Ministri financija Europske unije dogovorili su sinoć na videokonferenciji 540 milijardi eura vrijedan paket mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koju je izazvao koronavirus. Uz 100 milijardi za očuvanje radnih mjesta i 200 milijardi za pomoć pogođenim tvrtkama, teškom mukom postignuta je suglasnost i o kreditnoj liniji vrijednoj 240 milijardi eura, koja će tijekom pandemije biti dostupna svima.
Na tu je temu gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Na pitanje na koliko novca od tih 540 milijardi eura može računati Hrvatska, Marić je rekao kako je tu uračunat i ESM, europski stabilizacijski mehanizam, na kojeg Hrvatska ne može računati jer se on odnosi samo na eurozonu.
"Međutim, mi možemo računati na sredstva SURE koji je instrument pomoći za mjere koje Hrvatska provodi za očuvanje radnih mjesta. To nisu bespovratna sredstva, to su krediti. Mi smo jučer postigli politički dogovor no on još mora proći neke zakonodavne procedure. Mi ćemo, kao predsjedavajući Vijećem, učiniti sve što je u našoj moći da to ubrzamo, što se tiče zakonodavnog dijela", kazao je.
Izazovna raspodjela tereta krize
Upitan, s obzirom na duge pregovore, radi li se tu o sukobu zemalja sjevera i juga Europske unije o načinu raspodjele tereta krize, ministar je rekao da je situacija izazovna.
"Ulazimo u pregovore s idejom da su zajedništvo i solidarnost važni. Ima dosta prijepora, neki izvlače zaključke i odnose između pojedinih zemalja, ali dobro je da se kompromis postigao jer je bilo i teških riječi", ocijenio je Marić.
Novi koraci za spas gospodarstva
Dosad su prihvaćena dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu u krizi. Na pitanje priprema li se i treći Marić je rekao da se razmatraju i sljedeći koraci.
"Od prvog smo dana govorili da uvijek gledamo kako se provode postojeće mjere i što možemo unaprijediti ili novo otvoriti. Imamo opću ocjenu da su mjere zadovoljavajuće. Trebamo se fokusirati na punu implementaciju. Imamo više od 95.000 poduzetnika koji su podnijeli zahtjeve. Jako je važna tema stavljanje u funkciju mjera moratorija banaka i kreditnih linija, komercijalnih banaka, HAMAG-a i HBOR-a. Izradili smo nove programe za HBOR za subvencioniranje kamatnih stopa. Dobili smo suglasnost za naše programe i kada sve zbrojite kreditni potencijal je 1,8 milijardi eura", naglasio je Marić.
O padu poslovanja
Na pitanje koliko nas kriza do sada stoji, ministar financija je naveo da je prosječni pad od 35-40 %.
"Do sada, otkad je krenulo zatvaranje poslovanja, prosječni je pad oko 35% do 40% od djelatnosti do djelatnosti, pojedine uslužne djelatnosti čak i 90% pada, a trgovine na malo oko 25%. U odnosu na isto razdoblje lani za veliki četvrtak, imamo pad od 70%" napominje Marić.
Kad se radi o pitanju iznalaženja novca i pod kojim uvjetima, za ublažavanje posljedica krize ministar Marić je rekao da nas svakako očekuje zaduživanje po skupljim uvjetima. Smatra da se moramo u kratkom roku zadužiti na domaćem tržištu.
"Prvo i osnovno –", domaće tržište - banke, mirovinski fondovi koji upravljaju s preko 110 milijardi kuna. Dio obveznica u suradnji s HNB-om ili će založiti ili će ih HNB izravno otkupljivati", objasnio je.
Cijena krize
"U ovom trenutku mogu reći za iduća tri mjeseca za koje smo radili projekcije. Što se tiče rashodovne strane državnog proračuna, to je negdje oko 45 milijardi kuna samo da se osigura funkcioniranje države, sustava, i gospodarske mjere koje smo upogonili. Posljedica će biti rast javnog duga. Ako nastavimo ovakvim smjerom, skok neće biti velik. Najvažnije je da nije bitno koliko ćemo skočiti dok traje kriza, nego što će biti nakon nje, tada će biti još izazovnije. Podsjećam, ponukan iskustvima od prije 10 godina: nije bio problem Hrvatske koliko je pala prve godine, nego je bio problem što je šest godina nastavila padati. Mi si to ne smijemo dopustiti", naglasio je Marić.
Svjetska banka jučer je iznijela proljetne prognoze prema kojima će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo pasti za oko 6%. Na pitanje jesu li u Vladi radili prognoze, Marić je odgovorio potvrdno.
"Deficit proračuna će biti. U Vladi radimo prognoze, ali nema još ključnih elemenata za točan izračun. Uskoro ćemo izaći javno s njima, no sve ovisi koliko će kriza trajati", zaključio je Marić.
(HTV/Vlada)
Ministar financija Marić: Rashod proračuna u iduća tri mjeseca iznosit će 45 milijardi kuna
