Trend smanjenja odnosa radnika i umirovljenika (uz kraća razdoblja stagnacije) zapravo traje još od 1950-ih, no ubrzanje procesa propadanja slijedi početkom 90-ih, kada se u samo dvije godine broj prijevremenih umirovljenika udvostručio.
No čak je i tada taj odnos bio povoljniji nego danas, kada imamo situaciju da nešto više od jednog radnika radi za jednog umirovljenika. Hrvatska ni u boljoj demografskoj situaciji nije imala više od 2 milijuna osiguranika (uključujući obrtnike i poljoprivrednike), a danas nam za održavanje ovakvog sustava treba oko 2,5 milijuna zaposlenih.Starenje populacije zbog produljenja očekivanog životnog vijeka, iseljavanja te sve nižeg prirodnog prirasta stanovništva neminovno dovodi do ubrzanog povećanja troškova i smanjenja prihoda ovakvog sustava međugeneracijske solidarnosti, a Hrvatska će se susresti s ozbiljnim ekonomskim, financijskim i socijalnim šokom zbog dramatične promjene demografske slike.
Podaci DZS-a govore kako se udio stanovništva starijeg od 60 godina povećao sa 11,9% iz 1991. na sadašnjih otprilike 24,1%. Godine 1991. jednog umirovljenika financirala su tri zaposlena, a danas je taj omjer pao na 1,24. Prema posljednjim objavljenim projekcijama Europske komisije, 2030. otprilike četvrtina stanovnika naše države bit će starija od 65 godina, dok će ukupan broj stanovnika biti približno 4 milijuna.
Pretpostavka je Europske komisije da će se do 2050. populacija smanjiti za još 200 tisuća stanovnika, a pola stanovnika Hrvatske imat će više od 50 godina, što znači smanjenje udjela radne snage i povećanje udjela starijeg stanovništva. Zbog starenja populacije proračunski rashodi za zdravstvo i dugoročnu skrb također će porasti, jer prema podacima Brune Paliera u Reformskim politikama Bismarckova mirovinskog sustava, ljudi stariji od 65 godina imaju 3 puta veće troškove zdravstva od mlađe populacije.
Već sada jedan zaposleni plaća zdravstveno osiguranje za još gotovo troje drugih koji sudjeluju u troškovima zdravstva, ali ne uplaćuju (prema izvješću HZZO-a, 34% stanovnika su aktivni osiguranici), a približno 45% troškova zdravstvene zaštite ide na osobe starije od 65 godina. Do 2030. taj će postotak prijeći 65%. Usporedbe radi, Europska komisija predviđa da će tek oko 2060. EU pasti na nepovoljni omjer umirovljenih i zaposlenika koji Hrvatska ima danas te očekuju rast izdataka za zdravstvo sa 6,7% na 8,2% BDP-a.
Ovo vrlo dobro pokazuje u koliko je lošoj demografskoj situaciji Hrvatska već sada. Hrvatski radnik s prosječnom plaćom za prvi stup mjesečno izdvoji 1469 kune, a za drugi stup 490 kunu. To znači da godišnje daje 17.628 kuna za sadašnje umirovljenike i 5.880 kuna za svoju štednju. Unatoč tome što radnik puno izdvaja, mirovine sadašnjih umirovljenika jako su male. Razlog tome je loša demografska i ekonomska slika, kao i činjenica da samo 13% korisnika mirovina ima staž od 40 i više godina, a da 35% čine korisnici prijevremene starosne mirovine.
