EKOLOGIJA: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organiziralo je u subotu, 20. svibnja u povodu obilježavanja Europskog dana mreže Natura 2000 te Međunarodnog dana bioraznolikosti na zagrebačkom Zrinjevcu javno događanje „Poslušaj glas prirode!".
Uz međunarodni dan biološke raznolikosti na poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na zagrebačkom se Zrinjevcu prošle subote okupilo stotine najmlađih. Događanje za najmlađe bilo je u sklopu nacionalne kampanje „Poslušaj glas prirode!“ Pitate li se kako? Evo odgovora! Prigodom te korisne i edukativne akcije kojoj su se najviše veselila djeca i njihovi roditelji, svi su oni generacijski mnogo toga naučili i dobili mnogo darova! Osim mališana i osnovnoškolaca, došli su i učitelji i roditelji, ali …. za edukativne slikovnice, bojanke, slagalice, zagonetne igre i magnetne sličice najviše su se „otimale“ bake i djedovi koji su za svoje najmlađe sakupljali sve one zanimljive edukativne materijale koje su im djelatnici iz nacionalnih parkova, parkova prirode i općenito Javnih ustanova za zaštitu prirode diljem Hrvatske raskošno darivali. (Moram priznati da sam i sama za svoje nećake skupljala sličice tragova vučjih i medvjeđih šapa, malo manje otiske šapica risa s Risnjaka, slikovnice „U prirodu s Grickom“ / Gricko je umiljata dinarska voluharica/ i „Mali mosorski zmajevi „ / gušterica i čovječja ribica Bjelko/, a stručni voditelj Parka prirode Papuk Goran Radonić dao nam je da na trenutak držimo u ruci 400 milijuna godina star crni, granitni kamen od kojeg je sagrađen taj naš najpoznatiji geo-park. Njega smo naravno morali vratiti, jer će ga djelatnici park odnijeti na Papuk, ovdje je bio samo zanimljiv izložbeni primjerak. Zamislite, dodirnuti 400 milijuna godina povijesti našeg Papuka!!
Iz Dubrovačko - neretvanske županije pohvalili su se slikovnicom bojankom strogo zaštićenih i riječnih i barskih kornjača. Kad se oboje leđa, glava, nožice i rep kornjače, sve se izreže i zalijepi u veličinu prave kornjače ! I ne samo to. Dijete u ručicu dobije i suvenir-kornjaču izrađenu od drva zaštićenih azijskih platana u Trstenom kraj Dubrovnika stare više od 550 godina. Ne bojte se, nitko nije platanama rezao grane. Samo one koje su od težine mogle pasti i dovesti u opasnost nekoga od izletnika ispod njihove krošnje, planinari iz gorske službe spašavanja i inače redovito oprezno odstranjuju. Djelatnici arboretuma su se dosjetili i od tog poštovanog stabla koje su preživjela i turske haračlije, Napoleonove vojnike i ruske bojovnike….izrađeni su originalni suveniri i tako su korisno upotrjebljene. Posjetitelji svih uzrasta imali su priliku sudjelovati i u nagradnim kvizovima o bioraznolikosti, a mogli su uz pomoć VR – virtualnih naočala „prošetali“ kroz naša zaštićena područja.
A kako je do svega došlo i zašto ne treba propustiti ovakva događanja ma gdje se ona organizirala - u Zagrebu ili bilo gdje diljem Lijepe naše? Teško je nabrojati sva primamljiva bića iz svijeta biljaka i životinja koja su se našla na Zrinjevcu na izložbenim klupama 22 javne ustanove iz kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.
A što se sve događalo u sklopu nacionalne kampanje „Poslušaj glas prirode!“, čiji je cilj potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva u cilju zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti u povodu obilježavanja Europskog dana mreže Natura 2000 te Međunarodnog dana bioraznolikosti''? Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je, u suradnji s dvadeset i jednom javnom ustanovom koje upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ekološkom mrežom Natura 2000 na području Hrvatske, predstavilo posjetiteljima događanja aktivnosti i akcije koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti. Uvriježeno je mišljenje da je priroda Hrvatske dobro očuvana. Istina je da je situacija kod nas bolja nego u velikom dijelu EU-a no trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem.„U Hrvatskoj je 46 % vrsta u nepovoljnom stanju. Razlog su ljudske aktivnosti koje za posljedicu imaju narušenu kvalitetu ili gubitak staništa divljih vrsta te smanjenje brojnosti njihovih populacija. Degradacija i uništavanje staništa, prekomjerna eksploatacija, zagađenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste najčešće djeluju sinergijski te narušavaju stabilnost ekosustava i mogu rezultirati nepovratnim promjenama“ – smatra Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
„Ove godine dočekali smo Dan zaštite prirode i Međunarodni dan bioraznolikosti s namjerom da proširimo glas prirode koji nas podsjeća na nužnost vraćanja prirodi i njezinim vrijednostima. Već sama činjenica da se nalazimo u drugoj polovici svibnja koji je ekstremno kišan i hladan, otvara niz pitanja povezanih s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek. Očuvana priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena! Predvođena smjernicama koje proizlaze iz novog globalnog okvira i EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine, Hrvatska čvrsto stoji uz obećanje da ćemo povećati zaštitu mora do 30 %. To će dovesti do trostrukog dobitka: očuvanja bioraznolikosti, povećanja prinosa ribarstva i stabilne pohrane CO2. Na kopnu je Hrvatska već ostvarila cilj od 30 % zaštite, ali je potrebno poboljšati učinkovitost upravljanja i pomoći prirodi da se obnovi. Stoga smo, uz druge izvore financiranja, za projekte zaštite i obnove prirode kroz Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027. već osigurali 122 milijuna eura“ rekao je Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te dodao kako će Hrvatska u narednom razdoblju raditi i na novoj strategiji zaštite prirode i definiranju nacionalnih ciljeva, u skladu s globalnim i EU obvezama. „Svatko od nas može pridonijeti očuvanju i obnovi prirode kroz promjene svakodnevnih navika smanjujući tako svoj ekološki otisak.
Ukupni ekološki otisak Hrvatske trenutno je skoro dvostruko veći od dostupnih resursa. To znači da svake godine već tijekom lipnja počinjemo trošiti više od dostupnih prirodnih resursa na godišnjoj razini da bismo bili održivi. Mi kao društvo moramo raditi zajedno na očuvanju jedine nam Zemlje, nije ovo ni floskula, ni patetika. Dovoljni su mali koraci, od davanja prednosti lokalnim, svježim i sezonskim poljoprivrednim proizvodima, preko razdvajanja otpada i recikliranja do ozelenjivanja prostora. Uvažavajmo prirodu i u njoj se ponašajmo kao dobrodošli gosti“ zaključio je Duplić.Sve izložbene klupe obišao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.sc. Davor Filipović ističući da se kampanja „Poslušaj glas prirode“, provodi već godinu dana i poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa Kampanja „Poslušaj glas prirode“ jedan je od ključnih komunikacijskih elemenata projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, trenutno najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj.
Vrijednost ovog projekta iznosi 24.752.425 €, a Europska unija ga sufinancira s 85 % sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“ Javne ustanove koje su, uz MINGOR sudjelovale na događanju u Zagrebu: JU Maksimir, JU Baraćeve špilje, JU Grabovača, J U Dubrovačko-neretvanske županije, JU Virovitičko-podravska županija, J U NP Mljet, JU NP Kornati, JU NP Sjeverni Velebit, JU NP Paklenica, JU NP Krka, JU NP Plitvička jezera, JU NP Brijuni, JU NP Risnjak, JU PP Vransko jezero, JU PP Velebit, JU PP Papuk, JU PP Medvednica, JU PP Žumberak – Samoborsko gorje, JU PP Lonjsko polje, JU PP Biokovo, J U PP Učka.
Ekološka mreža Natura 2000 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Ova mreža u Hrvatskoj, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima je u EU i obuhvaća 25.956 km2. Pokriva 36,8 % kopnenog teritorija te 9,3 % mora, a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.
Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja i cilj joj nije zaustaviti sveukupne razvojne aktivnosti, nego postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da pritom očuvaju biološku raznolikost. Ova ekološka mreža ima i izuzetno važnu ulogu u očuvanju ribljeg fonda jer su zaštićena morska područja ekosustavi koji su utočište ugroženim i rijetkim vrstama, čuvaju ugrožena staništa i potiču obnavljanje ribljih zaliha.
