U redovitom šestomjesečnom izvješću WB ističe kako se gospodarstva BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju znatno bolje od očekivanog nakon što je cijela regija 2020. godine zabilježila prosječni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1%.
Analitičari Svjetske banke predviđaju kako će rast regionalnog BDP-a, nakon ohrabrujućih ovogodišnjih trendova, iduće godine biti 4,1%, a u 2023. godini 3,8%.
Gospodarski oporavak u cijeloj regiji rezultat je jačanja domace i vanjske potražnje, a uz oporavak domace potrošnje i putovanja širom Europe potaknula su priliv doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto 2021. Snažan oporavak gospodarstava razvijenih zemalja također je potaknuo potražnju za robama proizvedenim u balkanskim državama.
No WB upozorava kako je oporavak i dalje nesiguran. Podsjeća kako je pandemija dovela do gubitka brojnih radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica, čime su posebice pogođene žene i mladi.
To bi moglo usporiti napore da se povecaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regiji. Nezaposlenost mladih na zapadnom Balkanu porasla je na 37,7% 2021. godine, što je za 5,4 postotna boda više u usporedbi s lipnjem 2020. godine.
Svjetska banka navodi kako globalni napori u borbi s klimatskim promjenama postavljaju nove izazove i za Balkan, jer traže temeljite promjene u društvu. Prioriteti potrošača i investitora se mijenjaju, zelene tehnologije nameću nove poslovne modele na tržištu, a zelene politike mijenjaju i ekonomska okruženja. S obzirom na to, ozelenjavanje gospodarstva svake zemlje postaje odlučujuci faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih financija i investicija.
Učinkovito upravljanje zelenom tranzicijom, uključujuci i brojne kompromise u pogledu politika, trebaju biti u središtu politika zemalja zapadnog Balkana u narednim godinama, preporuka je Svjetske banke vladama država ove regije.
IZVOR: HRT
