Tribine "Susreti u DHK" od ove godine organizirat će se kao intervjui s uglednim hrvatskim književnicima istaknuta opusa, pa će publika moći više čuti glas autora, što će tribinama dati živost, dinamičnost. A i autori će moći staviti svoja djela u upečatljiv autobiografski kontekst. Intervjue s autorima vodit će Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK. Uz ovu tribinu nastavlja se i polemička tribina "Bez cenzure", koja je utemeljena prošle godine i sve više privlači publiku i medije.
Ove godine "prvi je na redu" za intervju 17. siječnja ugledni književnik Stjepan Čuić s kojim se doista ima o čemu razgovarati. Čut ćemo od njega štošta o bivšem sistemu, u kojem je bio jedan od nepoćudnih "antijunaka" (ne)čuvene "Bijele knjige", prvenstveno zbog romana Orden (1981.), a i o današnjem sustavu u kojem je pokretač svega profit, a ne više ideologija, kako je autor i zaključio na jednoj tribini DHK ("Totalitarizam medija u globalnoj civilizaciji"). Govorit ćemo o autorovu opusu koji obuhvaća mnogobrojne književne, društvene, političke i kulturološke teme, a posebno ćemo se osvrnuti na knjigu "Staljinova slika i druge priče" (prvo izdanje 1971.) i na spomenuti roman "Orden", koji je vlasti bio toliko veliki trn u oku da je zabranila uprizorenje romana na kazališnim daskama. U tom se romanu nakon Drugog svjetskog rata u selo vraćaju veliki revolucionar, pobjednik i bivši časnik njemačke vojske, neprijatelj naroda, a obojica imaju ordenje. Čuićevo tretiranje odnosa pojedinca i vlasti zapravo nosi univerzalnu poruku - svaka vlast mijenja pojmove pobjednika i gubitnika.
„Ima ih koji kuju sami ordenje. Pa dijele međusobno. Jedni orden – drugi potpis. Namnožilo se tih ordena. I oko mene se steže obruč ordenja, nisam više jedini. Ali ja mogu, samo da podviknem, istopiti sve to lažno ordenje, ali čemu mi to?! Zašto bih? Neka se ljudi kite. Neki budući naraštaji i tako će sve to staviti u muzej, ili baciti u staro željezo. Možda će se i smijati, a možda će, opet, toliko toga iskovati da će postati sve to bezvrijedno…
Njima će tada biti važni samo ordeni, a neće im biti do osoba koje su te ordene postigle.“
Samo ovaj ulomak iz romana "Orden" dovoljan je da se napravi intervju sa Stjepanom Čuićem o književnosti, politici i humanizmu. Jer to je u njegovu opusu isprepleteno. Svi, naravno, znamo i za Čuićevu kultnu knjigu "Staljinova slika i druge priče" (prvo izdanje: 1971.), u kojoj se također izruguje vlasti na kafkijanski način. Npr. u knjizi postoji Grad kao neko neimenovano mjesto, puno straha, prijetnji, nevjerice ljudi, što simbolizira strah od totalitarne vlasti, pa su stoga mnogi kritičari svrstali Čuića u generaciju fantastičara. I Vlast je jednako neodređen, vrebajući "subjekt" u knjizi koji napada ljudske psihe.
O totalitarizmu, o ondašnjem i sadašnjem vremenu
Bojimo li se i danas nečeg "totalitarnog"? Tko zapravo danas upravlja svijetom? Takvim i sličnim pitanjima komparirat će se u intervjuu ondašnje i sadašnje vrijeme.
Čuić je autor i drugih vrijednih proznih knjiga, za odrasle i djecu, a i knjiga kolumni (npr. "Abeceda licemjerja" i "Lule mira"), u kojima kao angažirani intelektualac devedesetih otvoreno govori o ratu, o odnosu svjetske politike o nama, o Hrvatima u BiH itd. I danas je jednako društveno angažiran, pa je tako u intervjuu za Vijenac (koji je s njim vodio Andrija Tunjić) rekao: "Naši su ljevičari jednako neozbiljni kao i naši desničari, promijenite predznak njihovih nastupa, dobit ćete isti rezultat." Kao novinar, Čuić je kompetentan govoriti i o novinarstvu nekada i danas, o ignoriranju kulture u divljem kapitalizmu i o mnogim drugim temama.
Na polemičkoj tribini DHK "Bez cenzure" o totalitarizmu medija danas, Čuić je zaključio da je danas tržišna ideologija važnija od političke ideologije. Kao predsjednik DHK Čuić je pozvao članove HDP-a da se vrate u DHK te je i time pokazao da nikada nije robovao ni jednom ekstremu.
Dakle, čut ćemo mnogo zanimljivosti od čovjeka koji je bio "na popisu" u bivšim vremenima, koji se usudio reći mnoge stvari o kojima danas cvrkuću uglavnom oni koji se o bivšu vlast i nisu ogriješili.
