Kavana "Kavkaz" na uglu Masarykove i Trga Republike Hrvatske ponovno otkriva svoju mitsku privlačnost. nakon preuređenja. Nekadašnja Kazališna kavana u Zagrebu, „Kavkaz“, u koju su dolazili mnogi uglednici, intelektualci i umjetnici uključujući Matoša, Ujevića, Šimića i Krleže, ali i novinari, jer kavana se nalazi nasuprot zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), s najnovijom obnovom ponovno će biti mjesto,gdje će se okupljati mnogi ugledni Zagrepčani ali zasigurno i gosti iz cijelog svijeta kojima je odredište grad Zagreb.
„Kavkaz“ je obnovio novi vlasnik, zagrebački poduzetnik Tomislav Rajić u suradnji s projektanticom, arhitekticom Mirtom Mujačić Đaković. „Stvaranje novo-stare Kazališne kavane bio je izazov ponajprije zbog zatečenog stanja. Mnogi prolazi bili su zazidani, podrum i stepenice izvan upotrebe i slično. Stoga smo odlučili vratiti neke arhitektonske detalje iz prošlosti i otvoriti sve tri etaže uz korištenje prirodnih materijala kako bi naglasili eleganciju i svevemenske dimenzije cijelog prostora. Željeli smo vratiti kulturu i ponovno povezati kavanu s kazalištem i dati joj značaj koji zaslužuje. “ – ističe Mirta Mujačić Đaković, koja je ovaj projekt odradila zajedno s kolegicom Nikom Fatović.
Snažna povezanost kavane s kazalištem istaknuta je u svakom kutku "Kavkaza", od originalnog rukopisa Vatroslava Lisinskog apliciranog na stropu iznad ulaza do brojnih plakata za predstave iz povijesti HNK, povijesnih fotografija i originalnih nacrta HNK kojima su ukrašeni zidovi. Za osmišljavanje vizualnog identiteta i prikupljanje povijesne građe iz arhiva HNK i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) bio je zadužen stručni tim agencije Kuharić Matoš, koji je dizajnirao i novi logo kavane.
„Kazališna kavana spada među najvažnije prostore povijesnog Zagreba. Iako je u svojoj 120-godišnjoj povijesti promijenila više stilova, ostala je urezana u kulturnu baštinu Zagreba kao poznato okupljalište intelektualaca, umjetnika i boema. Stoga nam je cilj bio osmisliti vizualni identitet koji će komunicirati povijesno nasljeđe i povezanost s hrvatskim kazalištem, podsjetiti na zlatno doba Kavkaza te njegovo ponovno rađanje u ovom prostoru“ – poručuju Luka Kuharić, Pavao Kuharić i Bojan Matoš.
No, izgled interijera i vanjske preinake prostora nisu jedine novosti u konceptu Kazališne kavane, koja je s uređenjem dobila i neke nove sadržaje. Naime, unutar 500-tinjak kvadrata novog Kavkaza smjestio se i restoran/vinski bar a u prostoru će se izmjenjivati i razne postave izložbi vezanih uz kazalište, za što je zadužena kostimografkinja Dženisa Pecotić.
„Uz izložene artefakte kao što su kostimi, skice i scenografske makete velika novost je i novoosmišljeni prostor u podrumskom dijelu kavane nazvan „Kazališni put“, u kojem će se najavljivati premijere, evocirati uspomene na neke sjajne predstave i njihove autore uz pomoć kostimografskih i scenografskih elemenata te ugošćivati umjetnike raznih profila. Posebnu pažnju posvetili smo i odorama konobara, koje su dizajnirane s detaljima kazališnog zastora“– ističe Dženisa Pecotić.
