Međimurje je ponosno. Na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u srijedu, 28. studenoga, u Port Louisu, u Republici Mauriciusu, međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija, upisana je na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva. U povpdu te vijesti u Međimurskoj županiji održana je konferencija za novinare na kojoj su uz župana Matiju Posavca bili i predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije Dejan Buvač, zamjenica župana Sandra Herman, predsjednica Organizacijskog odbora „Međimurske popevke“ Jasna Hajdinjak, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, a čuvarica međimurske popevke gđa Cecilija Merkač Hudopisk popevkom je dala obol tome, za Međimursku županiju iznimnom danu.
Čitav proces započeo je još 2013. kada je međimurska popevka upisana je Registar kulturnih dobara RH, a 2016. na inicijativu nositelja, uz stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, započelo se s pripremama za izradu nominacije za upis na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima: dr. sc. Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom uz potporu lokalne zajednice i ustanova s područja Međimurske županije. Pojedinci i institucije sa 73 pisane potpore podržali su nominaciju što je najviše što je jedna nominacija ikada dobila. Tek sada nam predstoji veliki zadatak – da popevka i dalje živi, poglavito kroz nove glazbene izričaje- kazao je uvodno Dejan Buvač predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije
O samoj popevki govorila je predsjednica Organizacijskog odbora „Međimurske popevke“ gđa Jasna Hajdinjak koja je među ostalim kazala : “Međimurska popevka neizostavan je dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, koji pozornost privlači i izvan državnih granica. Sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem). Prema starosti stihova i prema metričkoj strukturi melodije, napjevi se mogu grupirati u starije i u novije napjeve, a po oblikovno-stilskom i motivsko-tematskim obilježjima na epske i lirske pjesme. Ova živa glazbena tradicija važan je čimbenik društvenog povezivanja i dio obiteljskih i prijateljskih okupljanja Međimurki i Međimuraca. Smotra „Međimurska popevka“uvelike je pridonijela dobivanju ovoga značajnog statusa, budući je kroz nju od 1971. godine prošlo više od 8.000 izvođača (solista i folklornih skupina), a od zaprimljenih 2.200 napjeva izvedeno ih je više od 800. Ako pridodamo predsmotre, „Pesmarice naših mamica“, dječje popevke govorimo o više od 20.000 izvođača – čuvarica i čuvara međimurske popevke. Na kraju je zahvalila svima koji su u više od 46 godina na bilo koji način pridonijeli njegovanju izvorne međimurske popevke, a posebno sadašnjim i bivšim „Slogašima“.
Uvrštavanje međimurske popevke na ovaj reprezentativan popis izniman je uspjeh za Međimurje, ostvaren dugogodišnjom suradnjom s Ministarstvom kulture, Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO i hrvatskim stručnjacima iz različitih znanstvenih i stručnih institucija. „ Ne postoje velike i male države, veliki i mali narodi, veliki i mali ljudi. Postoje samo države, narodi i ljudi koji drže do svoje povijesti, poštuju svoju tradiciju i kulturu. Međimurska popevka je institucija , duboko utkana u osobnost i mentalitet međimurskog čovjeka. Međimurci su uz popevku slavili, tugovali, ispraćali i dočekivali. Da nije bilo popevke, ne bi bilo niti Međimurja u današnjim granicama jer tijekom mirovnih pregovora u Parizu 1919. godine upravo međimurska popevka u obradi dr. Vinka Žganca bila presudan čimbenik kojim su pobijeni svi argumenti protivnika koji se pozivao na svoje „povijesno pravo“ na naš kraj.
Popevka je bila inspiracija i mnogim djelima klasične glazbe, poznata je činjenica da je službena himna Savezne Republike Njemačke „Das Lied der Deutchland“ koju je komponirao Joseph Hydn koji je govorio i hrvatski jezik nastala iz naše popevke „Vjutro se ja rano stanem“. Župan Posavec je zahvalio svima koji su pridonijeli ovom velikom uspjehu, posebno istaknuvši Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije koja okuplja čuvare popevke iz Međimurja, Mađarske i Republike Slovenije, tetu Lizu, Lidiju Bajuk, gđu Mariju Tuksar, Žigu, nazočnu gđu Merkač, istaknuvši na kraju da je ovo velika čast, ali i obveza te će Međimurska županija i nadalje kroz popisivanje nematerijalne baštine, poticanje provedbe programa zaštite i očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja, istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti intenzivno raditi na očuvanju popevke – nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
