Vrijeme vezano uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja uvijek ima neka posebna događanja koja osnažuju taj važni događaj za našu noviju povijest i stvaranje hrvatske države. Duhovnu dimenziju daje im i jedna osoba koju su mnogi prepoznali kao takvu već davno, jer je dobrotvorka i humanitarka. To je Vesna Ujević, spisateljica koja duhovnim pristupom književnosti nama svima svojim pričama, zapravo esejima, kazuje kakvi moramo biti. Ujedno je kvaliteta njezinih radova neupitna, a to će pokazati i nova knjiga koja je upravo tiskana. Naime, u izdanju imotskog ogranka Matice hrvatske, objavljena je knjiga zapisa Anđeo Božje velikodušnosti Vesne Ujević. U toj petoj Vesninoj knjizi je 20 priča, duhovnih zapisa, hodočašća i putopisa (zapadnom Ukrajinom !) ispisanih u proteklih dvadesetak godina.
Predgovor knjizi napisao je poznati novinar Josip Jović. Skromna i samozatajna kao komentar na taj ogled autorica knjige Vesna kaže: „Ovo je moja prva autobiografska knjiga u kojoj sam sebe cijelu prenijela na papir.“ Sigurni smo da će teme iz ove duhovne knjige Anđeo Božje velikodušnosti i način predstavljanja privući u mnoge buduće čitatelje.
Predstavljanje knjige Anđeo Božje velikodušnosti će biti dakle u Imotskom u utorak 8. kolovoza 2023. Godine u 20 sati u perivoju Franjevačkog samostana u Imotskom, a u organizaciji Samostana i župe sv. Franje Imotski, Udruge Imotska rič i Ogranka Matice hrvatske. Knjigu će, uz autoricu, predstaviti fra Ivo Rastočić, Mladen Vuković i Ivana Petričević.
Predgovor Josipa Jovića
Iskreno poniranje u vlastitu i u našu dušu
Prvi sam se put s Vesnom Ujević susreo davnih godina, posredno preko malih ekrana. Branila je boje imotske gimnazije u jednom televizijskom kviz natjecanju hrvatskih gimnazija. Otada s vremena na vrijeme čujem za nju, pratim njezin rad i sada mi je došao u ruke rukopis njezinih pripovijetki, koji će postati knjigom. Zasluženo i s puno razloga. Dobro sam poznavao oca joj Tina, bio je neizmjerno ugodan čovjek, uvijek vedar, nasmijan i spreman na šalu i pripovijedanje, i nikako se nije uklapao u sliku nekog krutog šefa jednog poduzeća. Vesna se doimala introvertiranom i tajnovitom. Kaže kako ne voli putovati, jer je sav svijet u našim glavama. U ovim pripovijetkama s neobičnom iskrenošću i hrabrošću otvara nam vrata svoje duše, svoje tajanstvenosti i povučenosti, vrata tog njezina svijeta. Ovo poniranje u sebe, traženje sebe u nesklonom nam svijetu može se promatrati i kao psihološko-filozofski esej, a ne samo kao puko pripovijedanje.
Prolazila je autorica, saznajemo čitajući knjigu, kroz razna duhovna iskušenja, bilo je i lijepih i ružnih trenutaka, sumnji u druge i u sebe, očajavanja i zdvajanja, trpljenja i traženja smisla. Ali uvijek, u svemu tome kroz život putuje s dubokom vjerom u Božju prisutnost i sve što joj se dogodi, što joj se dogodilo i što bi joj se moglo dogoditi tumači i prihvaća kao Božju volju. Njezina religioznost nije obredno-običajna, nego duboko življena. I nije sebična. Mnogi mole samo za sebe, a ona moli za druge i daruje druge, daruje im ono što im može dati, daruje im ono što drugima najviše treba, daruje im osmijeh i suosjećanje, suosjećanje posebice s nemoćnima i bolesnima. Na jednom će mjestu gorko, ali istinito, zapisati kako je narod zbroj egoista, a egoizam duhovna kuga.
Sjećanje na djetinjstvo, na miris starih zadruga, na karamele, medenjaka i derneke, ili pak putovanje za Vepric preko Dobrinača, Medova Doca i Žeževice uz kamene spavače kao svjedoke prošlosti i prolaznosti, uz cvijeće, kupine i drinine, uz stare čatrnje, kapele i kamene kuće, koje pamte rađanja i umiranja, sve to djeluje nekako čarobno i bajkovito, kao traganje za izgubljenim prosto-rima i vremenima, iako nam je sve to skupa, ne tako davno, bilo svakodnevnicom.
Priče Vesne Ujević su ispisane, kako se zna reći, ženskim pismom, pismom osjetljivim, fragilnim i lirskim, s puno smisla za detalje. Protkane su ponekad smiješnim zgodama i anegdotama. Karakteri su ocrtani živo i uvjerljivo. Možda je banalno za nekoga tko piše knjigu, ali s obzirom na novinarsku i književnu praksu, nije suvišno kazati kako su tekstovi ispisani iznimno pismeno, bilo da je riječ o lokalnom, imotskom dijalektu, ili pak o standardnom jeziku. Primjetna je u njima, iako nenametljivo, zavidna opća kultura autorice.
Izdvojio bih ovdje zapis o legendarnom fra Vjeki koji je doživio duboku starost, koji je uvijek, kako ga opisuje Vesna, bio spontan i blizak ljudima, kojega su voljele generacije djece i mladih, rado dolazeći i navraćajući se kod njega. Brinuo se o samostanskom muzeju Imotske krajine, a ostavio nam je i knjige o imotskim plemenima i prezimenima.
Mogli bismo izdvojiti i hodočasnički putopis po zapadnoj Ukrajini, u prapostojbinu našega naroda, gdje i sada ljudi sebe nazivaju Bijelim Hrvatima. Taj je ukrajinski narod, bilježi autorica, tijekom povijesti bio izvrgnut okupacijama, ubijanjima, zatvaranjima, progonima i izgladnjivanjima. Zabranjivali su mu jezik i vjeru, ali je ostao rodoljuban i ponosan. Putopis je napisan 2001. Kako je tek aktualan danas, dvadeset godina poslije! I kako nam je sve to blisko.
Tko god pročita ove pripovijetke Vesne Ujević, zamislit će se i nad samim sobom i nad svijetom u kojemu živimo i uvidjeti ispraznost materijalnog i bit će, uvjeren sam, barem na trenutak, bolji čovjek.
Biografija književnice koja je i humanitarna volonterka
Vesna Ujević rođena je u Imotskom 15. srpnja 1961. godine. Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom mjestu. Studirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te pedagogiju i psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (ali ne i dokončala). Živi u Imotskom, bavi se slikarstvom i publicistikom. Predsjednica je Kulturno umjetničke udruge Ujević. Istaknuta je humanitarna volonterka, nagrađena nagradom Ponos Hrvatske 2018. Obrazloženje je 2019. godine bilo ovakvo: Imoćanka iz Krivodola Vesna Ujević priznanje je dobila za pomoć mnogobrojnoj siromašnoj djeci u Africi kojoj je omogućila školovanje.
Objavila je knjige proze Bezruka žena (1993.), Šarena kuća s natpisima (2013.), Redditio (2019.) i knjigu poezije i meditacija Di si (2020.). Priredila je dječje slikovnice Nevolje u Tinogradu (2016.), Tinići u gostima 1 (2018.) i Tinići u gostima 2 (2019.).
