HNK u Varaždinu održalo je press konferenciju uoči premijere monoopere Grigorija Fride, "Dnevnik Ane Frank" koja je na rasporedu u srijedu, 28. listopada, na Velikoj sceni, s početkom u 19.30 sati. S rekonstrukcijom pozornice koja je pred završetkom, nedostaju samo završne daske na sceni, varaždinsko će gledalište konačno biti spremno za dugo očekivanu glazbenu scenu u pravom smislu te riječi. Moći će ugostiti operne izvedbe Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu s kojim ima ugovor, te drugih opernih kuća, kao i vlastitu produkciju, rekla je na pressici intendantica Jasna Jakovljeević.
O samoj premijeri novinarima su govorili redatelj Ozren Prohić, koji je istaknuo da je riječ o zahtjevnom komadu u kojem je glavna protagonistica Marija Lešaja odradila izvrstan pjevački i glumački posao, a u tvrdnji mu se pridružio i Matija Fortuna, dirigent, podsjetivši pritom da je orkestar s velikim marom prionuo zadatku onmspiriran ne samo komadom već i ambijentom nove pozornice. Marija Lešaja pozvala je publiku da dođe ma predstavu jer riječ je o klasiku literature koji svi mi poznajemo, a koji uvelike podsjeća na današnje probleme izolacije i samoizolacije.
Libreto: Grigori Frid Prijevod
libreta: Jadranka Belamarić
Dirigenti: Matija Fortuna / Stjepan Vuger
Redatelj: Ozren Prohić
Scenograf: Žorž Draušnik
Kostimograf: Petra Dančević Pavičić
Video projekcije: Ivan Faktor
Producentica: Iva Hraste Sočo
Ansambl izvedbe:
Ana Frank: Marija Lešaja
Orkestar mladih glazbenika: Georg Draušnik, violina,
Tonko Marković, violončelo, Mihael Ross, kontrabas, Barbara Tomić, flauta / pikolo
Monika Popović, klarinet, Gregor Konkoli, fagot, Lovro Čutić, truba,Lovro Baričević, udaraljke
"Dnevnik Ane Frank" , djelo koje je nadahnulo autore različitih umjetnosti, prevedeno na 65 jezika, ispričano kroz dnevnik židovske djevojčice Ane Frank, simbol je patnje židovskog naroda tijekom Holokausta. Skladatelj Grigorij Samuilovič Fried(22. rujna 1915. - 22. rujna 2012.), koji je i sam židovskog podrijetla, dodatno je senzibiliziran na tu temu, a kao skladatelj i libretist preveo je književni predložak u, zasad, jedinu operu na tu temu. Dnevnik Ane Frank, op. 60. (1968.) vrhunac je njegova kompozicijskog opusa nakon "Van Goghova pisma", još jedne monoopere izvedene iz njegova kompozicijskog pera. Friedovi počeci skladatelja tradicionalnog stila razvili su se, pod Schönbergovim utjecajem, prema dodekafonskom stilu ("Koncert", 1967.), pa njegovu "Anne Frank" odlikuju atonalnost i nadasve izražajnost u glazbenom izričaju, što je posebno vidljivo u Aninoj ariji "Snovi" “. Korištenje Sprachgesang tehnikuFrid postiže učinak dodatne napetosti u prikazivanju radnje i prikazuje Annin lik i različita emocionalna stanja kroz koja prolazi. U svim inačicama opere monodrame, bilo da je riječ o originalu s klavirom, u orkestraciji za komorni orkestar ili za devet solista (potonje ćemo imati priliku čuti na varaždinskoj premijeri), ili one iz 2012. za klavir, kontrabas i udaraljke, Friedova partitura jednako tretira sve sudionike, uključujući i solističku sekciju, posebno u tamnim zvučnim bojama koje nagovještavaju tragičan kraj. Kroz 21 sliku skladatelj dočarava atmosferu u skloništu u kojem boravi obitelj Frank, kao i likove i njihove odnose, ali također ukazuje na kontekst tadašnjih događaja, koristeći kompozicijske alate koje pruža glazba 20. stoljeća. Premijerno je izvedena monoopera "Dnevnik Ane Frank", uz klavirsku pratnju,
Postavka opere monodrame "Dnevnik Ane Frank" na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u izvedbi sopranistice Marije Lešaje i Orkestra mladih glazbenika pod umjetničkim vodstvom Matije Fortune i Stjepana Vugera, u režiji Ozrena Prohića, ima dvojako značenje. kazalište koje se u svojoj povijesti njegovalo kao tradicija, ali uspostavlja i novi smjer - suvremenu operu - što će zasigurno stvoriti novu publiku u okruženju istančanog glazbenog ukusa Varaždina.
Dr. sc. Iva Hraste Sočo
