U utorak, 16. srpnja 2024. u Arheološkom muzeju u Zagrebu održana je konferencija za medije u povodu otvaranja Arheološkog muzeja u Zagrebu nakon obnove stalnog postava i završene sanacije štete nastale u potresu 22. ožujka 2020. godine.
Arheološki muzej u Zagrebu otvoren je za posjetitelje od 17. srpnja 2024. godine, a u petak i subotu 19. i 20. srpnja ulaz je besplatan.
Na konferenciji okupljenima obratili su se Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao izaslanik ministrice kulture i Medija Nine Obuljen Koržinek Ivica Poljičak, državni tajnik i gradonačelik grada Zagreba Tomislav Tomašević.
„Nakon više od 4 godine Arheološki muzej u Zagrebu se u potpunosti otvara javnosti“ započeo je ravnatelj Ivan Radman-Livaja, ustvrdivši kako situacija u proljeće 2020. godine nije nudila razloga za optimizam. „Zbog police osiguranja protiv potresa, velike donacije INA-e i National Federation of Croatian Americans - Cultural Foundation odmah smo imali na raspolaganju sredstva za početak obnove. Tadašnji ravnatelj, Sanjin Mihelić, uzevši u obzir mišljenje građevinara, statičara i arhitekata, procijenio je da se šteta od potresa može sanirati zahvaljujući tim sredstvima, a za operativnu provedbu obnove zadužio je našeg tajnika Mladena Kršnjavog, te se njih dvojica svakako moraju smatrati najzaslužnijima za način na koji je zgrada obnovljena.“ rekao je Radman-Livaja.
Objasnivši kako se obnova zgrade provodila kroz nekoliko faza po etažama, iznio je podatak da je za sanaciju štete potrošeno ukupno 2.041.379,00 eura od čaga 1.394.297,00 eura od Triglav osiguranja, 513.123,00 EUR od Fonda solidarnosti i 137.941,00 eura od donacija gospodarskih subjekata i fizičkih osoba, od kojih je najveća donacija Ine. Navedena sredstva ne uključuju ona koja je Grad Zagreb osigurao za adaptaciju vanjskog muzejskog depoa kojeg nam je ustupio u Botincu.
„109 spomenika pretrpjelo je velika oštećenja koja su zahtijevala složene konzervatorsko-restauratorske zahvate od kojih je većina restaurirana u konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu. 3 kamena spomenika u restauratorskoj radionici Kvinar, a u tijeku su završni radovi na restauraciji 25 grčkih vaza i 3 egipatska spomenika (dvije stele i jedna kanopska vaza) u restauratorskom laboratoriju Nacionalnog muzeja u Pragu, instituciji koja je nam je spremno ponudila pomoć pro bono, a zasluga za tu suradnju pripada našoj dugogodišnjoj suradnici, dr. Jani Kopačkovoj, koja je iskoristila svoje osobne kontakte u najprestižnijoj češkoj muzejskoj instituciji.“ rekao je Radman-Livaja.
Objasnio je kako je kod obnove stalnog postava, riječ o vraćanju tri segmenta postava Egipatske, Antičke i Srednjovjekovne zbirke kakvi su bili do ožujka 2020. godine ali s preinakama kako bi se poboljšala protupotresna zaštita, te izradi dva privremena postava, Pretpovijesne i Numizmatičke zbirke, za koje zbog nepopravljive štete nije moglo doći do vraćanja u prvobitno stanje. Tako će se Muzej otvoriti javnosti, te će nakon 4 godine posjetitelji napokon imati pristup kapitalnim djelima naše baštine.
Naglasio je buduće planove koji uključuju obnovu uličnog pročelja Muzeja koja će financirati se iz proračuna Grada Zagreba u iznosu od 3 milijuna eura. Završena je aktivnost pripreme dokumentacije uz idejni projekt, muzeološku koncepciju i projekt energetske učinkovitosti, koju je koordinirala dr. Jacqueline Balen, a dobivene su i stručne recenzije te će biti predstavljen Hrvatskom muzejskom vijeću u rujnu. Preostaje tražiti sredstva za realizaciju od europskih fondova, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. Najavio je i novi projekt Lapidarija Arheološkog muzeja u Zagrebu u skorijoj budućnosti.
Ravnatelj Radman-Livaja zahvalio se svim kolegama koji su radili 4 godine u otežanim uvjetima bez zastoja redovnog muzejskog poslovanja zbog obnove. S ciljem da se Muzej što prije otvori sugrađanima i posjetiteljima grada Zagreba u proteklih 6 mjeseci kolege su se posvetili vraćanju stalnog postava uz muzeologa Filipa Beusana, koordinatora projekta obnove postava, a ujedno i autora koncepta protupotresne prilagodbe postava, te njegovu desnu ruku, egiptologa i muzeologa Porina Ščukaneca Rezničeka.
Za kraj, Radman-Livaja zahvalio se Ministarstvu kulture i medija, Gradu Zagrebu i INA-i, koji su nas podržali u obnovi na razne načine. Pri tome ne misleći samo na financijsku pomoć, bilo donacijom ili putem Fonda solidarnosti, već i kroz sve zakonske mehanizme zaštite i obnove baštine, odnosno učinkovitim djelovanjem nadležnih institucija, od Konzervatorske uprave do Gradskog ureda za kulturu, Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode te Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove.
„Potres je donio veliku nevolju jer su muzeji smješteni u zgradama koje su pod nekim oblikom zaštite ili su zaštićeno kulturno dobro te je odmah zaključeno da je potrebno provesti žurne mjere sanacije, popisati štete i aplicirati na Fond solidarnosti kako bi se povukla sredstva. Tako se povuklo i oko pola milijuna eura sredstava za obnovu Arheološkog muzeja u Zagrebu koji je jedini bio osiguran. Za 16 muzeja iz sredstva Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana opravka i otpornosti ugovoreno je preko 230 milijuna eura, i muzejska djelatnost u Hrvatskoj to do sad nije doživjela. Riječ je o muzejima koji su nacionalnog karaktera bez obzira da li je osnivač Ministarstvo odnosno Vlada bilo da je osnivač Grad Zagreb.“ rekao je Poljičak.
Naglasio je da je za 14 muzeja osigurano 16 milijuna eura za realizaciju programa energetske obnove što predstavlja pravi iskorak za naše muzeje i novi razvoj. Do kraja godine očekuje se otvaranje Hrvatskog športskog muzeja, čije financiranje je osigurano iz nacionalnih sredstava, a također veseli i skoro otvaranje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Realizacija obnove ostalih muzeja odvijat će se u sljedećim godinama, a za najveći dio realizacija se očekuje u 2026. godini kada će mapa muzeja u Zagrebu biti kompletirana, najavio je Poljičak.
Posebno raduje podrška svih stručnjaka koji su sudjelovali i uključivanje grada Zagreba u cijeli proces obnove muzeja, zaključio je Poljičak.
Danas otvaramo Arheološki muzej u Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević, prisjetivši se nedavnog djelomičnog otvorenja saniranog dijela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Otvaranje cijelog muzeja posjetiteljima ima veliki značaj jer je Arheološki muzej u Zagrebu jedna od muzejskih perjanica, ne samo grada Zagreba već i cijele Hrvatske.
Zahvalio je na dobroj suradnji s Ministarstvom kulture i medija, a vezano za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih ustanova. Naveo je kako je završena je obnova Muzeja prigorja u Sesvetama, te da je u tijeku obnova Muzeja za umjetnost i obrt, kao najkompleksniji projekt obnove. Konstrukcijska obnova je završena, a počinje i cjelovita obnova. Na isti način obnavlja se i Umjetnički paviljon.
Potvrdio je financiranje obnove pročelja Arheološkog muzeja u Zagrebu iz proračunskih sredstava. Za kraj gradonačelnik Tomašević zahvalio se svima koji su sudjelovali u obnovi i najavio je besplatan ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu u petak i subotu, 19. i 20. srpnja 2024.
ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU
radno vrijeme
utorak - subota 10 - 18 sati
zatvoreno ponedjeljkom, nedjeljom i državnim blagdanima i neradnim danima.
U petak i subotu, 19. i 20. srpnja 2024. besplatan ulaz
Otvoren Arheološki muzej u Zagrebu nakon obnove stalnog postava i završene sanacije štete nastale u potresu
