili stilska jedinstvenost. Njihova umjetnost ni po čemu se ne razlikuje od one koju producira sredina u kojoj žive, a kao i svugdje, i ovdje individualna snaga pojedinca određuje kvalitetu i inovativnost djela.
Židovskom kulturom sve do kraja 19. stoljeća vladao je ikonoklazam s obzirom na to da je židovska religija branila figurativne prikaze Boga smatrajući da ga ljudska ruka ne može dočarati. Ni kipovi ni slike izrađeni po ljudskom modelu nisu bili poželjni jer se time ugađa čovjekovoj taštini. Početkom 20. stoljeća pojavila se apstraktna umjetnost koju su židovski umjetnici objeručke prihvatili jer se bespredmetno izražavanje ne protivi učenju Tore kao ni Božjim zakonima. Umjetnici židovskoga porijekla bili su jedni od inicijatora svjetskih modernističkih pokreta te su odigrali značajnu ulogu u kreiranju suvremenih umjetničkih izričaja. Da spomenemo neke: Marc Chagall, El Lissitzky, Naum Gabo, Antoine Pevsner, László Moholy Nagy, Frida Khalo, Amedeo Modigliani, Barnett Newmann, Marck Rhotko, Roy Lichtenstein, itd.
Što se tiče hrvatskih imena autora koji su predstavljeni na izložbi, oni su već godinama prisutni u stalnim postavima hrvatskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Izložba je nastala u suradnji Židovske općine Zagreb, Muzeja Međimurja Čakovec i Židovske općine Čakovec.
Pripremila: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica
