Sportski turizam može pridonijeti povećanju turističkih prihoda i produljenju sezone, no potrebno je za to povećati ulaganja u sportsku infrastrukturu u Hrvatskoj, istaknuto je u petak na okruglom stolu o toj temi, koji je okupio predstavnike sporta i turizma.
Skup u sklopu Rasprava o turizmu organizirao je Institut za turizam, iz kojeg su izvijestili da su o sportskom turizmu govorili znanstvena savjetnica tog Instituta Sanda Čorak, državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša, predsjednik Uprave Maistra Tomislav Popović te Goran Šprem iz agencije Uniline.
Sudionici su se složili da je u Hrvatskoj potrebno više poticati povezivanje sporta i turizma zbog obostrane koristi, kao i za lokalno stanovništvo kroz povećanje zaposlenosti, sudjelovanje u sportskim aktivnostima i razvoju sportske infrastrukture za rekreativno bavljenje sportom.
Na skupu su izneseni i podaci da industrija sporta pridonosi 2 posto BDP-u EU-a, odnosno oko 300 milijardi eura, dok procjene za Hrvatsku govore da je taj udjel u BDP-u 1,4 posto, za što je rečeno da je i znatno više od nekih tradicionalnih industrija.
Kao četiri ključna područja u kojima se može napraviti pomak u kontekstu sportskog turizma navedeni su rekreacija, pripreme sportaša i razni kampovi, organizacija velikih sportskih događaja, kao i promidžba koja uključuje naše uspješne sportaše.
Međutim sudionici su istaknuli da je sportska infrastruktura najveća kočnica razvoju tog oblika turizma u Hrvatskoj. Ipak, ima i 'svjetlih primjera' u Istri, u kojoj ta infrastruktura omogućava i podržava razvoj tog oblika.
Kao konkretan projekt razvoja sportskog turizma u Hrvatskoj Goran Šprem iz Unilinea predstavio je projekt te tvrtke "Hrvatska zemlja sporta", kojim se u suradnji sa HOO-om i HTZ-om žele privući sportaši iz svijeta na pripreme u Hrvatsku i bolja pozicija Hrvatske na karti sportskih destinacija.
Zaključeno je i da veliki potencijal leži u korištenju sredstava EU fondova za izgradnju sportske infrastrukture. Za razliku od susjedne Slovenije, koja je do sada za razvoj tog segmenta iz fondova povukla 100 milijuna eura, Hrvatska ta sredstva još nije počela koristiti.
Izvor: (Hina/FaH)
