„Depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, s 50,7 posto. No, posljednjih godina vidljivo pada njihov udio, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove.Preferencije u štednji stanovništva počele su se mijenjati i od oročenih depozita prema najlikvidnijim oblicima štednje, depozitima po viđenju i transakcijskim računima. Vrijednost oročenih depozita pada od 2015.,“ rekao je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić na okruglom stolu održanome danas u HGK povodom Svjetskog dana štednje. Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada u sjećanje na Prvi međunarodni kongres štednih institucija održan 1924. u Milanu. Tada su se predstavnici svjetskih štednih institucija sastali kako bi pronašli izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te se usuglasili da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.
„Osnovni razlog promjene preferencija stanovništva povijesno su niske pasivne kamatne stope, koje su postale destimulativne, osobito kod oročene štednje,“ naglasio je Savić, pojasnivši da kamate na deponirana sredstva na transakcijskim računima nisu porezna osnovica poreza na kapitalnu dobit, koji je uveden 2016., dok kamate na štedne i oročene depozite jesu.
Iako oročeni depoziti i dalje imaju najveći pojedinačni udio u ukupnim depozitima stanovništva (48,4 posto), on je ove godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti depozita. Unutar oročenih depozita, prevladavaju devizni, no i njihov udio pada od 2011. godine.
U regionalnoj, odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama uočljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim županijama. Među prvih deset županija s najvećim vrijednostima depozita nalaze se sve primorske županije s iznimkom Ličko-senjske. Tako su stanovnici sedam primorskih županija 30. lipnja 2019. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 82,9 milijardi kuna, odnosno 41,7 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava.
„Financijska imovina građana nastavlja stabilno rasti, unatoč vrlo niskim prinosima, odnosno kamatnim stopama koje su u realnom iskazu čak ušle u negativnu zonu. Pri tome je vidljivo jačanje uloge mirovinske štednje, koja se akumulira temeljem obvezujućih propisa, kao i rast značaja depozita na tekućim i štednim računima. No, iz kretanja na tržištu nekretnina je vidljivo kako građani pojačano traže alternative ulaganju u financijsku imovinu, što jača tradicionalnu orijentaciju na štednju u nekretninama,“ rekao je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.
Predsjednik Uprave Slatinske banke Andrej Kopilašrekao je da se zbog nesigurnosti izazvane globalnom financijskom krizom te zbog uvođenja poreza na kamatu na štednju i zbog smanjivanja kamatnih stopa bilježi promjena u vrsti, ročnosti i valuti depozita. „U valutnoj strukturi i dalje prevladava devizna štednja u odnosu na kunsku štednju, a rast depozita po viđenju je posljedica visoke likvidnosti u financijskom sustavu. Uz tendenciju pada kamatnih stopa sve je više izražena želja građana za sigurno i cjenovno prihvatljivo ulaganje sredstava bilo u investicije ili ulaganjem u banke, kao oblik sigurnog čuvanja novčanih sredstava,“ rekao je Kopilaš.
Član Uprave Wüstenrot stambena štedionica Ivan Ostojićrekao je da je stambena štednja i dalje drugi najpopularniji financijski proizvod građana iza klasičnih bankovnih depozita. „Trenutno oko 500.000 građana štedi u stambenim štedionicama. Proizvod stambene štednje je u uskoj vezi s omiljenim ulagačkim oblikom u Hrvatskoj – nekretninama. Procijenjujemo da preko 70 posto svih depozita koji građani štede u stambenim štedionicama u nekom trenutku završava ili u kupnji stambenog prostora ili u unaprjeđenju postojećeg stambenog standarda,“ rekao je Ostojić.
„U vrijeme niskih kamatnih stopa na depozite, financijske institucije pomažu klijentima u pronalasku dodatnih oblika štednje i to najčešće štednje kroz tržište kapitala. U skladu s tim, u Zagrebačkoj smo banci razvili uslugu investicijskog savjetovanja Zaba Smart Invest, koja nudi besplatan personalizirani investicijski savjet zasnovan na ciljevima, odnosno potrebama, duljini ulaganja i sklonosti preuzimanju rizika. Na taj način aktivno pružamo podršku u upravljanju osobnim financijama,“ rekao je savjetnik člana Uprave Zagrebačke banke Danijel Miletić.
Docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Dajana Barbićrekla je da trenutačna situacija u hrvatskom društvu upućuje na još uvijek relativno nizak standard hrvatskih građana, koji je u velikoj mjeri posljedica niske razine financijske pismenosti, neadekvatnih financijskih navika te slabog shvaćanja rizika kojima su građani izloženi. „Studenti su u tom kontekstu prepoznati kao posebno ranjiva skupina. Prema posljednjem istraživanju financijske pismenosti mladih, više od 70 posto studenata rijetko se ili gotovo nikada ne informira o financijama, razina njihovog financijskog znanja relativno je niska, a njih samo 41 posto dio dohotka izdvaja za neki oblik štednje,“ napominje Barbić.
Pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Vanja Dominović rekla je da je prosječna financijska pismenost hrvatskih građana na 11,7 od 21 mogućeg boda, a kod mlađih od 19 godina još je i niža (9,3). „U usporedbi s 31 zemljom, ispod Hrvatske su samo Poljska i Bjelorusija. To nam je dodatni poticaj za nastavak aktivnosti HGK na podizanju financijskih znanja naših građana, posebice mladih,“ rekla je Dominović.
