Uz 15. kolovoza - Svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo katolici diljem Hrvatske slave Veliku Gospu. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo dogmom je proglasio papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome je prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi, a uz molitve i euharistijska slavlja priređuju se procesije i festivali.
Marijanska svetišta, posvećena Blaženoj Djevici, dio su kulture i prakse nekih kršćanskih crkava, uglavnom Rimokatoličke. Svetišta posvećena Gospi obično obilježavaju ukazanje ili čudo, dok su neka nastala zbog jake marijanske pobožnosti kroz povijest nekog kraja. Takva mjesta često su odredišta hodočašća.
Broj hodočasnika koji ih posjećuju vrlo je velik pa primjerice kroz Lourdes, mjesto s oko 15.000 stanovnika, godišnje prođe i pet milijuna hodočasnika. Zanimljivo je i da u Francuskoj jedino Pariz ima više hotelskih soba od Lourdesa. Više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj.
Među kršćanima postoji različit stav kada je u pitanju štovanje Majke Božje, a upravo katolici u njoj traže utjehu kada se osjećaju teško, napušteno i izigrano te je zazivaju najjednostavnijim molitvama poput “O Majko moja”. Tako se i hrvatski narod, kroz svoju povijest kada se najviše osjećao ostavljenim od svih, utjecao za pomoć Isusovoj i našoj majci Mariji jer je vjerovao u njezin moćni zagovor. O tome svjedoči i poznati pučki napjev što Rajsku Djevu opisuje kao “našu majku”, “kraljicu Hrvata”.
Uz katolike i pravoslavci iskazuju osobitu pobožnost prema Isusovoj majci, dok kod protestanata taj odnos varira i razlikuje se od zajednice do zajednice. Primjerice, blagdan Velike Gospe Anglikanci i Luterani slave kao blagdan, ali bez službenog spominjanja “uznesenja”.
Brojne crkve i katedrale u Hrvatskoj i svijetu posvećene su Uznesenju Blažene Djevice Marije, među kojima je i zagrebačka prvostolnica, odnosno katedrala, dok su joj suzaštitnici sveti Stjepan i sveti Ladislav.
Hrvati se klanjaju i hodošaste Gospi Trsatskoj, Gospi Aljmaškoj, Gospi Sinjskoj, Gospi Voćinskoj i u Mariji Bistrici - nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke... U varaždinskom kraju omiljeno mjesto je Biškupec gdje se održava tradicionalno proštenje na kojem se slavi Gospa od bezga. Poseban ugođaj svake godine je međutim na Mariji Bistrici, gdje proslava kao i diljem Hrvatske započinje večer uoči blagdana. U većini crkava to su procesije oko crkava, a u Mariji Bistrici na brdu Kalvarija.
Evo i rasporeda misnih slavlja za Mariju Bistricu.
14. kolovoz - predvečerje svetkovine:
20.30h - procesija sa svijećama na bistričkoj kalvariji i sveta misa na otvorenom
