Objavljeni javni pozivi za ulaganje u turističku infrastrukturu vrijedni su 2,2 milijarde kuna. Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) u srijedu je objavilo dva javna poziva za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna, na koje se mogu slati prijave od 7. studenoga do početka veljače 2023. godine.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na konferenciji za medije predstavila je detalje javnih poziva za "Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma" i za "Regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti".
"Kako bismo postigli maksimalnu transparentnost, bespovratna sredstva iz oba poziva dodjeljivat će se putem tzv. otvorenog postupka u modalitetu privremenog poziva. Prijavitelji će tako projektne prijedloge moći unositi u sustav eNPOO od 7. studenog 2022. od 12 sati do 3. veljače 2023. do 12 sati", naglasila je ministrica.
Javni pozivi su prije objave usklađeni s Europskom komisijom
Navela je i da svi u turističkom sektoru imaju još 30-ak dana od dana objave poziva do početka prijave, kako bi se mogli detaljno upoznati s natječajnom dokumentacijom prije prijave projekata i postaviti pitanja oko eventualnih nejasnoća. Nakon zatvaranja poziva, početkom veljače 2023., prijave će se u što je moguće ranijem roku evaluirati, kako bi svi oni koji prođu mogli početi i što prije raditi, jer cijeli taj projekt ima rok provedbe do drugog kvartala 2025.
"Javni pozivi su prije objave usklađeni s Europskom komisijom (EK) i ponosna sam što smo to sve uspjeli ispregovarati, to je veliki zalog za budućnost. U konačnici, daleko smo odmaknuli od početne pozicije kada u tome nije bilo jadranske obale, a sada je u tome cijela Hrvatska, i javni i privatni sektor. Tako je tu i kontinentalni dio zemlje, na čemu je i glavni naglasak, posebice na razvoju lječilišnog i wellness turizma", istaknula je Brnjac.
Poručila je i da je u projektima važna održivost te zelena i digitalna tranzicija u razvoju turizma, te oni moraju zadovoljiti okolišne ciljeve tj. da ne štite nego čuvaju okoliš.
Za javnu turističku infrastrukturu 930 milijuna kuna
U sklopu ta dva javna poziva, od ukupnih 2,2 milijarde kuna, 930 milijuna kuna predviđeno je za javnu turističku infrastrukturu, i to u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness turizam, zatim 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam.
"Za ta bespovratna sredstva mogu konkurirati projekti koji pridonose održivosti, kao i raznovrsnosti ponude u manje turistički razvijenim ili nerazvijenim područjima zemlje te smanjenju sezonalnosti i prekomjernog turizma u turistički razvijenim područjima", kazao je ravnatelj Uprave MINTS-a za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar.
Dodao je da se za to mogu prijaviti gradovi, županije, zdravstvene i druge javne ustanove te javna trgovačka društva. U to su uključeni i planinarski domovi, interpretacijski centri, atrakcije na otvorenom, adrenalinski parkovi, i drugi.
Po pojedinom projektu u sve tri grupe dodjeljivat će se od minimalnih 7 milijuna kuna do maksimalnih 130 milijuna kuna, pri čemu je naglašeno da prednost imaju postojeći objekti i oni koji mogu dati dodanu vrijednost.
Za poduzetnike 1,25 milijardi kuna
U sklopu poziva 1,25 milijardi kuna predviđeno je za poticanje poduzetnika u turizmu na zelenu i digitalnu tranziciju, a i tu su tri grupe - nešto malo više od milijardu kuna je za velike i male poduzetnike (hotele, kampove, turistička naselja, zabavne i tematske parkove), da podignu kvalitetu smještaja i turističke infrastrukture.
Od toga je, po riječima načelnika sektora u MINTS-u za turističku ponudu i investicije u turizmu Dane Pavičića, oko 500 milijuna kuna određeno za male, a oko 520 milijuna kuna za velike poduzetnike, s time da se po pojedinom projektu može dobiti najmanje 2 milijuna kuna, a najviše 50 milijuna kuna.
Oko 50 milijuna kuna namijenjeno je tranziciji privatnih iznajmljivača ka hotelima, pri čemu se iznajmljivači mogu javiti pojedinačno ili u skupini moraju imati registrirani obrt ili tvrtku. Najmanje po projektu mogu dobiti 100 tisuća kuna, što je u skladu s iznosima potpora male vrijednosti, a najviše 1,5 milijuna kuna.
Treća grupa sredstava iznosi 180 milijuna kuna, a namijenjena je za projekte razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavu turizma i tu je obvezno partnerstvo prijavitelja, kazao je Pavičić, iznoseći da se po projektu najviše može dobiti 21 milijun kuna, a najmanje 2 milijuna kuna.
Na pitanje novinara pripremaju li se već projekti i kakvo je zanimanje u sektoru, rečeno je da su prikupili podatke o projektima u javnom sektoru ukupne vrijednosti od 8 milijardi kuna, od čega bi za sredstva iz NPOO-a bilo spremno projekata vrijednih oko 4,4 milijarde kuna. Od privatnog sektora prikupili su podatke o projektima u vrijednosti 14 milijardi kuna, od čega su ocijenili da bi za NPOO bili prihvatljivi projekti vrijedni oko 11,5 milijardi kuna.
Izvor: Hina/Vlada
"Kako bismo postigli maksimalnu transparentnost, bespovratna sredstva iz oba poziva dodjeljivat će se putem tzv. otvorenog postupka u modalitetu privremenog poziva. Prijavitelji će tako projektne prijedloge moći unositi u sustav eNPOO od 7. studenog 2022. od 12 sati do 3. veljače 2023. do 12 sati", naglasila je ministrica.
Javni pozivi su prije objave usklađeni s Europskom komisijom
Navela je i da svi u turističkom sektoru imaju još 30-ak dana od dana objave poziva do početka prijave, kako bi se mogli detaljno upoznati s natječajnom dokumentacijom prije prijave projekata i postaviti pitanja oko eventualnih nejasnoća. Nakon zatvaranja poziva, početkom veljače 2023., prijave će se u što je moguće ranijem roku evaluirati, kako bi svi oni koji prođu mogli početi i što prije raditi, jer cijeli taj projekt ima rok provedbe do drugog kvartala 2025.
"Javni pozivi su prije objave usklađeni s Europskom komisijom (EK) i ponosna sam što smo to sve uspjeli ispregovarati, to je veliki zalog za budućnost. U konačnici, daleko smo odmaknuli od početne pozicije kada u tome nije bilo jadranske obale, a sada je u tome cijela Hrvatska, i javni i privatni sektor. Tako je tu i kontinentalni dio zemlje, na čemu je i glavni naglasak, posebice na razvoju lječilišnog i wellness turizma", istaknula je Brnjac.
Poručila je i da je u projektima važna održivost te zelena i digitalna tranzicija u razvoju turizma, te oni moraju zadovoljiti okolišne ciljeve tj. da ne štite nego čuvaju okoliš.
Za javnu turističku infrastrukturu 930 milijuna kuna
U sklopu ta dva javna poziva, od ukupnih 2,2 milijarde kuna, 930 milijuna kuna predviđeno je za javnu turističku infrastrukturu, i to u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness turizam, zatim 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam.
"Za ta bespovratna sredstva mogu konkurirati projekti koji pridonose održivosti, kao i raznovrsnosti ponude u manje turistički razvijenim ili nerazvijenim područjima zemlje te smanjenju sezonalnosti i prekomjernog turizma u turistički razvijenim područjima", kazao je ravnatelj Uprave MINTS-a za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar.
Dodao je da se za to mogu prijaviti gradovi, županije, zdravstvene i druge javne ustanove te javna trgovačka društva. U to su uključeni i planinarski domovi, interpretacijski centri, atrakcije na otvorenom, adrenalinski parkovi, i drugi.
Po pojedinom projektu u sve tri grupe dodjeljivat će se od minimalnih 7 milijuna kuna do maksimalnih 130 milijuna kuna, pri čemu je naglašeno da prednost imaju postojeći objekti i oni koji mogu dati dodanu vrijednost.
Za poduzetnike 1,25 milijardi kuna
U sklopu poziva 1,25 milijardi kuna predviđeno je za poticanje poduzetnika u turizmu na zelenu i digitalnu tranziciju, a i tu su tri grupe - nešto malo više od milijardu kuna je za velike i male poduzetnike (hotele, kampove, turistička naselja, zabavne i tematske parkove), da podignu kvalitetu smještaja i turističke infrastrukture.
Od toga je, po riječima načelnika sektora u MINTS-u za turističku ponudu i investicije u turizmu Dane Pavičića, oko 500 milijuna kuna određeno za male, a oko 520 milijuna kuna za velike poduzetnike, s time da se po pojedinom projektu može dobiti najmanje 2 milijuna kuna, a najviše 50 milijuna kuna.
Oko 50 milijuna kuna namijenjeno je tranziciji privatnih iznajmljivača ka hotelima, pri čemu se iznajmljivači mogu javiti pojedinačno ili u skupini moraju imati registrirani obrt ili tvrtku. Najmanje po projektu mogu dobiti 100 tisuća kuna, što je u skladu s iznosima potpora male vrijednosti, a najviše 1,5 milijuna kuna.
Treća grupa sredstava iznosi 180 milijuna kuna, a namijenjena je za projekte razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavu turizma i tu je obvezno partnerstvo prijavitelja, kazao je Pavičić, iznoseći da se po projektu najviše može dobiti 21 milijun kuna, a najmanje 2 milijuna kuna.
Na pitanje novinara pripremaju li se već projekti i kakvo je zanimanje u sektoru, rečeno je da su prikupili podatke o projektima u javnom sektoru ukupne vrijednosti od 8 milijardi kuna, od čega bi za sredstva iz NPOO-a bilo spremno projekata vrijednih oko 4,4 milijarde kuna. Od privatnog sektora prikupili su podatke o projektima u vrijednosti 14 milijardi kuna, od čega su ocijenili da bi za NPOO bili prihvatljivi projekti vrijedni oko 11,5 milijardi kuna.
Izvor: Hina/Vlada
