"Drago mi je što sam sudjelovao na Bledskom strateškom forumu. O ključnim temama za budućnost Europe razgovaralo se s visokom razinom sudionika", rekao je premijer Andrej Plenković novinarima nakon foruma i niza bilateralnih sastanaka koji su održani sa strane. Istaknuo je vrlo jasan hrvatski put i ciljeve. "To je naše članstvo u schengenskom prostoru, članstvo u eurozoni, jačanje obrambenih kapaciteta", rekao je Plenković.
Strateško opredjeljenje je proširenje EU na jugoistok.
Dodao je i da podržavamo proširenje naših susjeda u jugoistočnoj Europi te vjerujemo da je to strateško opredjeljenje koje moraju vidjeti i ostale članice Unije. "Bit će prilike za nastavak rasprave o ovoj temi na konstruktivan i konkretan način, posebno kada su u pitanju neposredni koraci prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji", rekao je.Izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice. "Pitanje demografske obnove horizontalna je tema koja zabrinjava brojne članice EU, naravno također, i zato mi je drago što smo ovu temu stavili u fokus, ne samo na nacionalnoj nego i na europskoj razini, ", objasnio je premijer.
Niz bilateralnih sastanaka
Na bilateralnim sastancima s kosovskim premijerom Kurtijem, predsjednikom Europskog vijeća Michelom i mađarskim premijerom Orbanom i slovenskim premijerom Janšom napravljen je pregled naših odnosa, rekao je Plenković.
"Hrvatska ima vrlo jasan i realan pristup razlikama unutar EU -a. Vidimo razlike između mediteranskih zemalja, koje su vrata ilegalnim migracijama iz sjeverne Afrike, situacije u Italiji, Španjolskoj, Malti ili Grčkoj kada su u pitanju rute istočnog Sredozemlja. ", Rekao je Plenković. Dok Orban komentira prezentaciju.
Odabrana i humanitarna migracija iz Afganistana
"Svi žele veću solidarnost s drugim članicama Unije. Neke zemlje srednje Europe ne žele takvu vrstu solidarnosti, pa nema napretka u ključnim dokumentima koji su već dugo na stolu. Neki opće otvaranje vis-a-visbilo kojeg novog migracijsko-izbjegličkog vala neće biti, nema zemlje unutar EU-a koja ne zna kako liberalna orijentacija reći dođe, nije problem. To se neće dogoditi. To nije realno ", nastavio je.
Dodao je kako bi trebalo voditi razgovore sa susjednim afganistanskim zemljama kako bi se stabilizirala tamošnja situacija i izbjegao veći val te kako bi bili u okruženju u kojem su te zemlje geografski i kako bi pomogli nekim ljudima koji zaista jesu ugroženi.„bit će malo migracija, odabrana i humanitarne migracija i to je to”, rekao je Plenković. Upitan za komentar Orban izjavu da je „Srbija je ključni za sigurnost”, Plenković je jasno da Srbija, ako želi u EU , mora ispunjavati uvjete, kao što je morala Hrvatska.
"Hrvatska ima stav prema proširenju, prema svim zemljama jugoistočne Europe. Postoje njihove ambicije, postoje kriteriji i proces kroz koji se moraju ispuniti određeni uvjeti, baš kao što ih je ispunila i Hrvatska", rekao je.
Ako bude potrebe, pitanje prešutnih minusa riješit ćemo promjenom zakona,
osvrnuo se i na pitanje prešutnih minusa u bankama. "Razgovarao sam s ministrom financija. O toj ćemo temi razgovarati u uskom kabinetu Vlade. Poslao sam poruku guverneru HNB -a. Vidimo se sutra. Želim utvrditi činjenice kao premijer. Postoji puno informacija u eteru, ne znam jesu li točne, postoji li doista toliko kamata, toliki broj računa i ljudi ”, rekao je Plenković odgovarajući na novinarska pitanja.
"Kao Vlada, nemamo načina provjeriti ove podatke, osim pitati HNB. Tražit ćemo njihovo mišljenje, podatke i točan stav. Ako bude potrebno, sazvat ću sastanak s predsjednicima banaka u Hrvatskoj da vidimo što je to radi, "rekao je. jest, naglašavajući spremnost da se ovo pitanje riješi, ako je potrebno, izmjenama zakona.
" Ako je potrebno promijeniti zakon, ako postoji praznina koja je dovela do toga da ljudi nisu informirani kao danas potrošač mora biti obaviješten o bilo kakvim financijskim posljedicama na njega, tada ćemo to pitanje regulirati. Ovo je prvenstveno prešutno prekoračenje, što je očito vrlo problematično. Budući da je stvar vrlo ozbiljna, želim prvo imati sve činjenice na stolu, provjerene i točne, a nakon toga ćemo donositi odluke ”, dodao je Plenković.
Komentirajući svoj odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Plenković je rekao: 'Što se tiče sudjelovanja u Općoj skupštini UN -a, postoji praksa rotacije, jednu godinu predsjednik, a drugu premijer.
Što se tiče imenovanja ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost, postigli smo brz i jednostavan konsenzus. Ovo je čovjek kojeg poznajem dugi niz godina, mislim da je kompetentan i nije bilo ništa kontroverzno. Što se tiče opće ljubavi, dalje špekulirate ", rekao je premijer. 'Vezano za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je rekao da se ništa nije dogodilo u posljednja dva tjedna. "Još nismo ni imali parlamentarnu većinu".
Komentirao je i izjave predsjednika Milanovića o nošenju maski i epidemiološkim mjerama. 'Ne znam što je rekao, ali primijetio sam da je neki dan rekao da treba ukinuti sve mjere. Ne znam ima li novu ideju. Kad je išao na putovanja, nosio je masku i bio cijepljen, neka se to zapita ", rekao je premijer.
HZJZ je više puta objašnjavao zašto je maska korisna
"Mislim da smo s mjerama učinili ono što je dobro i što je potrebno. Objektivno imamo slabiju dinamiku, ne znam što više učiniti bez pritiska na ljude negativnim odlukama. Mogu se osloniti na razboritost, mudrost, apelirati samo na razum . Ako je cijepljeno više od dvije i pol milijarde ljudi u svijetu, to nisu neki čudni ljudi i zašto su njihove vlade, njihova ministarstva zdravstva i njihovi stručnjaci uspjeli bolje uvjeriti svoje građane ", rekao je Plenković i još jednom apelirao ljudima da se cijepe.
"Imamo cjepiva, dali smo svima priliku da se cijepe, to kažu svi liječnici i ne možemo nekoga dovesti pod ruku da se cijepi. To nije realno, ali prilika postoji", dodao je.
Rekao je da je među hospitaliziranima i onima sa izraženijim simptomima mnogo više necijepljenih te da je stvar jasna. "Ne možemo sada zaustaviti škole, posao, promet, život, financije, sve tokove društva jer ljudi slušaju nekoga drugoga", dodao je Plenković.
Vrlo dobri hrvatsko-slovenski odnosi
Premijer Hrvatske rekao je da imamo jako dobre odnose sa Slovenijom, a on vrlo dobar osobni odnos s premijerom Janšom, odnos pun povjerenja.
"Život ide dalje, radi. Želimo da se riješe pitanja ribara. Vrlo nam je važno da nema kazni, a što se tiče konačnog uređenja granice, otvoreni smo za pronalaženje rješenja ", dodao je. učinjeno u ovih nekoliko mjeseci dok je predsjedavao Vijećem EU.
"Snažna, čvrsta podrška Slovenije našem pristupanju Schengenskom prostoru, naša ambicija za pridruživanje eurozoni vrlo je važna. Imamo pravi dobrosusjedski odnos u kojem rješavamo sve što možemo kako bi ti odnosi između naših naroda i država bili dobri što je više moguće ", rekao je premijer Plenković. dodajući kako je lijepo biti u Ljubljani ili na Bledu kad imamo tako dobre odnose.
"Osjećam se zadovoljno i sretno što smo došli do ove faze. To je poruka i Slovencima", zaključio je.
PVRH
