Studenti zagrebačkog Studija dizajna razvijaju modernu verziju džezve U izboru za najbolju modernu džezvu stručnjaci će među radovima studenata dizajna odabrati finaliste, a zatim će glasati i javnost
Studenti prve i druge godine Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu prošle su akademske godine s mentorima razvijali idejna rješenja, a sada će među 20 radova uži izbor najboljih prijedloga modernih džezvi odabrati stručni žiri. Nakon toga glasovi javnosti odlučivat će o pobjedniku, dok će najbolja moderna džezva biti i proizvedena.
Ponukani željom da tradiciji uživanja u svježe mljevenoj kavi, koju mnogi nazivaju i turskom kavom, doda dozu modernog dizajna koji će u ovaj mnogima omiljen ritual unijeti još malo užitka i ljepote, Barcaffè je polovicom prošle godine studentima Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu dao u zadatak da osmisle novu i modernu džezvu.
Četrdesetoro je studenata pod budnim okom mentora Ivane Fabrio, Nine Bačun, Andree Hercog, Mladena Orešića i Nike Pavlinek tijekom semestra istraživalo podrijetlo, tehnologiju izrade i povijest uporabi džezve, te osmislilo suvremenu interpretaciju ovog popularnog i neizostavnog predmeta svakoga kućanstva.
“Zadatak je bio dizajn malog uporabnog predmeta tzv. džezve koja pretpostavlja kontekst u
ritualu ispijanja kave, vodeći računa o značenju predmeta za pojedinca, o tomu je li on za osobnu ili zajedničku uporabu, u privatnom ili javnom miljeu. Studenti su trebali osmisliti i nove vrijednosti u funkcionalnom, dekorativnom i emotivnom smislu imajući na umu sam ritual dok istodobno poštuju materijal, raspoloživu tehnologiju i iskustvo korisnika” rekla nam je Ivana Fabrio dodavši da su ciljevi bili da se studenti upoznaju s osnovnim predznanjima o procesu formalnog i simboličkog oblikovanja sitnog uporabnog predmeta kao proizvoda, sa zadanim zahtjevima za poštivanjem materijala te odnosa forme, značenja i funkcije.
O tomu kako su mentori vodili studente od ideje do nacrta konkretnih uporabnih predmeta rekla nam je i Nina Bačun objasnivši da dizajnerski rad ima svoje uporište u praksi, te da proces dizajniranja počinje s analizom konteksta vezanog uz konkretni zadatak, istraživanjem povijesnih, kulturoloških, gospodarskih i tehnoloških okolnosti koje utječu na razvoj ne samo proizvoda već i ljudskog iskustva vezanog za spravljanje i ispijanje kave. „U tu su analizu uključena i osjetila, odnosno osjetilni doživljaj koji su studenti dokumentirali kroz asocijacije i njihov vizualni prikaz“ kaže nam Bačun.
Nakon analize postojećih džezvi i rituala vezanih uz ispijanje kave, uslijedio je indeks dizajna, analiza postojećih proizvoda na tržištu. Temeljem zaključaka istraživanja studenti su zatim napravili kreativnu sintezu i svoju reakciju kroz nekoliko idejnih rješenja. „Najprikladnije rješenje u odnosu na mogućnosti i tehnologiju izvedbe, ekonomičnost i racionalnu upotrebu resursa, potrebe klijenta i tržišni uspjeh odabire se za razradu i izvedbu u modelu“ objašnjavaju dalje mentorice te navode da je posljednja faza kreativnog procesa razrada idejnog rješenja koja obuhvaća izvedbene nacrte, razradu konstrukcije i razne tehnike vizualizacije predmeta.
„U procesu izvedbe dizajner surađuje s tehnologom, naručiteljem i drugim eventualno potrebnim suradnicima. Istovremeno se razmišlja o implementaciji na tržište, brendingu, ambalaži i oglašavanju - koje se razvija u suradnji s dizajnerima vizualnih komunikacijama i drugim suradnicima“ završava Fabrio.
Tako su mentori među radovima preko 40 studenata odabrali 20 najboljih, a sada će žiri u sastavu Tihana Taraba, nagrađivana produkt dizajnerica i članica uspješnog dizajn studija Grupa, Sanja Bencetić, izvanredna profesorica na kolegijima Industrijski dizajn, Metodologija dizajna, Ergonomija i Inkluzivni dizajn, te Krešo Marin, Barcaffèov direktor razvoja odabrati finaliste.
Finalisti će se potom predstaviti javnosti putem Internet stranice Velika scena – a glasovi publike primat će se unutar perioda od mjesec dana.
Ovo nije prvi puta da Barcaffè i Atlantic grupa surađuju s mladim ili etabliranim dizajnerima i umjetnicima, ali i širokom javnošću. Naime, Velika scena je i osnovana kada je sestrinska tvrtka Grand kafa u BiH tražila posebno dizajniranu šalicu kave koja simbolizira uživanje u Sarajevu, filmskome festivalu i omiljenome toplome napitku. Osam najboljih radova po mišljenju stručnog žirija bilo je izloženo pred publikom jednog od najvećih festivala u regiji, kao i na Internet stranici Velike Scene, a publika i posjetioci stranice iz cijele regije odabrali su tri najbolja rješenja čiji su autori osvojili nagrade.
