Vlada Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2027. - Socijalna kohezija, ulaganja te otpornost i sigurnost Hrvatske

Na početku današnje sjednice Vlade, posvećene u cijelosti Prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da se ova sjednica Vlade održava u subotu, s obzirom da je Vlada sukladno propisima dužna Saboru uputiti prijedlog do 15. studenoga tekuće godine.

Ranije ovoga tjedna Vlada je donijela Proračunski plan Republike Hrvatske koji daje pregled i projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za 2026. Podsjetio je da se prema tom Planu predviđa rast BDP-a od 2,1% u 2027., 2,2% u 2028. te 2,1% u 2029., a time će Hrvatska i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije i eurpodručja.

U 2027. očekuje se smanjenje stope inflacije, koja bi na godišnjoj razini trebala biti oko 2,7%, što je značajno smanjenje s obzirom na očekivanu stopu inflacije u 2026. Planira se da će deficit općeg proračuna ostane u okvirima od 2,9% BDP-a, a da se udio javnog duga u BDP-u još smanji i dođe na  55,3% BDP-a.

Unatoč izazovnim geopolitičkim okolnostima, osiguravamo proračunsku ravnotežu i socijalnu koheziju

Na ovaj način Hrvatska i dalje osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč brojnim zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo mi i cijeli svijet, istaknuo je premijer Plenković, obilježenim sukobima, energetskim šokovima i inflatornim pritiscima.

Predstavljajući okvire proračuna, premijer je kazao da će prihodi rasti za 2%, a iznosit će 37,3 milijardi eura, dok će rashodi rasti za 2,2% i iznosit će 41,5 milijardi eura.

Kao i do sada, istaknuo je premijer, i ovaj proračun nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, osobito umirovljenicima, a stavlja u fokus i obiteljsku politiku i demografsku revitalizaciju.

Kada se zbroje sredstva za demografsku revitalizaciju, dodao je, u ovoj godini prvi puta prijeći će milijardu eura za snaženje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva.

Ulaganja u razvoj i otpornost

Proračun nastavlja politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, a to znači nastavak ulaganja diljem Hrvatske u dječje vrtiće, škole, bolnice, bolje gospodarenje otpadom, vodno-komunalnu infrastrukturu, potiče razvoj obrtništva, poduzetništva i industrije, te u bolje prometno, energetsko, digitalno i općenito infrastrukturno povezivanje Hrvatske, istaknuo je predsjednik Vlade.

S obzirom na krize s kojima smo bili suočeni, proračun ističe i poruku otpornosti, kazao je premijer te dodao da on jamči stabilne javne financije,  ulaganja u energetiku, poljoprivredu i ribarstvo kako bi Hrvatska bila energetski i prehrambeno sigurnija, a naravno značajan segment predstavljaju ulaganja u obrambenu politiku i unutarnju sigurnost.

Naravno, vodimo računa i o hrvatskim braniteljima i općenito aktivnostima koje su vezane za područje jačanja pravosuđa i veću učinkovitost načela vladavine prava, dodao je.

Stabilnost mirovinskog sustava, rast mirovina i socijalnih naknada

Za mirovinski sustav u proračunu je izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, a to je 875 milijuna više nego ove godine. 
Poruka našim umirovljenicima jest da je mirovinski sustav je stabilan, mirovine nastavljaju rasti, uz poboljšanu formulu usklađivanja, povećanje godišnjeg dodatka i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, kazao je premijer. 
Nastavljamo i provedbu programa Zaželi, koji povezuje teže zapošljive osobe, osobito u ruralnim područjima, s pružanjem pomoći starijima i nemoćnima u njihovim domovima, kazao je premijer istaknuvši da taj progrem predstavlja hrvatsku inovaciju koja se do sada pokazala izrazito uspješnom.

Širi se osobna asistencija za osobe s invaliditetom i mreža socijalnih usluga u zajednici, a osigurana su i sredstva za inkluzivni dodatak koji je objedinio prijašnja prava za korisnike. 
Nastavlja se i s izgradnjom centara za starije osobe i uvodi se nova usluga, a to je odmor od skrbi, jer i oni koji godinama brinu o članu obitelji zaslužuju predah.

Priuštivi energenti i stanovanje

Nastavljamo i s ograničenim cijenama električne energije i plina te vodimo računa da kućanstva i zimi budu zaštićena, kazao je premijer istaknuvši da su ove mjere do sada uvelike pomogle hrvatskim građanima i brojnim drugim akterima u društvu da premoste energetsku krizu.

Važan prioritet je i priuštivo stanovanje, istaknuo je, koje se nameće kao ključni prioritet za naše mlade i obitelji.  Zato za provedbu Nacionalnog plana stambene politike u 2027. osigurano 246 milijuna eura, a kroz program priuštivog stanovanja u 2027. kreće gradnja do 1.000 stanova u 16 gradova i općina. 
Premijer je najavio i nastavak ulaganja u studentske domove, stipendije i subvencioniranu prehranu, podsjetivši da je obrok u svim restoranima studentske prehrane u 25 hrvatskih gradova 0,86 eura. 
Ovaj proračun u sinergiji nacionalnih i europskih sredstava, stavlja nas u poziciju da nastavljamo ulagati u infrastrukturu i usluge za građane i gospodarstvo te ravnomjeran razvoj Hrvatske, poručio je premijer.

Ulaganja u obnovu i prometnu infrastrukturu

U tom je kontekstu osobito izdvojio nastavak ulaganja u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, u koju je do sada uloženo 5,3 milijarde eura.
Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, osigurana su sredstva za radove na dovršetku mreže autocesta i brzih cesta diljem Hrvatske, za modernizaciju željeznica i nabavu novih vlakova i brodova te unaprjeđenje pomorske i lučke infrastrukture.

Hrvatsko gospodarstvo treba voditi računa i o ključnom europskom cilju, a to je konkurentnost, modernizacija i širenje proizvodnih kapaciteta, inovacije, istraživanje i razvoj i primjenu naprednih tehnologija te korištenje umjetne inteligencije, kazao je premijer Plenković i dodao da je sve to sadržano u Nacionalnom planu za razvoj industrije.

Veliki projekti u zdravstvenoj i obrazovnoj infrastrukturi

Od velikih projekata u zdravstvu, izdvojio je izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, za koju je osigurano 237 milijuna eura.
Gradi se i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, obnavlja se KB Dubrava i dovršava se obnova KBC-a Zagreb nakon potresa. 

U tijelu su pripreme za nove bolnice u Osijeku, Splitu i Šibeniku, Centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici i sedam novih objekata hitne pomoći u Istri, najavio je. 
Za gradnju i opremanje osnovnih škola izdvaja se 220 milijuna eura, s jasnim ciljem: da sva djeca idu u školu u jednoj smjeni i imaju cjelodnevnu nastavu, naglasio je premijer. 
Za podršku vrtićima osigurava se 163 milijuna eura, a nastavljaju se osiguravati besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika u osnovnim školama, za što se godišnje izdvaja 120 milijuna eura.

Potpora otocima i lokalnim zajednicama te hrvatskom sportu  

Za Slavoniju, Liku, Dalmatinsku zagoru, Banovinu, Gorski kotar i brdsko-planinska i potpomognuta područja te za urbani razvoj gradova nastavljamo programe za ravnomjerni razvoj. Važan prioritet ostaju nam hrvatski otoci, njihova povezanost i uvjeti za rad i kvalitetan život, kazao je predsjednik Vlade. 
Pokrećemo novu mjeru, a to je osiguravamo novac lokalnim zajednicama da osiguraju stanove i bolje uvjete za liječnike, za dostupnu zdravstvenu skrb na otocima, a naši otočani i dalje će plaćati vodu jednako kao na kopnu, istaknuo je. 
Povećavaju se izdvajanja za hrvatski sport, koji je važan za zdraviji život i promociju Hrvatske diljem svijeta. 
Tu su i veliki sportski infrastrukturni projekti, poput završetka Kampa Hrvatskog nogometnog saveza, projekti od nacionalnog interesa, stadion Dinama na Maksimiru i Hajduka na Poljudu, te veliko ulaganje u Centar vodenih sportova u Zagrebu. 
Pronašli smo i rješenje za zdravstvene preglede mlađih od 18 godina, u proračunu smo osigurali 11 milijuna eura, na dobrobit čak 145 tisuća sportaša i njihovih obitelji, čime ostvarujemo Program Vlade, kazao je premijer Plenković.

Modernizacija Hrvatske vojske i briga o svim sastavnicama Domovinske sigurnosti

Govoreći o otpornosti, premijer je istaknuo da proračun Ministarstva obrane raste s 1,64 na 2,05 milijarde eura, a na taj način smo, prema NATO-ovim kriterijima, iznad 2% BDP-a ulaganja u obranu. 
Nastavljamo modernizaciju Oružanih snaga i opremamo vojsku tenkovima Leopard, raketnim sustavom Himars i Chunmoo, besposadnim letjelicama, višenamjenskim brodom/korveta, unaprjeđenjem sposobnosti Rafalea i drugim sredstvima, podsjetio je.

Nastavlja se temeljno vojno osposobljavanje i povratak Hrvatske vojske u različite dijelove Hrvatske, a u idućem razdoblju cilj je vratiti vojsku u Beli Manastir. 
Prioritet ostaje i hrvatska policija i vatrogastvo, civilna zaštita i helikoptersko spašavanje te jačanje nadzora vanjske granice, za što će u novom višegodišnjem financijskom okviru biti osigurana znatna sredstva.

Ispravljanje ranijih nepravdi prema hrvatskim braniteljima

Premijer Plenković istaknuo je ispravljanje niza ranijih odluka koje su braniteljsku populaciju dovele u podređeni položaj. U tom je kontekstu najavio nastavak aktivnosti traganja za nestalim osobama, istaknuvši da Hrvatska još uvijek traga za 1.725 osoba nestalih u Domovinskom ratu. Dodao je da su u mandatima ove Vlade identificirane su 343 osobe.

Dovršavaju se braniteljski centri u Pakracu i Slunju, a u 2027. kreće gradnja veteranskih centara u Biogradu na Moru, Krapini, Osijeku, Senju i Virovitici, nakon sjajnog iskustva Daruvaru, Petrinji, Šibeniku i Sinju. 
Pokrenut će se aktivnosti javne ustanove za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Maclju.

Energetska i prehrambena sigurnost

Jačamo plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu i  širimo kapacitete LNG terminala na Krku, potiče se razvoj baterijskih sustava, javnog gradskog prijevoza te geotermalne energije za potrebe toplinarstva, kazao je premijer Plenković. 
Za prehrambenu sigurnost osigurana su sredstva za poljoprivredu i ribarstvo, za povećanje proizvodnje te podršku pojedinim sektorima za ublažavanje tržišnih poremećaja i očuvanje likvidnosti.

Osigurana su sredstva za dovršetak gradnje Trga pravde na Črnomercu, provedbu regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju i za zaštitu djece u digitalnom okruženju i daljnji razvoj e-Građani. Ulaganja u kulturu i demografsku revitalizaciju

Nastavlja se financiranje kulturne iskaznice za mlade, obnova kulturne baštine, ulaganja u muzeje, arhive i knjižnice te rad nacionalnih ustanova u kulturi. 
Govoreći o demografskoj revitalizaciji premijer je istaknuo dobre trendove koje bilježimo u pogledu rasta broja novorođene djece. U tom je kontekstu izdvojio nastavak mjere isplate pune plaće za roditeljski dopust, uvećanje jednokratnih potpora, porezna rasterećenja za povratnike, kao i nove mjere - uređenje igrališta za djecu i novčana potpora za kupnju vozila za obitelji s četvero i više djece.
Osigurana su a sredstva iz proračuna i iz europske omotnice za financiranje svih prioriteta u poljoprivredi i ribarstvu s ciljem jačanja proizvodnje, povećanja samodostatnosti i sigurnosti hrane, kao i mjere zaštite zdravlja životinja.

Vodno-komunalni projekti i gospodarenje otpadom

U trogodišnjem razdoblju za vodno-komunalne projekte osigurano je čak 745 milijuna eura za ulaganja u vodovode, kanalizaciju i pročišćavanje, uz 250 milijuna eura za zaštitu od poplava. 
Za gospodarenje otpadom osiguravamo 200 milijuna eura, i to za sanaciju zatvorenih odlagališta, gradnju centara za gospodarenje otpadom te postrojenja za energetsku oporabu otpada, to jest energana. 
A za ulaganja u projekte Hrvata izvan Hrvatske osigurano je 43 milijuna eura, naglasio je premijer u uvodnom dijelu sjednice.

Ćorić: Proračun nosi snažan razvojni i socijalni karakter

U nastavku sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2027. -2029., Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu i projekciju za 2028. i 2029. te Nacrte prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2027. godinu i projekcija planova za 2028. i 2029. godinu i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu.

Ćorić je poručio kako prijedlog proračuna za 2027. Republici Hrvatskoj, u okviru Vladinih politika, nosi snažan razvojni i socijalni karakter. 
Svim resorima zahvalio je na konstruktivnoj suradnji u kreiranju novog proračuna.

„Vjerujemo da će postignuti makroekonomski rezultati u našoj zemlji u 20207. godini, a s obzirom na fokus koji će u narednom razdoblju sve više biti na produktivnosti naše ekonomije, biti i nešto bolji i da ćemo u rebalansu proračuna na kraju 2027. godine imati priliku neke od ovdje spomenutih planiranih stavki i dodatno poboljšati, prije svega u smislu prihoda državnog proračuna“, istaknuo je Ćorić.

Šušnjar: Unaprjeđenje trajnog sustava transparentnosti cijena i zaštite potrošača

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena te Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o objavi cjenika proizvoda i usluga kao mjera izravne kontrole cijena.
Pojasnio je da su ovim odlukama uvedene mjere usmjerene na povećanje transparentnosti cijena i bolju informiranost potrošača, čiji je primarni cilj bio pridonijeti suzbijanju inflatornih pritisaka. Navedene mjere, dodao je, predstavljale su odgovor na tadašnje okolnosti na tržištu i potrebu za dodatnim instrumentima kojima bi se potrošačima omogućilo donošenje informirane odluke o kupnji. U cilju daljnjeg unaprjeđenja transparentnosti cijena i osiguranja trajnog sustava informiranja i zaštite potrošača, temeljem Zakona o zaštiti potrošača doneseni su pravilnici kojima se uređuju pitanja isticanja cijena.

Riječ je o Pravilniku o isticanju bazne cijene proizvoda i Pravilniku o načinu objave cjenika proizvoda koji stupaju na snagu 17. studenoga 2026. godine. 
Ministar je istaknuo da su iznimne mjere kontrole cijena po svojoj zakonskoj naravi bile privremene i namijenjene postupanju u posebnim tržišnim okolnostima, dok novi propisi predstavljaju trajni okvir sustava transparentnosti cijena i zaštite potrošača.

Foto galerija