"Ovaj će projekt, siguran sam, omogućiti kvalitetniji i sigurniji život stanovnicima ovog dijela naše zemlje", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon otvorenja Stonske obilaznice, vrijedne 70 milijuna eura, čime je završena četvrta faza realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama i povezivanja južne Dalmacije.
Stonska obilaznica od čvora Prapratno do čvora Zaton Doli i spoja s Jadranskom magistralom prema Dubrovniku duga je 7,5 kilometara i završna je dionica projekta "Cestovno povezivanje južne Dalmacije". Izgradio ju je grčki Avax i bila je tehnički najzahtjevnija, jer je uključivala probijanje dva tunela - Polakovica od 1265 metara i Supava od 1320 metara dužine te 485 metara dugog i 40 metara visokog mosta Ston, koji ih spaja nad Stonskim zaljevom. Otvorena je gotovo devet mjeseci nakon otvaranja Pelješkog mosta, jer su rokovi više puta bili pomicani.
Po riječima premijera Andreja Plenkovića, ovime je završena četvrta faza velikog projekta spajanja južne Dalmacije s cestovnom infrastrukturom Hrvatske. "Projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta je ovime kompletiran", kazao je Plenković napominjući kako je ta četvrta dionica vrijedna 70 milijuna eura.
Glavni izvođač bio je grčki Avax, uz Strabag koji je radio drugi dio dionice na samom Pelješcu, uz China Road Bridge Corporatioan. Tatri velika izvođača, kako je kazao, dala su doprinos realizaciji strateškog, prometnog, infrastrukturnog, sigurnosnog i državnog projekta za RH, a to je spajanje teritorija sa Pelješkim mostom i pristupnim cestama. Siguran je da će u kontekstu hrvatskog članstva u europodručju i schengenskom prostoru, taj projekt omogućiti još brži i veći razvoj turizma, prihoda i kvalitetniji život svih ljudi na jugu Hrvatske. Kazao je kako mu je drago da je u ovoj godini Hrvatska otvorila Pelješki most, dovršila pristupne ceste, Baranju integrirala sa koridorom Vc u mrežu hrvatskih autocesta.
Za neko vrijeme, kako je naveo, bit će gotova i druga cijev tunela Učka, autocesta prema Lekeniku, ulaganja koja idu prema Bjelovaru, prema Koprivnici, Omišu, Splitu, tj. niz velikih cestovnih, infrastrukturnih projekata koji mijenjaju Hrvatsku na bolje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dodao je, predstoji dovršiti autocestu koja bi išla od Dolija prema Dubrovniku, brzu cestu od zračne luke u Ćilipima do grada, dovršiti cestu na preostalom dijelu Pelješca, spojiti Metković s autocestom i na taj način bi zaokružili sve što je strateški važno za Dubrovačko-neretvansku županiju. S obzirom na međunarodno osnaženi položaj Hrvatske, financijski i ekonomski položaj, premijer je uvjeren da će se iznaći odgovarajuća sredstva u godinama pred nama da se svi ti projekti i realiziraju.
"To je čitav niz velikih projekata koji mijenjaju Hrvatsku na bolje", poručio je.
"Posebno mi je drago zbog župana Dobroslavića i svih žitelja dubrovačko-neretvanske županije, posebno ovog južnog dijela", rekao je, zahvalivši svima koji su sudjelovali na ovom velikom strateškom infrastrukturnom i sigurnosnom projektu.
Komentirao je nezadovoljstvo stanovnika pojedinih područja kroz koja prolazi obilaznica, kazavši da svi prometni projekti, prije nego što budu usvojeni na razini županije, prolaze kroz proces javnoga savjetovanja.
"To je trenutak kada svi koji imaju nešto za kazati o tom projektu to trebaju jasno artikulirati", poručio je premijer, dodavši da je važno da sva prometna infrastruktura bude građena u skladu sa svim okolišnim standardima.
DORH mora javnosti pojasniti okolnosti ostavke ravnateljice USKOK-a
Upitan o ostavci šefice Uskoka Vanje Marušić, premijer je kazao da nema dodatnih informacija osim onih objavljenih u javnosti, dodavši da je to "interna stvar DORH-a" te da ta institucija javnosti treba pojasniti sve okolnosti ostavke.
"Što se nas tiče, to je interna stvar DORH-a i oni su ti koji o toj temi trebaju pojasniti javnosti sve okolnosti. Za sada osim ovoga što je bilo u medijima nemam nikakvih dodatnih informacija", rekao je.
Dodao je da je glavna državna odvjetnica Vlasta Hrvoj Šipek izvijestila ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu o ostavci i okolnostima zašto se ona dogodila te da ga je ministar o tome danas izvijestio.
"Nastojat ću i osobno razgovarati s glavnom državnom odvjetnicom da pobliže shvatim o čemu se radi.", kazao je premijer.
Na pitanje hoće li udovoljiti zahtjevu sudaca za povećanje plaća, odgovorio je: "Ministar ima radnu skupinu na tu temu, razgovara s predstavnicima pravosuđa. Ima vremena za detalje o tome".
Što je zemlja funkcionalnija i stabilnija, to su njeni uspjesi vidljiviji i veći
Upitan o situaciji u Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade kazao je da bismo bili jako zadovoljni kada bi se što prije formirala Vlada na razini federacije BiH.
"Mislim da su potezi koje je poduzimao visoki predstavnik Schmidt nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini išli za tim da se na neki način što učinkovitije i brže uspostavi vlast", dodao je.
Podsjetio je da je Hrvatska, kao susjedna i prijateljska zemlja, s dobrim namjerama orijentirana prema BiH te da joj pomažemo na sve moguće načine.
"Od zalaganja za kandidati status koji je BiH dobila na Europskom vijeću 15. i 16. prosinca prošle godine pa do niza infrastrukturnih projekata poput mosta kod Svilaja, mosta kod Gradiške te cesta koja se odnosila na općinu Ravno koju smo mi financirali", rekao je Plenković.
Ponovio je kako je naš cilj da se to formira na razini federacije te da očekuje da se taj proces privede kraju. "To je dobro za reputaciju zemlje, za njenu funkcionalnost i za život građana. Što je zemlja funkcionalnija i stabilnija, to su njeni uspjesi vidljiviji i veći",poručio je premijer. Za usporedbu je istaknuo primjer Hrvatske, tezu o političkoj stabilnosti koju stalno ističe, a koja je najvažniji preduvjet svega.
"Da nije bilo te političke stabilnosti, garantiram da ne bi bilo ni Pelješkoga mosta ni europodručja, ni Schengenskoga prostora, ni Rafalea ni niz drugih postignuća. Što je stabilnija vlast to je bolja i učinkovitija zemlja i to je viša međunarodna reputacija", ponovio je.
Pretpostavke da Sisak može pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb
Upitan o slučaju iz sisačke bolnice, u kojoj su u jedan krevet stavili dvije bolesnice, rekao je da ne zna ništa o tome, ali da to baš nije normalno te da je siguran da je ravnatelj već reagirao na to.
"Ne trebate baš biti neki pametnjaković da znate da ne možete dozvoliti da dvije osobe spavaju u istome krevetu. Kako se to dogodilo, ne znam", kazao je, podsjetivši da je Vlada uložila jako puno u novi dio sisačke bolnice te da se ide s obnovom i rekonstrukcijom ostalih dijelova. "Stvaraju se sve pretpostavke da Sisak, koji je važan grad u središtu Sisačko-moslavačke županije ima sve mogućnosti pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb jednom velikom broju ljudi koji gravitiraju prema njoj", naglasio je predsjednik Vlade.
Očuvali smo standard i ostvarili strateške ciljeve, a orkestrirano, instruirano i namjerno stvara se privid drame
Govoreći o zahtjevima za povećanje plaća, premijer je podsjetio na brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu koja je izazvala najveću krizu od 2. svjetskog rata na razini svijeta i Europe te ponovio da su, zahvaljujući Vladinoj politici državnog intervencionizma, ne samo sačuvana radna mjesta već su stvorene pretpostavke za gospodarski rast.
"Od početka mandata naše Vlade, 2016. godine, mi smo povećali osnovicu u državnim i javnim službama za 33 posto, 2019. podigli smo plaću i pravosudnim dužnosnicima. Oni imaju posebni status, režim", poručio je Plenković, kazavši da je Hrvatska, u okolnostima kada su bujale demonstracije, prosvjedi i štrajkovi, u brojnim europskim glavnim gradovima, prošla, praktički, bez prosvjeda.
"Od početka ove godine se prosvjeduje za nešto za što ne treba. Orkestrirano, instruirano i namjerno da se stvara nekakav privid ili osjećaj neke velike drame", dodao je te naglasio da je Hrvatska danas ekonomski snažna, međunarodno nikad bilje pozicionirana, s kontinuiranim rastom prosječnih, medijalnih i minimalnih plaća te mirovina. "Nema skupina koje u mandatu sada već našeg sedmogodišnjeg godišnjeg mandata nije u boljoj situaciji nego što je bila prije 2016.", istaknuo je Plenković, dodavši da inflacija ide prema dolje, a prošle smo godine bili među četiri do pet najboljih zemalja po ratu BDP-a.
"To govori o agilnosti, o žilavosti, otpornosti, o snazi hrvatskog gospodarstva, radnika i poduzetnika i okviru koji je Vlada postavila da se što prije oporavimo"; poručio je.
Plenković očekuje da će, nakon završetka ovog projekta te nakon eura i Schengena, broj dolazaka, noćenja i prihoda u turizmu na jugu Hrvatske znatno nadmašiti prošlu, ali i rekordnu 2019. godinu.
"Mislim da smo napravili toliko puno toga za očuvanje ekonomskog i socijalnog standarda, a pritom ostvarili strateške ciljeve, pa i ovaj strateški cilj ovaka projekt je strateški cilj, da imamo jako puno prostora za ići naprijed", rekao je premijer, podsjetivši da smo 2016. godine bili na 61 posto prosjeka razvoja EU, a danas smo na 73 posto.
"Znači da smo otišli za 12 postotnih bodova gore, a našom aktivnošću tu je još sve skupa 25 milijardi eura bespovratnih sredstava koja su nam na raspolaganju iz sedmogodišnjeg proračuna i instrumenta EU iduće generacije", poručio je Plenković.
