Udruga Žumberački Uskoci, Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom pozivaju sve zainteresirane na svečanost obilježavanja 110. godišnjice smrti akademika Tadije Smičiklasa. Svečanost se održava u subotu, 8. lipnja u 17 sati u Reštovu, a najvažniji dio postavljanje je informacijske ploče kraj biste Tadije Smičiklasa ispred njegove rodne kuće. Nakon toga u 18 sati u Vatrogasnom domu Sošice slijedi obraćanje predstavnika institucija kojima je Tadija Smičiklas bio na čelu, uz nastup Gradskog pjevačkog društva "Javor" Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom i dramskog umjetnika Roberta Kurbaše.
Hrvatski povjesničar, političar i publicist, veliki Žumberčanin Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.) bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – HAZU (od 1900. Do 1914. godine), rektor Zagrebačkog sveučilišta (1888. – 1898.) i predsjednik Matice hrvatske (1889. – 1891.).
Školovao se u Sošicama, završio je gimnaziju u Zagrebu i radio kao učitelj u Osijeku. Studirao je u Zagrebu i Pragu i diplomirao u Beču. Kao gimnazijski profesor djelovao je u Rijeci, a od 1873. u Zagrebu, gdje je 1882. bio redovni sveučilišni profesor.
August Šenoa, čiji je bio bliski prijatelj, prozvao ga je "hrvatskim Herodotom". Napisao je prvu znanstveno pisanu povijest Hrvata, cjelovitu sintezu povijesti hrvatskog naroda, "Poviest hrvatsku I-II" (1879, 1882), s ciljem da u doba mađarske hegemonije ojača nacionalnu svijest. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, poznat po znamenitim govorima, pokretač otvaranja zaklade za osnivanje Medicinskog fakulteta, podupiratelj osnivanja Društva hrvatskih književnika (DHK), a zajedno s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim zaslužan je što je 1874. godine Matica ilirska preimenovana u Maticu hrvatsku. Jedno vrijeme bio je i tajnik HAZU, zatim predstojnik Historičko-filologičkog razreda, a pokrenuo je i uređivao "Diplomatički zbornik kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije", monumentalni kodeks hrvatskih srednjovjekovnih isprava.
U Reštovu su Braća Hrvatskog Zmaja 1928. godine na rodnoj kući Tadije Smičiklasa postavila spomen-ploču, a 2014. u povodu 100. godišnjice njegove smrti Žumberački uskoci, uz pomoć jaskanskog ogranka Matice hrvatske, organizirali su program u sklopu kojeg je kraj rodne kuće otkrivena i bista Tadije Smičiklasa, djelo akademskog kipara Petra Ujevića. Oni koji ovom prigodom navrate u slikoviti Žumberak, obilježit će zajedno s organizatorima veliku obljetnicu velikog i zaslužnog akademika Tadije Smičiklasa u Reštovu i Sošicama. Ovaj put informacijska ploča je u središtu pozornosti, ali i cjelokupno prisjećanje na lik i djelo akademika Tadije Smičiklasa u povodu 110 godina od njegove smrti.
