Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije državni je blagdan koji se obilježava 15. kolovoza. U Hrvatskoj vjernici hodočaste u marijanska svetišta.I Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pridružila se proslavi svetkovine Velike Gospe u Svetištu Gospe od utočišta u Aljmašu, gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio monsinjor Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
„Posebno je veselje danas biti dio velike povorke hodočasnika u Aljmašu, jednom od brojnih naših nacionalnih svetišta posvećenih Majci Božjoj, kraljici Hrvata. Zajedno sa svojom Gospom naš je narod bio prognan, ali se i vratio u svoj prelijepi Aljmaš“, kazala je Predsjednica.
„Upravo zato, ne zaboravljajući sve one koji su dali živote za obranu ovog dijela naše domovine, slaveći blagdan Uznesenja Bogorodice mi danas slavimo kulturu života i ljubavi! Likom ponizne i skromne žene koja pobjeđuje zlo, naša nas vjera ohrabruje za naš svakodnevni život i budućnost bez straha“, istaknula je.
Još u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena u Solinu je sagradila dvije crkve: Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana. Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Don Frane Bulić našao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka. Izgorjela je 1875., a sadašnja je sagrađena 1878. godine.
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu "Hvaljen Isus i Marija". Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu "Hvaljen budi Isus Krist" dodali i njegovu majku Mariju.
Mariji u čast i slavu posvećena su 1162 vjerska objekta te osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećene su konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu, Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji bivša katedrala na Osoru.Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni raseljeni diljem svijeta. Danas ako, na primjer, nekome u Chicagu spomenete riječ "Hrvati", prvo što će vam odgovoriti bit će "Velika Gospa". Ona je Hrvatima ono što je Ircima sv. Patrik ili Talijanima Kolumbov dan.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatijima su: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i Bunariću u Bačkoj, Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu, Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj te Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
